DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 43     <-- 43 -->        PDF

DEKLARACIJA XVIII. SVJETSKOG KONGRESA IUFRO


RAZMATRANJA


Blagostanje čovjeka, pa i sam njegov opstanak ovisi o održavanju drveća
i šuma, te o neprestanoj prisutnosti proizvoda, koristi i usluga koje one
pružaju.


Javnost još u potpunosti ne uviđa, a ni znanstvenici sasvim ne shvaćaju
socioekonomsku i ekološku važnost mogućeg gubitka ovih prirodnih
izvora.


U tropskim zemljama dolazi do dramatičnog nestajanja šuma, zbog čega
nestaje i tlo ili opada njegova produktivnost. To se događa zbog ekspanzije
poljoprivrede, urbanizacije, pretjeranog iskorišćivanja samih šumskih resursa,
te zbog povećanja potražnje za ogrjevnim drvom i ostalim drvnim
proizvodima. Brzi porast stanovništva, promjene u obradi zemljišta, te pomanjkanje
društvene stabilnosti ozbiljni su politički i kulturni problemi koji
zahtijevaju rješenje.


Jednako tako prijete i sve veća oštećenja šuma umjerene zone : razne
industrije, promet, te zagrijavanje kuća — uzrokuju zagađivanje zraka, vode,
tla, pa i samog drveća. Premda znanstvenici raspolažu s dovoljno podataka
da predlože privremena rješenja, stvarni odnosi između uzroka i posljedica
nisu još dovoljno poznati. Velika važnost šumskih požara mora se
također uzeti u obzir.


Značenje istraživanja u odlučnom rješavanju ovih problema još nije u
potpunosti shvaćeno. Istraživanja su često neprimjerena, pogrešno usmjerena,
ili se naprosto ne primjenjuju zbog pomanjkanja financijskih ili ljudskih
izvora ili zbog neadekvatnog mehanizama kojima bi se rezultati prenijeli
u praktično upravljanje šumskim resursima.


PREPORUKE


Vlade i međunarodne agencije za razvoj, uviđajući socioekonomsku važnost
drveća i šuma. trebale bi osigurati izvore za istraživanja, razvoj i primjenu
odgovarajućih sistema podrške upravljanju resursima. One bi trebale
hitno preispitati društvene i ekonomske probleme koji uzrokuju degradaciju
šuma i zagađivanje.


Šumarske službe i profesionalni šumarski radnici, uviđajući složenost
odnosa između šuma, okoliša i nacionalnog socioekonomskog blagostanja, trebale
bi shvatili potrebu za odgovarajućim istraživanjima, naročito kod tropske
degradacije šuma i zagađivanja okoline umjerene zone. U suradnji s istraživačima
i uzgajivačima oni bi trebali mobilizirati i ubrzati transfer znanstvenih
dostignuća kako bi se što prije riješili socioekonomski i ekološki problemi
šumarstva.


543




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Istraživačke i obrazovne institucije trebale bi razmotriti ograničenja izvora
istraživanja, razviti metode vrednovanja koristi od istraživanja i najvećih
prioriteta predmeta istraživanja, te osigurati adekvatno osposobljavanje
i napredak u karijeri za individualne istraživače. One bi se morale pobrinuti
da šumarski istraživački programi budu usmjereni prema najvećimizazovima za čovječanstvo kako bi se zadovoljile rastuće potrebe za hranom,
drvom i energijom, i kako bi se poboljšala čovjekova okolina.


Organizacija IUFRO, uviđajući prijetnje čovječanstvu zbog nestajanja šuma
i zagađivanja, trebala bi nastojati proširiti svoj specijalni program za zemlje
u razvoju i ustanoviti paralelan interdisciplinarni program o uzrocima,
posljedicama, te integralnom svladavanju zagađivanja.


