DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ŠUMARSKE ZNANOSTI U SLUŽBI DRUŠTVA (XVIII. svjetski kongres IUFRO) Osamnaesti kongres Svjetske unije znanstveno-istraživačkih organizacija u šumarstvu i preradi drva (International Union of Forestry Research Organizations — IUFRO) održan je u Jugoslaviji od 7. do 21. rujna 1986. godine. Moto Kongresa bio je »Šumarske znanosti u službi društva«. Pokrovitelj tog Kongresa bilo je Savezno izvršno vijeće. Kabinetski dio Kongresa održan je u Ljubljani u Kongresnog i kulturnom centru Cankarjev dom od 7. do 13. rujna 1986. godine. Prije Kongresa IUFRO održano je u Ljubljani nekoliko satelitskih sastanaka međunarodnih organizacija s kojima IUFRO surađuje. Od 14. do 21. rujna organizirano je za sudionike Kongresa šesnaest znanstvenih ekskurzija po cijeloj Jugoslaviji. Prije i poslije Kongresa značajan broj sudionika je boravio u Jugoslaviji na odmoru sa svojim obiteljima, individualno ili kao organizirane grupe. Pripreme za XVIII svjetski kongres IUFRO odvijale su se u cijelom svijetu, a posebno u Jugoslaviji. Na svjetskom nivou utvrdili su se koncepcija XVIII kongresa i postkongresnih ekskurzija; broj, naslovi i autori naručenih referata, postera i volonterskih referata; osigurana je kvalitetna i pravodobna izrada svih navedenih priloga za Kongres. Obavile su se pripreme za izmjene organizacijske strukture IUFRO i izbor novog rukovodstva. Na tim poslovima radili su Međunarodni savjet IUFRO (po jedan delegat iz svake zemlje članice IUFRO), Predsjedništvo IUFRO, Programski savjet IUFRO, te rukovodstva sekcija, projektnih i radnih grupa IUFRO. Pripreme za Kongres u Jugoslaviji počele su 1981. godine, od dana kad je odlučeno da Jugoslavija bude domaćin Osamnaestog kongresa i da predsjednik IUFRO bude iz Jugoslavije. To praktično znači da je sjedište organizacije IUFRO bilo u Jugoslaviji između XVII i XVIII njena Kongresa. Koordinacija svih najznačajnijih aktivnosti IUFRO u proteklih pet godina obavljala se je iz Jugoslavije. Savezni organizacioni odbor za pripreme XVIII kongresa IUFRO, putem svojih komiteta, republičkih i pokrajinskih odbora — pokrenuo je radne organizacije iz znanosti, obrazovanja i proizvodnje u šumarstvu i preradi drva na području cijele Jugoslavije. Pored toga, u pripremama za Kongres bile su angažirane i druge institucije i organizacija izvan šumarstva (društveno-političke zajednice, turističke, kulturne, javnog informiranja, i dr.). U povodu Kongresa IUFRO tiskan je veliki broj publikacija o šumarstvu i preradi drva u Jugoslaviji. Ovdje ćemo istaći samo najznačajnije: Šumarstvo i prerada drva Jugoslavije, Prirodna potencijalna vegetacija Jugoslavije (Vegetacijska karta Jugoslavije), Topole i vrbe u Jugoslaviji. 529 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 30 <-- 30 --> PDF |
SI. 1. Sudionici plenarne sjednice na svečanom otvaranju XVIII svjetskog kongresa IUFRO u Cankarjevom domu u Ljubljani |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Među publikacijama koje su se tiskale u SR Hrvatskoj u povodu Kongresa IUFRO su: Šumarski fakultet Zagreb, Šumarski institut Jastrebarsko, Šumarstvo i prerada drva Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, Arboretum Lisičine, Stari slavonski hrastici. Te publikacije objavljene su na hrvatskom i engleskom je/.iku. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske objavio je posebni broj Šumarskog lista posvećen 140. godišnjici osnivanja Šumarskog društva i XVIII. svjetskom kongresu IUFRO. Taj broj objavljen je na hrvatskom jeziku i službenim jezicima IUFRO. SI. 2. Branko Mikulić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, otvara XVIII svjetski kongres IUFRO Slično su postupile i ostale republike i pokrajine u prezentiranju šumarstva i prerade drva naše zemlje. Časopis Allgemeine Forst Zeitschrift iz SR Njemačke svoj dvobroj 30 ´31. 1986. posvetio je šumama Jugoslavije povodom XVIII svjetskog kongresa IUFRO, 531 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 32 <-- 32 --> PDF |