Novi IUFRO programi, kao i postojeće istraživačke grupe, uviđajući izuzetno
međunarodno značenje ovih dvaju glavnih problema i surađujući s
ostalim istraživačkim organizacijama koliko je god to moguće, trebali bi
sakupiti i sintetizirati postojeće podatke, definirati standardizirane metode
za kratkoročne, studijske i upravne mjere praćenja održavanja šuma na životu;
za iniciranje dugoročnih istraživanja uzroka i posljedica; za utvrđivanje
relevantnog znanja za zemlje u kojima se ovi problemi još ne očituju,
te za informiranje vlada, administracija i javnosti.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 42     <-- 42 -->        PDF

čama drvne industrije, te na mjestima kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti.
Svi punktovi šumarstva i prerade drva bili su pripremljeni za demonstriranje
proizvodnje, metoda i rezultata istraživanja te njihove primjene
u praksi. Znanstveni radnici, stručnjaci i rukovodioci pripremili su postere, publikacije
i druge pisane materijale, te filmove na jezicima IUFRO za posjetioce
punktova i radnih organizacija. Svaki sudionik ekskurzije dobio je, od 400 do
600 stranica znanstvenih i stručnih materijala o šumarstvu i preradi drva Jugoslavije.
Sve je to bilo predmet žive rasprave uglednih znanstvenih radnika iz
različitih krajeva svijeta.


Na znanstvenim ekskurzijama priređen je veliki broj drugarskih susreta i
umjetničkih programa. Profesionalna pripremljenost šumarskih i drvnoindustrijskih
stručnjaka za doček znanstvenih radnika iz cijelog svijeta, gostoprimstvo i susretljivost
koje su pokazali — doprinijeli su da većina sudionika Kongresa IUFRO
odnese najljepše dojmove o Jugoslaviji. O tome svjedoče mnogobrojne izjave sudionika
Kongresa za sredstva informiranja, pisma i objavljeni članci s pohvalama
domaćinima Kongresa.


Kao na svim ovako velikim međunarodnim manifestacijama i naši organizatori
Kongresa imali su nepredviđenih teškoća i propusta. Nastojali smo da ne
ponovimo greške koje su učinili organizatori kongresa u Japanu, Norveškoj, SAD,
Njemačkoj i drugi. Međutim, nismo bili pošteđeni vlastitih propusta. Sve uočene
greške, teškoće i slabosti koje se mogu izbjeći, popišat ćemo i dostaviti domaćinu
slijedećeg kongresa. Ta praksa u organizaciji IUFRO uvijek je dobrodošla organizatorima
velikih međunarodnih sastanaka.


Organizacija XVIII svjetskog kongresa IUFRO u Jugoslaviji, omogućila je
velikom broju naših stručnjaka da aktivno sudjeluju na značajnoj svjetskoj znanstvenoj
smotri. Putem referata i postera na Kongresu, prezentiranja proizvodnje,
metoda i primjene rezultata istraživanja u praksi, te putem znanstvenih rasprava
— naši radovi podvrgnuti su kritici i ocjeni međunarodne znanstvene javnosti.
Sve ono što smo saznali i dobili od znanstvenika iz cijelog svijeta, te znanstvene
rasprave o našim istraživanjima i praksi — predstavljaju velike doprinose
šumarstvu i preradi drva naše zemlje. Te doprinose valja znalački iskoristiti
za unapređenje znanstvenog rada, obrazovanja i proizvodnje u šumarstvu i preradi
drva Jugoslavije.


Prof. dr. Simeun Tomanić




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 41     <-- 41 -->        PDF

15. Brdsko-planinske šume listača i četinjača i pošuml javan je degradiranih
zemljišta. Znanstveni vodiči: A. Mančić, D. Karadzic, M. Tabaš. Maršruta: Ljubljana,
Beograd, Topola, Kragujevac, Vrnjačka Banja, Kraljevo, Novi Pazar, Sjenica,
Plevlja. Žabljak, Titograd, Dubrovnik.
10. Nacionalni parkovi Makedonije, Ekosistemi bukovih šuma i njihovo šumarstvo
na jugu Jugoslavije. Znanstveni vodič: N. Stilinović. Maršruta: Ljubljana,
Beograd. Kladovo, Bor. Despotovac, Niš, Kuršumlija, Vranje, Skopje, T. Veles,
Ohrid, Tetovo, Skopje.
17. Pošumljavanje semiaridnih goleti, prirodne šume četinara i nacionalni
parkovi na jugoistoku Jugoslavije. Znanstveni vodiči: J. Jeftić, B. Vuković. Maršruta:
Ljubljana, Skopje, Titov Veles, Bitola, Ohrid, Tetovo, Prizren, Peć, Rožanj,
Mojkovac, Titograd, Cetinje, Dubrovnik.
SI. 11. Dr. Vlado Golja demonstrira istraživanja bukve i vibracija
sudionicima ekskurzije IUFRO u Gorskom kotaru


18. Gospodarenje liščarskim i mješovitim kontinentalnim i submediteranskim
šumama. Znanstveni vodiči: J. Gračan, Š. Meštrović, B. Kosir. Maršruta: Ljubljana,
Litija, Krško, Čateške toplice. Jastrebarsko, Zagreb, Plitvice, Zadar, Kornatski
otoci, Zadar. Split.
19. Korekture tradicionalnog gospodarenja šumama u višenamjensko šumarstvo,
iskorišćivanje šuma koje umiru. Znanstveni vodiči: M. Hočevar, J. Lebey, M.
Harapin. Maršruta: Ljubljana, Slovenj Gradec, Radije, Mislinja, Ljubljana, Trnovski
gozd, Nova Gorica, Ljubljana, Cerknica, Rijeka, Risnjak, Delnice. Zalesina,
Ravna Gora, Zagreb.
20. Zagađivanje zraka u šumama. Znanstveni vodiči: M. Solar, D. Jure. Maršruta:
Ljubljana, Kamnik, Gornji Grad, Topolščica, Žerjav, Ravne, Slovenj Gradec,
Dobrna, Celje, Trbovlje, Ljubljana.
Sudionici znanstvenih ekskurzija posjetili su i razgledali preko 400 punktova
na pokusnim šumskim objektima i šumskim radilištima, u pogonima i tvorni




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 40     <-- 40 -->        PDF

5. Erozije i bujice. Znanstveni vodiči: A. Horvat, G. Mičetić, V. Lubardić, M.
Đorđević, R. Lazarević. Maršruta: Ljubljana, Jesenice, Tolmin, Opatija (Vinodol),
Sarajevo (Konjic), Skopje (Tetovo), Beograd (Aranđelovac).
7. Prerada drva, proizvodnja iverastih ploča. Znanstveni vodiči: R. Sabadi,
N. Torelli, S. Pirkmaier. Maršruta: Ljubljana, Celje, Maribor, Varaždin, Vrbovec,
Bjelovar, Belišće, Osijek, Sremska Mitrovica, Beograd.
8. Presjek šuma i šumarstva između alpske granice šuma i nizina na sjeveru
Jugoslavije. Znanstveni vodiči: M. Adamič, F. Ferlin, Maršruta: Ljubljana,
Bled, Nazarje, Topolščica, Slovenj Gradec, Maribor, Murska Sobota, Zagreb.
9. Gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. Znanstveni vodiči: I. Smolej,
S. Horvat-Marolt. Maršruta: Ljubljana, Lešče, Ribnica, Dolenjske Tolplice,
Novo Mesto, Otočec, Celje, Slovenske Konjice, Radenci, Varaždin, Zagreb.
10. Sume i šumarstvo na presjeku sjever-jug (od panonske nizine preko krških
dinarida do Jadrana). Znanstveni vodiči: I. Mikloš, B. Kulušić. Maršruta:
Ljubljana, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod, Zavidovići, Sarajevo, Mostar, Dubrovnik,
Mljet, Dubrovnik.
SI. 10. Posteri o rezultatima istraživanja iz iskorišćivanja šuma i
njihove primjene u praksi na ekskurziji IUFKO u Gorskom kotaru


11. Šumski radovi i tehnike u planinskim mješovitim šumama. Znanstveni vodiči:
S. Tomanić, M. Lipoglavšek. Maršruta: Ljubljana, Idrija, Ljubljana, Postojna,
Ljubljana, Straža, Kočevje, Delnice, Zalesina, Plitvice, Senj, Opatija, Ljubljana.
12. Mješovite prirodne šume Bosne i Crne Gore. Znanstveni vodiči: V. Lazarev,
S. Izetbegovic, B. Soč. Maršruta: Ljubljana, Sarajevo, Tjentište, Nikšić, Titograd,
Cetinje, Budva, Dubrovnik.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 39     <-- 39 -->        PDF

POSTKONGRESNE ZNANSTVENE EKSKURZIJE IUFRO


Od 14. do 21. rujna organizirano je šesnaest znanstvenih ekskurzija po Jugoslaviji
za sudionike Kongresa. Ekskurzije su organizirali zajednički Komitet
za ekskurzije Saveznog organizacionog odbora, radne organizacije domaćini i turistička
agencija »Putnik*. Program znanstvenih ekskurzija predložio je Komitet
za ekskurzije, a nakon rasprava usvojilo je Predsjedništvo IUFRO. Bilo je
pripremljeno dvadeset ekskurzija. Međutim, četiri nisu izvedene zbog malog broja
prijavljenih učesnika.