XVIII. SVJETSKI KONGRES IUFRO U LJUBLJANI Na Kongresu u Ljubljani sudjelovalo je ukupno 2247 znanstvenih radnika, uglednih gostiju iz međunarodnih organizacija s kojima IUFRO stalno surađuje, uglednih društveno-političkih i kulturnih radnika iz Jugoslavije, studenata i pratilaca. Sudionici Kongresa bili su iz 72 zemlje sa svih kontinenata. To je bio najveći kongres u povijesti IUFRO s obzirom na broj sudionika. Na sveačnoj plenarnoj sjednici u dvorani A Cankarjeva doma, poslije intoniranja jugoslavenske himne, XVIII svjetski kongres IUFRO otvorio je Brank o Mikulić , predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. Tom prilikom predsjednik Mikulić održao je govor u kome je istakao veliko značenje znanosti u razvoju društva i suradnje među narodima, ekonomsku i ekološku važnost šuma za život društva. Predsjednik IUFRO prof. dr Dušan Mlinše k u svome govoru pozdravio je ugledne goste i sve sudionike Kongresa. Zatim su sudionike Kongresa pozdravili u svojim govorima Nuša K e r š o v a n, predsjednik Skupštine grada Ljubljana, Dušan Šinigoj , predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SR Slovenije, Mirko A n- d r a š e k, predsjednik Saveznog organizacionog odbora za pripreme Kongresa i predstavnici međunarodnih organizacija s kojim IUFRO surađuje. U najsvečanijem dijelu Kongresa, prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO, podijelio je nagrade IUFRO istaknutim mladim znanstvenim radnicima. Nagrada IUFRO dodjeljuje se na svjetskom kongresu IUFRO za znanstvena dostignuća u šumarstvu i preradi drva. O budućnosti znanstvenih istraživanja u šumarstvu i preradi drva održali su referate na plenarnoj sjednici prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO i prof. dr Walter Liese , bivši predsjednik IUFRO između XVI. i XVII. Kongresa. Poslije izvođenja prigodnog umjetničkog programa završena je prva plenarna sjednica. O otvorenju XVIII svjetskog kongresa IUFRO izvijestili su javnost TV, radio i novine u Jugoslaviji i većini zemalja članica IUFRO. Svakog dana rad Kongresa počeo je s ključnim referatom na plenarnoj sjednici za sve sudionike. Poslije toga rad je nastavljen po sekcijama, radnim, projektnim i predmetnim grupama — prema unaprijed utvrđenom detaljnom programu. Ključn i referat i bili su: »Uloga znanosti u zaustavljanju degradacije šuma«, »Čovjekova okolina i odgovornosti šumara«, »Globalna priroda ekološke krize i njezina razvojna i biološka podloga«, »Antropološki pristup šumama «, »Urođenički narodi — brižnici naše planete«. U kongresnom tjednu održane su četiri intersekcijske plenarne sjednice. Predmet rasprave na tim sjednicama bile su slijedeće teme: — Šumarska istraživanja u svrhu društveno-ekonomskog razvoja. — Promjena karaktera šumskih resursa i njihova važnost za budući svjetski razvoj. — Taloženje zagađivača zraka. — Šumarstvo i energija. 532 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 33 <-- 33 --> PDF |
SI. 3. Prof. đr. Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO, pozdravlja sudionike kongresa U radu po sekcijama IUFRO. rasprave su se vodile o slijedećim temama: Prva sekcija — Šumarska okolina i uzgajanje šuma Teme: Šumski radovi i njihova interakcija sa uzgajanjem šuma/društveno- ekonomske/proizvodne/životne sredine (zajedno sa 3. sekcijom). Metodologija za osnovni program dugoročnog istraživanja ekosistema. Kauzarina kao višenamjensko drvo u službi društva. Šumarska metodologija za rješavanje praktičnih problema u šumarstvu. Faktori utjecaja na stabilnost šumskih ekosistema. Energija iz drva, novi pristupi korištenju šumske biomase (zajedno sa trećom, četvrtom i petom sekcijom). Zaštita od erozija, poplava i lavina. Ekološke osnove njegovanja šuma. Problemi kemijske, fizičke i biološke analize staništa. Požari na zgradama i divljem zemljištu. Razvoj i planovi za istraživanje uzgajanja tropskih šuma. Djelovanje ljudskih aktivnosti na šume. Hidrološka uloga šuma u zaštiti vodenih resursa, količine i kvalitete. Protivpožarna zaštita u urbanim zonama (panel diskusija). Interakcije između uzgajanja šuma i lovne privrede. Istraživanje staništa za divljač u šumama tropske i južne hemisfere. Uzgajanje i poboljšanje bukve kako je prikazano u Jugoslaviji. Specifični problemi istraživanja šuma na području Mediterana. Druga sekcija — Šumske sadnice i zaštita šuma Teme: Selekcija petoigličavih borova i rđe. Zakonski propisi za šumski reprodukcioni materijal. Rak Scleroderris. Šumski insekti u tropima i insekti koji ugrožavaju šumske kulture. Drveće u njihovoj prirodnoj okolini: kratkoročne i dugo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ročne reakcije na stres. Trulež korijena i pridanka. Intenzivni postupci pri šumskom gospodarenju. Cvjetanje. Vrste, provinijencije, genetički izvori, oplemenjivanje. Patologija. Patologija: Mycoplasma. Dinamika populacije šumskih insekata. Potkornjaci. Gubar. Insekti koji ugrožavaju šumske kulture. SI. 4. Istaknuti mladi znanstveni radnici, dobitnici nagrade IUFRO Treća sekcija — Šumski radovi i tehnike Teme: Iskorištavanje šuma i korištenje drva. Planiranje i upravljanje. Šumarstvo na malim posjedima. Energija iz šuma; novi pristupi šumskoj biomasi za energiju. Šumarstvo i regionalni razvoj. Šumski radovi u planskim uvjetima u slijedećem desetlijeću. Istraživanja kao pomoć pri izboru tehnologije šumskih radova u tropima. Šumski radovi u tropima. Ergonomija i sigurnost pri šumskim radovima. Kontejnerski sadni materijal. Sistemi planiranja i metodologije istraživanja. Studij rada, plaćanje za rad i proizvodnost rada. Četvrta sekcija — Planiranje, ekonomika, prirast i prihod, gospodarenje i šumarska politika Teme: Pristupi praćenju i vrednovanju utjecaja atmosferskih taloga. Metode inventarizacije šuma. Praćenje djelovanja okoline planiranjem šumskog gospodarenja. Šumarstvo pomoću i za potrebe seoskog stanovništva; potrebe za novim ekonomskim rasuđivanjem. Utjecaj zakonskih propisa o životnoj okolini na oču |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vanje šuma. Šumarska politika i integrirano korišćenje zemljišta. Pregled i politika razvoja u procjeni višenamjenskog šumarstva. Strukturne promjene sektora šumarstva u globalnoj perspektivi. Praćenje djelovanja životne okoline putem planiranja šumskog gospodarenja — izvještaji o tekućim istraživanjima. Socijalni aspekti razvoja šumarstva, doprinosi sociologa šumarstvu. Povezanost zakonskih propisa šumarskog i seoskog razvoja i njihov utjecaj na integrirani razvoj šuma. Zahtjev za novom šumarskom