Teme, znanstveni vodiči i maršurte realiziranih ekskurzija bili su slijedeći:


1. Gospodarenje planinskim šumama i pošumljavanje u submediteranu. Znanstveni
vodiči: B. Anko, A. Golob i N. Komlenović. Maršurta: Ljubljana, Postojna,
Sežana. Umag, Pula. Brioni, Pula. Ljubljana.
SI. 9. Prof. dr. Dušan Klepae sa sudionicima ekskurzije IUFRO u
Sungerskom lugu — pri raspravi o principima gospodarenja u prebornim
šumama


3. Iskorišćivanje i prerada visoko vrijedne slavonske hrastovine — kompleksna
dostignuća u gospodarenju šumama. Znanstveni vodiči: S. Bojanin, S. Nikolić
i F. Penzar. Maršruta: Ljubljana, Zagreb, Lipovljani, Slavonski Brod, Vinkovci,
Sremska Mitrovica. Beograd.
4. Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Znanstveni vodiči: M. Vidaković,
A. Krstinić, Z. Borzan. Maršruta: Ljubljana, Jastrebarsko, Zagreb, Đurđevac,
Zvečevo, Osijek, Novi Sad, Beograd, Ohrid, Dubrovnik. Po završetku ekskurzije
u Dubrovniku je organiziran dvodnevni kolokvij s referatima o suvremenim
dostignućima u šumarskoj genetici.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Novi predsjednik IUFRO prof. R. B u c k m a n u svome govoru, biranim riječima,
zahvalio se Jugoslaviji, gradu Ljubljani, znanstvenicima, stručnjacima, rukovodiocima,
Cankarjevom domu. Turističkoj agenciji »Putnik« i svima, koji
su kao domaćini, pridonijeli organizaciji najvećeg kongresa u povijesti IUFRO.


U ime sudionika Kongresa sa pojedinih kontinenata, izabrani znanstvenici
ljubazno su se zahvalili domaćinima na gostoprimstvu, uspješnoj organizaciji Kongresa
i datim mogućnostima za susrećanja starih i stjecanja novih prijatelja.


SI. 8. Prof. đr. Robet Buckman iz SAD, novi predsjednik IUFRO,
govori na završnoj plenarnoj sjednici Kongresa


Kongres je završen s umjetničkim programom pripremljenim za tu prigodu.
Svi sudionici završne plenarne sjednice pri tom su dobili kazetu XVIII svjetski
kongres IUFRO s kongresnom deklaracijom, muzikom komponiranom za taj Kongres
i izabranim narodnim melodijama iz Jugoslavije. Osim toga, sudionici su
tom prilikom dobili knjigu »One-Family House in Wood«. U toj knjizi nalaze
se idejna rješenja na temu »O biteljska kuća u drv u«, koja su prispjela
iz svih krajeva svijeta na anonimni međunarodni natječaj. Ta knjiga tiskana
je u SR Sloveniji povodom Kongresa IUFRO.


Po završetku Kongresa, Hubert Dolinšek , dipl. inž., generalni sekretar Saveznog
organizacionog odbora, pozvao je sudionike Kongresa da na postkongresnim
znanstvenim ekskurzijama po cijeloj Jugoslaviji vide kako se u našoj zemlji
gospodari sa šumama, koristi drvo. istražuje i primjenjuje rezultate istraživanja
u praksi.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 37     <-- 37 -->        PDF

grupama. Na tim raspravama prezentirano je oko 1000 naručenih i dobrovoljnih
referata i postera, te drugih publikacija i filmova. Preko 10% svih tih materijala
pripremili su znanstveni radnici iz Jugoslavije. Naručeni referati, sažeci, posteri,
naslovi i imena dobrovoljnih referata, podaci o ekskurzijama i dr., objavljeni
su u devet knjiga kongresnih zbornika na jezicima IUFRO (engleski, njemački
i francuski).