politikom i programima: Budućnost i uloga politike i analize programa. Koncepcijski napredak u procjeni višenamjenskog šumarstva. Atmosferski taloži i svjetska trgovina šumskim proizvodima. Metode proreda, kvaliteta drva i krajnji proizvodi. Primjer i modeliranje rasta i istraživanje oštećenih šuma. Unapređenje teorije i metoda analize javne politike. Metode za modeliranje sektora šumarstva. Primjenjeno modeliranje sektora šumarstva. Prikladna inventarizacija za planiranje šumskoga gospodarenja. Ponuda i potražnja oblovine i šumskih industrijskih proizvoda. Efikasnost programa šumarske politike o ponudi drva iz neindustrijskih privatnih šuma. Uprava u višenamjenskom šumarstvu. Kombinovana inventarizacija šuma daljinskim opažanjima i uzimanjem uzoraka zemljišta. Inventarizacija šuma u tropima. Procjena istraživanja u šumarstvu. Sirenje šuma kao sredstvo šumarske politike; Analiza politike korištenjem modela šumarskog sektora. Peta sekcija — Šumski proizvodi Teme: Drvo kao građevinski materijal. Kontrola kvalitete -drva. Zaštita od ižara. Sušenje drva. Pilanarstvo i obrada drva strojem. Djelovanje zagađenja SI. 5. Drugarsko veče sudionika Kongresa u Cankarjevom domu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 36 <-- 36 --> PDF |
okoline na strukturu i kvalitet drva. Struktura drva, svojstva i zahtjevi za krajnju upotrebu s posebnom pažnjom na juvenilno drvo i stresove rasta. Energijašumske biomase. Kompozitni materijali i sredstva za lijepljenje. Biološko poboljšanje svojstava drva. Prirodna trajnost drva. Sistematika proizvodnje. Karakteristike i korišćenje tropskog drva. Proizvodnja i korištenje bambusa i srodnih vrsta. Istraživanje drva za budućnost. Trajnost tretiranog drva u upotrebi, naročito u nepovoljnim uvjetima. Biološki agensi pogoršanja kvaliteta drva. Potrebe za istraživanjem zaštite drva u zemljama u razvoju. Ugalj iz biomase. Prirodne varijacije u kvaliteti drva. SI. 6. Rüssel Jim, Yakimo Indijanac iz SAD, humanist i filozof, govori o brizi svojih sunarodnjaka za očuvanje ravnoteže u prirodi Šesta sekcija — Opći predmeti Tema: Mikroračunala u šumarstvu. Šumski predjeli, rekreacija i turizam. Statističke metode. Pohranjivanje i pretraživanje informacija. Daljinska osmatranja. Organizacija transfera i primjene rezultata istraživanja u praksi. Povijest šuma. Filozofija i metode istraživanja šumarstva. Višestruko korištenje administracije u šumarstvu. Višejezična šumarska terminologija. * Za vrijeme kongresnog tjedna održano je oko 180 znanstvenih rasprava: u plenumu, po sekcijama, intersekcijskih. te po projektnim, predmetnim i radnim |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 37 <-- 37 --> PDF |
grupama. Na tim raspravama prezentirano je oko 1000 naručenih i dobrovoljnih referata i postera, te drugih publikacija i filmova. Preko 10% svih tih materijala pripremili su znanstveni radnici iz Jugoslavije. Naručeni referati, sažeci, posteri, naslovi i imena dobrovoljnih referata, podaci o ekskurzijama i dr., objavljeni su u devet knjiga kongresnih zbornika na jezicima IUFRO (engleski, njemački i francuski). SI. 7. Znanstveni razgovori na posterskoj sesiji u Cankarjevom domu Na poslovnim sastancima sekcija, projektnih, predmetnih i radnih grupa — raspravljen je i utvrđen program rada organizacije IUFRO po organizacijskim jedinicama za razdoblje između XVIII i XIX kongresa. Pri tom je izabrano novo rukovodstvo organizacije IUFRO, u kome se nalazi oko 240 funkcionara. Pored vrlo intenzivnog rada na znanstvenim raspravama i poslovnim sastancima, organizirani su za učesnike kongresa zvanični prijemi, umjetnički programi, poludnevne ekskurzije, damski program, otvaranje evropske pješačke staze kroz Jugoslaviju. Na završnoj plenarnoj sjednici svih sudionika Kongresa, prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik IUFRO, podnio je izvještaj o radu organizacije IUFRO od XVII do XVIII kongresa, a zatim je prihvaćena Deklaracija XVIII svjetskog kongresa IUFRO. Poslije toga saopćene su odluke Međunarodnog savjeta IUFRO o izboru novog Predsjedništva i Predsjednika IUFRO, te o mjestu i vremenu održavanja slijedećeg kongresa. Za novog predsjednika IUFRO izabran je prof. dr Robert Buckman iz SAD. Domaćin XIX svjetskog kongresa IUFRO bit će Kanada. Taj kongres održat će se u Montrealu 1990. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Novi predsjednik IUFRO prof. R. B u c k m a n u svome govoru, biranim riječima, zahvalio se Jugoslaviji, gradu Ljubljani, znanstvenicima, stručnjacima, rukovodiocima, Cankarjevom domu. Turističkoj agenciji »Putnik« i svima, koji su kao domaćini, pridonijeli organizaciji najvećeg kongresa u povijesti IUFRO. U ime sudionika Kongresa sa pojedinih kontinenata, izabrani znanstvenici ljubazno su se zahvalili domaćinima na gostoprimstvu, uspješnoj organizaciji Kongresa i datim mogućnostima za susrećanja starih i stjecanja novih prijatelja. SI. 8. Prof. đr. Robet Buckman iz SAD, novi predsjednik IUFRO, govori na završnoj plenarnoj sjednici Kongresa Kongres je završen s umjetničkim programom pripremljenim za tu prigodu. Svi sudionici završne plenarne sjednice pri tom su dobili kazetu XVIII svjetski kongres IUFRO s kongresnom deklaracijom, muzikom komponiranom za taj Kongres i izabranim narodnim melodijama iz Jugoslavije. Osim toga, sudionici su tom prilikom dobili knjigu »One-Family House in Wood«. U toj knjizi nalaze se idejna rješenja na temu »O biteljska kuća u drv u«, koja su prispjela iz svih krajeva svijeta na anonimni međunarodni natječaj. Ta knjiga tiskana je u SR Sloveniji povodom Kongresa IUFRO. Po završetku Kongresa, Hubert Dolinšek , dipl. inž., generalni sekretar Saveznog organizacionog odbora, pozvao je sudionike Kongresa da na postkongresnim znanstvenim ekskurzijama po cijeloj Jugoslaviji vide kako se u našoj zemlji gospodari sa šumama, koristi drvo. istražuje i primjenjuje rezultate istraživanja u praksi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
POSTKONGRESNE ZNANSTVENE EKSKURZIJE IUFRO Od 14. do 21. rujna organizirano je šesnaest znanstvenih ekskurzija po Jugoslaviji za sudionike Kongresa. Ekskurzije su organizirali zajednički Komitet za ekskurzije Saveznog organizacionog odbora, radne organizacije domaćini i turistička agencija »Putnik*. Program znanstvenih ekskurzija predložio je Komitet za ekskurzije, a nakon rasprava usvojilo je Predsjedništvo IUFRO. Bilo je pripremljeno dvadeset ekskurzija. Međutim, četiri nisu izvedene zbog malog broja prijavljenih učesnika. Teme, znanstveni vodiči i maršurte realiziranih ekskurzija bili su slijedeći: 1. Gospodarenje planinskim šumama i pošumljavanje u submediteranu. Znanstveni vodiči: B. Anko, A. Golob i N. Komlenović. Maršurta: Ljubljana, Postojna, Sežana. Umag, Pula. Brioni, Pula. Ljubljana. SI. 9. Prof. dr. Dušan Klepae sa sudionicima ekskurzije IUFRO u Sungerskom lugu — pri raspravi o principima gospodarenja u prebornim šumama 3. Iskorišćivanje i prerada visoko vrijedne slavonske hrastovine — kompleksna dostignuća u gospodarenju šumama. Znanstveni vodiči: S. Bojanin, S. Nikolić i F. Penzar. Maršruta: Ljubljana, Zagreb, Lipovljani, Slavonski Brod, Vinkovci, Sremska Mitrovica. Beograd. 4. Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Znanstveni vodiči: M. Vidaković, A. Krstinić, Z. Borzan. Maršruta: Ljubljana, Jastrebarsko, Zagreb, Đurđevac, Zvečevo, Osijek, Novi Sad, Beograd, Ohrid, Dubrovnik. Po završetku ekskurzije u Dubrovniku je organiziran dvodnevni kolokvij s referatima o suvremenim dostignućima u šumarskoj genetici. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 40 <-- 40 --> PDF |
5. Erozije i bujice. Znanstveni vodiči: A. Horvat, G. Mičetić, V. Lubardić, M. Đorđević, R. Lazarević. Maršruta: Ljubljana, Jesenice, Tolmin, Opatija (Vinodol), Sarajevo (Konjic), Skopje (Tetovo), Beograd (Aranđelovac). 7. Prerada drva, proizvodnja iverastih ploča. Znanstveni vodiči: R. Sabadi, N. Torelli, S. Pirkmaier. Maršruta: Ljubljana, Celje, Maribor, Varaždin, Vrbovec, Bjelovar, Belišće, Osijek, Sremska Mitrovica, Beograd. 8. Presjek šuma i šumarstva između alpske granice šuma i nizina na sjeveru Jugoslavije. Znanstveni vodiči: M. Adamič, F. Ferlin, Maršruta: Ljubljana, Bled, Nazarje, Topolščica, Slovenj Gradec, Maribor, Murska Sobota, Zagreb. 9. Gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. Znanstveni vodiči: I. Smolej, S. Horvat-Marolt. Maršruta: Ljubljana, Lešče, Ribnica, Dolenjske Tolplice, Novo Mesto, Otočec, Celje, Slovenske Konjice, Radenci, Varaždin, Zagreb. 10. Sume i šumarstvo na presjeku sjever-jug (od panonske nizine preko krških dinarida do Jadrana). Znanstveni vodiči: I. Mikloš, B. Kulušić. Maršruta: Ljubljana, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod, Zavidovići, Sarajevo, Mostar, Dubrovnik, Mljet, Dubrovnik. SI. 10. Posteri o rezultatima istraživanja iz iskorišćivanja šuma i njihove primjene u praksi na ekskurziji IUFKO u Gorskom kotaru 11. Šumski radovi i tehnike u planinskim mješovitim šumama. Znanstveni vodiči: S. Tomanić, M. Lipoglavšek. Maršruta: Ljubljana, Idrija, Ljubljana, Postojna, Ljubljana, Straža, Kočevje, Delnice, Zalesina, Plitvice, Senj, Opatija, Ljubljana. 12. Mješovite prirodne šume Bosne i Crne Gore. Znanstveni vodiči: V. Lazarev, S. Izetbegovic, B. Soč. Maršruta: Ljubljana, Sarajevo, Tjentište, Nikšić, Titograd, Cetinje, Budva, Dubrovnik. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
15. Brdsko-planinske šume listača i četinjača i pošuml javan je degradiranih zemljišta. Znanstveni vodiči: A. Mančić, D. Karadzic, M. Tabaš. Maršruta: Ljubljana, Beograd, Topola, Kragujevac, Vrnjačka Banja, Kraljevo, Novi Pazar, Sjenica, Plevlja. Žabljak, Titograd, Dubrovnik. 10. Nacionalni parkovi Makedonije, Ekosistemi bukovih šuma i njihovo šumarstvo na jugu Jugoslavije. Znanstveni vodič: N. Stilinović. Maršruta: Ljubljana, Beograd. Kladovo, Bor. Despotovac, Niš, Kuršumlija, Vranje, Skopje, T. Veles, Ohrid, Tetovo, Skopje. 17. Pošumljavanje semiaridnih goleti, prirodne šume četinara i nacionalni parkovi na jugoistoku Jugoslavije. Znanstveni vodiči: J. Jeftić, B. Vuković. Maršruta: Ljubljana, Skopje, Titov Veles, Bitola, Ohrid, Tetovo, Prizren, Peć, Rožanj, Mojkovac, Titograd, Cetinje, Dubrovnik. SI. 11. Dr. Vlado Golja demonstrira istraživanja bukve i vibracija sudionicima ekskurzije IUFRO u Gorskom kotaru 18. Gospodarenje liščarskim i mješovitim kontinentalnim i submediteranskim šumama. Znanstveni vodiči: J. Gračan, Š. Meštrović, B. Kosir. Maršruta: Ljubljana, Litija, Krško, Čateške toplice. Jastrebarsko, Zagreb, Plitvice, Zadar, Kornatski otoci, Zadar. Split. 