SI. 7. Znanstveni razgovori na posterskoj sesiji u Cankarjevom domu


Na poslovnim sastancima sekcija, projektnih, predmetnih i radnih grupa —
raspravljen je i utvrđen program rada organizacije IUFRO po organizacijskim
jedinicama za razdoblje između XVIII i XIX kongresa. Pri tom je izabrano novo
rukovodstvo organizacije IUFRO, u kome se nalazi oko 240 funkcionara.


Pored vrlo intenzivnog rada na znanstvenim raspravama i poslovnim sastancima,
organizirani su za učesnike kongresa zvanični prijemi, umjetnički programi,
poludnevne ekskurzije, damski program, otvaranje evropske pješačke staze
kroz Jugoslaviju.


Na završnoj plenarnoj sjednici svih sudionika Kongresa, prof. dr Dušan
Mlinšek, predsjednik IUFRO, podnio je izvještaj o radu organizacije IUFRO od
XVII do XVIII kongresa, a zatim je prihvaćena Deklaracija XVIII svjetskog kongresa
IUFRO. Poslije toga saopćene su odluke Međunarodnog savjeta IUFRO o
izboru novog Predsjedništva i Predsjednika IUFRO, te o mjestu i vremenu održavanja
slijedećeg kongresa. Za novog predsjednika IUFRO izabran je prof. dr
Robert Buckman iz SAD. Domaćin XIX svjetskog kongresa IUFRO bit će Kanada.
Taj kongres održat će se u Montrealu 1990. godine.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 36     <-- 36 -->        PDF

okoline na strukturu i kvalitet drva. Struktura drva, svojstva i zahtjevi za krajnju
upotrebu s posebnom pažnjom na juvenilno drvo i stresove rasta. Energijašumske biomase. Kompozitni materijali i sredstva za lijepljenje. Biološko poboljšanje
svojstava drva. Prirodna trajnost drva. Sistematika proizvodnje. Karakteristike
i korišćenje tropskog drva. Proizvodnja i korištenje bambusa i srodnih
vrsta. Istraživanje drva za budućnost. Trajnost tretiranog drva u upotrebi, naročito
u nepovoljnim uvjetima. Biološki agensi pogoršanja kvaliteta drva. Potrebe
za istraživanjem zaštite drva u zemljama u razvoju. Ugalj iz biomase.
Prirodne varijacije u kvaliteti drva.


SI. 6. Rüssel Jim, Yakimo Indijanac iz SAD, humanist i filozof, govori


o brizi svojih sunarodnjaka za očuvanje ravnoteže u prirodi
Šesta sekcija — Opći predmeti


Tema: Mikroračunala u šumarstvu. Šumski predjeli, rekreacija i turizam.
Statističke metode. Pohranjivanje i pretraživanje informacija. Daljinska osmatranja.
Organizacija transfera i primjene rezultata istraživanja u praksi. Povijest
šuma. Filozofija i metode istraživanja šumarstva. Višestruko korištenje administracije
u šumarstvu. Višejezična šumarska terminologija.


*


Za vrijeme kongresnog tjedna održano je oko 180 znanstvenih rasprava: u
plenumu, po sekcijama, intersekcijskih. te po projektnim, predmetnim i radnim




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF

vanje šuma. Šumarska politika i integrirano korišćenje zemljišta. Pregled i politika
razvoja u procjeni višenamjenskog šumarstva. Strukturne promjene sektora
šumarstva u globalnoj perspektivi. Praćenje djelovanja životne okoline putem planiranja
šumskog gospodarenja — izvještaji o tekućim istraživanjima. Socijalni
aspekti razvoja šumarstva, doprinosi sociologa šumarstvu. Povezanost zakonskih
propisa šumarskog i seoskog razvoja i njihov utjecaj na integrirani razvoj šuma.
Zahtjev za novom šumarskom politikom i programima: Budućnost i uloga politike
i analize programa. Koncepcijski napredak u procjeni višenamjenskog šumarstva.
Atmosferski taloži i svjetska trgovina šumskim proizvodima. Metode proreda,
kvaliteta drva i krajnji proizvodi. Primjer i modeliranje rasta i istraživanje oštećenih
šuma. Unapređenje teorije i metoda analize javne politike. Metode za modeliranje
sektora šumarstva. Primjenjeno modeliranje sektora šumarstva. Prikladna
inventarizacija za planiranje šumskoga gospodarenja. Ponuda i potražnja oblovine
i šumskih industrijskih proizvoda. Efikasnost programa šumarske politike