19. Korekture tradicionalnog gospodarenja šumama u višenamjensko šumarstvo, iskorišćivanje šuma koje umiru. Znanstveni vodiči: M. Hočevar, J. Lebey, M. Harapin. Maršruta: Ljubljana, Slovenj Gradec, Radije, Mislinja, Ljubljana, Trnovski gozd, Nova Gorica, Ljubljana, Cerknica, Rijeka, Risnjak, Delnice. Zalesina, Ravna Gora, Zagreb. 20. Zagađivanje zraka u šumama. Znanstveni vodiči: M. Solar, D. Jure. Maršruta: Ljubljana, Kamnik, Gornji Grad, Topolščica, Žerjav, Ravne, Slovenj Gradec, Dobrna, Celje, Trbovlje, Ljubljana. Sudionici znanstvenih ekskurzija posjetili su i razgledali preko 400 punktova na pokusnim šumskim objektima i šumskim radilištima, u pogonima i tvorni |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
čama drvne industrije, te na mjestima kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti. Svi punktovi šumarstva i prerade drva bili su pripremljeni za demonstriranje proizvodnje, metoda i rezultata istraživanja te njihove primjene u praksi. Znanstveni radnici, stručnjaci i rukovodioci pripremili su postere, publikacije i druge pisane materijale, te filmove na jezicima IUFRO za posjetioce punktova i radnih organizacija. Svaki sudionik ekskurzije dobio je, od 400 do 600 stranica znanstvenih i stručnih materijala o šumarstvu i preradi drva Jugoslavije. Sve je to bilo predmet žive rasprave uglednih znanstvenih radnika iz različitih krajeva svijeta. Na znanstvenim ekskurzijama priređen je veliki broj drugarskih susreta i umjetničkih programa. Profesionalna pripremljenost šumarskih i drvnoindustrijskih stručnjaka za doček znanstvenih radnika iz cijelog svijeta, gostoprimstvo i susretljivost koje su pokazali — doprinijeli su da većina sudionika Kongresa IUFRO odnese najljepše dojmove o Jugoslaviji. O tome svjedoče mnogobrojne izjave sudionika Kongresa za sredstva informiranja, pisma i objavljeni članci s pohvalama domaćinima Kongresa. Kao na svim ovako velikim međunarodnim manifestacijama i naši organizatori Kongresa imali su nepredviđenih teškoća i propusta. Nastojali smo da ne ponovimo greške koje su učinili organizatori kongresa u Japanu, Norveškoj, SAD, Njemačkoj i drugi. Međutim, nismo bili pošteđeni vlastitih propusta. Sve uočene greške, teškoće i slabosti koje se mogu izbjeći, popišat ćemo i dostaviti domaćinu slijedećeg kongresa. Ta praksa u organizaciji IUFRO uvijek je dobrodošla organizatorima velikih međunarodnih sastanaka. Organizacija XVIII svjetskog kongresa IUFRO u Jugoslaviji, omogućila je velikom broju naših stručnjaka da aktivno sudjeluju na značajnoj svjetskoj znanstvenoj smotri. Putem referata i postera na Kongresu, prezentiranja proizvodnje, metoda i primjene rezultata istraživanja u praksi, te putem znanstvenih rasprava — naši radovi podvrgnuti su kritici i ocjeni međunarodne znanstvene javnosti. Sve ono što smo saznali i dobili od znanstvenika iz cijelog svijeta, te znanstvene rasprave o našim istraživanjima i praksi — predstavljaju velike doprinose šumarstvu i preradi drva naše zemlje. Te doprinose valja znalački iskoristiti za unapređenje znanstvenog rada, obrazovanja i proizvodnje u šumarstvu i preradi drva Jugoslavije. Prof. dr. Simeun Tomanić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
DEKLARACIJA XVIII. SVJETSKOG KONGRESA IUFRO RAZMATRANJA Blagostanje čovjeka, pa i sam njegov opstanak ovisi o održavanju drveća i šuma, te o neprestanoj prisutnosti proizvoda, koristi i usluga koje one pružaju. Javnost još u potpunosti ne uviđa, a ni znanstvenici sasvim ne shvaćaju socioekonomsku i ekološku važnost mogućeg gubitka ovih prirodnih izvora. U tropskim zemljama dolazi do dramatičnog nestajanja šuma, zbog čega nestaje i tlo ili opada njegova produktivnost. To se događa zbog ekspanzije poljoprivrede, urbanizacije, pretjeranog iskorišćivanja samih šumskih resursa, te zbog povećanja potražnje za ogrjevnim drvom i ostalim drvnim proizvodima. Brzi porast stanovništva, promjene u obradi zemljišta, te pomanjkanje društvene stabilnosti ozbiljni su politički i kulturni problemi koji zahtijevaju rješenje. Jednako tako prijete i sve veća oštećenja šuma umjerene zone : razne industrije, promet, te zagrijavanje kuća — uzrokuju zagađivanje zraka, vode, tla, pa i samog drveća. Premda znanstvenici raspolažu s dovoljno podataka da predlože privremena rješenja, stvarni odnosi između uzroka i posljedica nisu još dovoljno poznati. Velika važnost šumskih požara mora se također uzeti u obzir. Značenje istraživanja u odlučnom rješavanju ovih problema još nije u potpunosti shvaćeno. Istraživanja su često neprimjerena, pogrešno usmjerena, ili se naprosto ne primjenjuju zbog pomanjkanja financijskih ili ljudskih izvora ili zbog neadekvatnog mehanizama kojima bi se rezultati prenijeli u praktično upravljanje šumskim resursima. PREPORUKE Vlade i međunarodne agencije za razvoj, uviđajući socioekonomsku važnost drveća i šuma. trebale bi osigurati izvore za istraživanja, razvoj i primjenu odgovarajućih sistema podrške upravljanju resursima. One bi trebale hitno preispitati društvene i ekonomske probleme koji uzrokuju degradaciju šuma i zagađivanje. Šumarske službe i profesionalni šumarski radnici, uviđajući složenost odnosa između šuma, okoliša i nacionalnog socioekonomskog blagostanja, trebale bi shvatili potrebu za odgovarajućim istraživanjima, naročito kod tropske degradacije šuma i zagađivanja okoline umjerene zone. U suradnji s istraživačima i uzgajivačima oni bi trebali mobilizirati i ubrzati transfer znanstvenih dostignuća kako bi se što prije riješili socioekonomski i ekološki problemi šumarstva. 543 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Istraživačke i obrazovne institucije trebale bi razmotriti ograničenja izvora istraživanja, razviti metode vrednovanja koristi od istraživanja i najvećih prioriteta predmeta istraživanja, te osigurati adekvatno osposobljavanje i napredak u karijeri za individualne istraživače. One bi se morale pobrinuti da šumarski istraživački programi budu usmjereni prema najvećimizazovima za čovječanstvo kako bi se zadovoljile rastuće potrebe za hranom, drvom i energijom, i kako bi se poboljšala čovjekova okolina. Organizacija IUFRO, uviđajući prijetnje čovječanstvu zbog nestajanja šuma i zagađivanja, trebala bi nastojati proširiti svoj specijalni program za zemlje u razvoju i ustanoviti paralelan interdisciplinarni program o uzrocima, posljedicama, te integralnom svladavanju zagađivanja. Novi IUFRO programi, kao i postojeće istraživačke grupe, uviđajući izuzetno međunarodno značenje ovih dvaju glavnih problema i surađujući s ostalim istraživačkim organizacijama koliko je god to moguće, trebali bi sakupiti i sintetizirati postojeće podatke, definirati standardizirane metode za kratkoročne, studijske i upravne mjere praćenja održavanja šuma na životu; za iniciranje dugoročnih istraživanja uzroka i posljedica; za utvrđivanje relevantnog znanja za zemlje u kojima se ovi problemi još ne očituju, te za informiranje vlada, administracija i javnosti. |