o ponudi drva iz neindustrijskih privatnih šuma. Uprava u višenamjenskom šumarstvu.
Kombinovana inventarizacija šuma daljinskim opažanjima i uzimanjem
uzoraka zemljišta. Inventarizacija šuma u tropima. Procjena istraživanja u šumarstvu.
Sirenje šuma kao sredstvo šumarske politike; Analiza politike korištenjem
modela šumarskog sektora.
Peta sekcija — Šumski proizvodi


Teme: Drvo kao građevinski materijal. Kontrola kvalitete -drva. Zaštita od
ižara. Sušenje drva. Pilanarstvo i obrada drva strojem. Djelovanje zagađenja


SI. 5. Drugarsko veče sudionika Kongresa u Cankarjevom domu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

ročne reakcije na stres. Trulež korijena i pridanka. Intenzivni postupci pri šumskom
gospodarenju. Cvjetanje. Vrste, provinijencije, genetički izvori, oplemenjivanje.
Patologija. Patologija: Mycoplasma. Dinamika populacije šumskih insekata.
Potkornjaci. Gubar. Insekti koji ugrožavaju šumske kulture.


SI. 4. Istaknuti mladi znanstveni radnici, dobitnici nagrade IUFRO


Treća sekcija — Šumski radovi i tehnike


Teme: Iskorištavanje šuma i korištenje drva. Planiranje i upravljanje. Šumarstvo
na malim posjedima. Energija iz šuma; novi pristupi šumskoj biomasi za
energiju. Šumarstvo i regionalni razvoj. Šumski radovi u planskim uvjetima u
slijedećem desetlijeću. Istraživanja kao pomoć pri izboru tehnologije šumskih radova
u tropima. Šumski radovi u tropima. Ergonomija i sigurnost pri šumskim
radovima. Kontejnerski sadni materijal. Sistemi planiranja i metodologije istraživanja.
Studij rada, plaćanje za rad i proizvodnost rada.


Četvrta sekcija — Planiranje, ekonomika, prirast i prihod,
gospodarenje i šumarska politika


Teme: Pristupi praćenju i vrednovanju utjecaja atmosferskih taloga. Metode
inventarizacije šuma. Praćenje djelovanja okoline planiranjem šumskog gospodarenja.
Šumarstvo pomoću i za potrebe seoskog stanovništva; potrebe za novim
ekonomskim rasuđivanjem. Utjecaj zakonskih propisa o životnoj okolini na oču




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 33     <-- 33 -->        PDF

SI. 3. Prof. đr. Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO, pozdravlja
sudionike kongresa


U radu po sekcijama IUFRO. rasprave su se vodile o slijedećim temama:


Prva sekcija — Šumarska okolina i uzgajanje šuma


Teme: Šumski radovi i njihova interakcija sa uzgajanjem šuma/društveno-
ekonomske/proizvodne/životne sredine (zajedno sa 3. sekcijom). Metodologija za
osnovni program dugoročnog istraživanja ekosistema. Kauzarina kao višenamjensko
drvo u službi društva. Šumarska metodologija za rješavanje praktičnih problema
u šumarstvu. Faktori utjecaja na stabilnost šumskih ekosistema. Energija iz drva,
novi pristupi korištenju šumske biomase (zajedno sa trećom, četvrtom i petom
sekcijom). Zaštita od erozija, poplava i lavina. Ekološke osnove njegovanja šuma.
Problemi kemijske, fizičke i biološke analize staništa. Požari na zgradama i divljem
zemljištu. Razvoj i planovi za istraživanje uzgajanja tropskih šuma. Djelovanje
ljudskih aktivnosti na šume. Hidrološka uloga šuma u zaštiti vodenih
resursa, količine i kvalitete. Protivpožarna zaštita u urbanim zonama (panel diskusija).
Interakcije između uzgajanja šuma i lovne privrede. Istraživanje staništa
za divljač u šumama tropske i južne hemisfere. Uzgajanje i poboljšanje bukve
kako je prikazano u Jugoslaviji. Specifični problemi istraživanja šuma na području
Mediterana.


Druga sekcija — Šumske sadnice i zaštita šuma


Teme: Selekcija petoigličavih borova i rđe. Zakonski propisi za šumski reprodukcioni
materijal. Rak Scleroderris. Šumski insekti u tropima i insekti koji ugrožavaju
šumske kulture. Drveće u njihovoj prirodnoj okolini: kratkoročne i dugo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 32     <-- 32 -->        PDF

XVIII. SVJETSKI KONGRES IUFRO U LJUBLJANI
Na Kongresu u Ljubljani sudjelovalo je ukupno 2247 znanstvenih radnika,
uglednih gostiju iz međunarodnih organizacija s kojima IUFRO stalno surađuje,
uglednih društveno-političkih i kulturnih radnika iz Jugoslavije, studenata i pratilaca.
Sudionici Kongresa bili su iz 72 zemlje sa svih kontinenata. To je bio najveći
kongres u povijesti IUFRO s obzirom na broj sudionika. Na sveačnoj plenarnoj
sjednici u dvorani A Cankarjeva doma, poslije intoniranja jugoslavenske
himne, XVIII svjetski kongres IUFRO otvorio je Brank o Mikulić , predsjednik
Saveznog izvršnog vijeća. Tom prilikom predsjednik Mikulić održao je
govor u kome je istakao veliko značenje znanosti u razvoju društva i suradnje
među narodima, ekonomsku i ekološku važnost šuma za život društva.


Predsjednik IUFRO prof. dr Dušan Mlinše k u svome govoru pozdravio je
ugledne goste i sve sudionike Kongresa. Zatim su sudionike Kongresa pozdravili
u svojim govorima Nuša K e r š o v a n, predsjednik Skupštine grada Ljubljana,
Dušan Šinigoj , predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SR Slovenije, Mirko A n-
d r a š e k, predsjednik Saveznog organizacionog odbora za pripreme Kongresa i
predstavnici međunarodnih organizacija s kojim IUFRO surađuje.


U najsvečanijem dijelu Kongresa, prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO,
podijelio je nagrade IUFRO istaknutim mladim znanstvenim radnicima. Nagrada
IUFRO dodjeljuje se na svjetskom kongresu IUFRO za znanstvena dostignuća u
šumarstvu i preradi drva.


O budućnosti znanstvenih istraživanja u šumarstvu i preradi drva održali
su referate na plenarnoj sjednici prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO i
prof. dr Walter Liese , bivši predsjednik IUFRO između XVI. i XVII. Kongresa.


Poslije izvođenja prigodnog umjetničkog programa završena je prva plenarna
sjednica. O otvorenju XVIII svjetskog kongresa IUFRO izvijestili su javnost
TV, radio i novine u Jugoslaviji i većini zemalja članica IUFRO.


Svakog dana rad Kongresa počeo je s ključnim referatom na plenarnoj sjednici
za sve sudionike. Poslije toga rad je nastavljen po sekcijama, radnim, projektnim
i predmetnim grupama — prema unaprijed utvrđenom detaljnom programu.


Ključn i referat i bili su: »Uloga znanosti u zaustavljanju degradacije
šuma«, »Čovjekova okolina i odgovornosti šumara«, »Globalna priroda ekološke
krize i njezina razvojna i biološka podloga«, »Antropološki pristup šumama
«, »Urođenički narodi — brižnici naše planete«.


U kongresnom tjednu održane su četiri intersekcijske plenarne sjednice. Predmet
rasprave na tim sjednicama bile su slijedeće teme:


— Šumarska istraživanja u svrhu društveno-ekonomskog razvoja.
— Promjena karaktera šumskih resursa i njihova važnost za budući svjetski
razvoj.
— Taloženje zagađivača zraka.
— Šumarstvo i energija.
532




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Među publikacijama koje su se tiskale u SR Hrvatskoj u povodu Kongresa
IUFRO su: Šumarski fakultet Zagreb, Šumarski institut Jastrebarsko, Šumarstvo
i prerada drva Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, Arboretum Lisičine,
Stari slavonski hrastici. Te publikacije objavljene su na hrvatskom i engleskom
je/.iku. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske objavio
je posebni broj Šumarskog lista posvećen 140. godišnjici osnivanja Šumarskog
društva i XVIII. svjetskom kongresu IUFRO. Taj broj objavljen je na hrvatskom
jeziku i službenim jezicima IUFRO.


SI. 2. Branko Mikulić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, otvara
XVIII svjetski kongres IUFRO


Slično su postupile i ostale republike i pokrajine u prezentiranju šumarstva
i prerade drva naše zemlje. Časopis Allgemeine Forst Zeitschrift iz SR Njemačke
svoj dvobroj 30 ´31. 1986. posvetio je šumama Jugoslavije povodom XVIII
svjetskog kongresa IUFRO,


531




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 30     <-- 30 -->        PDF

SI. 1. Sudionici plenarne sjednice na svečanom otvaranju XVIII
svjetskog kongresa IUFRO u Cankarjevom domu u Ljubljani




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 29     <-- 29 -->        PDF

ŠUMARSKE ZNANOSTI U SLUŽBI DRUŠTVA


(XVIII. svjetski kongres IUFRO)
Osamnaesti kongres Svjetske unije znanstveno-istraživačkih organizacija u
šumarstvu i preradi drva (International Union of Forestry Research Organizations
— IUFRO) održan je u Jugoslaviji od 7. do 21. rujna 1986. godine. Moto
Kongresa bio je »Šumarske znanosti u službi društva«. Pokrovitelj tog Kongresa
bilo je Savezno izvršno vijeće. Kabinetski dio Kongresa održan je u Ljubljani
u Kongresnog i kulturnom centru Cankarjev dom od 7. do 13. rujna 1986. godine.
Prije Kongresa IUFRO održano je u Ljubljani nekoliko satelitskih sastanaka
međunarodnih organizacija s kojima IUFRO surađuje. Od 14. do 21. rujna
organizirano je za sudionike Kongresa šesnaest znanstvenih ekskurzija po cijeloj
Jugoslaviji. Prije i poslije Kongresa značajan broj sudionika je boravio u Jugoslaviji
na odmoru sa svojim obiteljima, individualno ili kao organizirane grupe.


Pripreme za XVIII svjetski kongres IUFRO odvijale su se u cijelom svijetu,
a posebno u Jugoslaviji. Na svjetskom nivou utvrdili su se koncepcija XVIII
kongresa i postkongresnih ekskurzija; broj, naslovi i autori naručenih referata, postera
i volonterskih referata; osigurana je kvalitetna i pravodobna izrada svih
navedenih priloga za Kongres. Obavile su se pripreme za izmjene organizacijske
strukture IUFRO i izbor novog rukovodstva. Na tim poslovima radili su Međunarodni
savjet IUFRO (po jedan delegat iz svake zemlje članice IUFRO), Predsjedništvo
IUFRO, Programski savjet IUFRO, te rukovodstva sekcija, projektnih
i radnih grupa IUFRO.


Pripreme za Kongres u Jugoslaviji počele su 1981. godine, od dana kad je
odlučeno da Jugoslavija bude domaćin Osamnaestog kongresa i da predsjednik
IUFRO bude iz Jugoslavije. To praktično znači da je sjedište organizacije IUFRO
bilo u Jugoslaviji između XVII i XVIII njena Kongresa. Koordinacija svih najznačajnijih
aktivnosti IUFRO u proteklih pet godina obavljala se je iz Jugoslavije.
Savezni organizacioni odbor za pripreme XVIII kongresa IUFRO, putem
svojih komiteta, republičkih i pokrajinskih odbora — pokrenuo je radne organizacije
iz znanosti, obrazovanja i proizvodnje u šumarstvu i preradi drva na području
cijele Jugoslavije. Pored toga, u pripremama za Kongres bile su angažirane
i druge institucije i organizacija izvan šumarstva (društveno-političke zajednice,
turističke, kulturne, javnog informiranja, i dr.).


U povodu Kongresa IUFRO tiskan je veliki broj publikacija o šumarstvu i
preradi drva u Jugoslaviji. Ovdje ćemo istaći samo najznačajnije: Šumarstvo i
prerada drva Jugoslavije, Prirodna potencijalna vegetacija Jugoslavije (Vegetacijska
karta Jugoslavije), Topole i vrbe u Jugoslaviji.


529