DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 55 <-- 55 --> PDF |
KOLOKVIJ O BUKVI U SLAVONSKOJ POŽEGI 1985. GODINE U organizaciji Asistenstske sekcije Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 22. do 24. studenoga 1985. godine na području nastavno-pokusnog objekta Fakulteta »Velika« na Papuku održan je »kolokvij o bukvi«. Kolokvij je održan ne samo podrškom Fakulteta nego i uz suradnju sa Šumarskim gospodarstvom, odnosno OOUR-om za uzgoj i zaštitu šuma RO »Slavonska šuma«, u Požegi i drvnoprerađivačkom radnom organizacijom »Spin Valis« u Slavonskoj Požegi. Na kolokviju sudjelovalo je 29 učesnika sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Iß iz Šum. gospodarstva Slavonska Požega te pet iz FiO »Spin Valis«. Na kolokviju održano su 24 referata od kojih je 18 objavljeno u posebnoj knjizi »Kolokvij o bukvi«. U knjizi ne nalaze se predavanja (prema redosljedu izlaganja) : Prof. dr. Branimir P r p i ć, dipl. inž.: Ekološko-biološke značajke obične bukve. Mr. Andrija Vranković , dipl. inž.: Pedološke prilike bukovih sastojina nekih lokaliteta u SRH s posebnim osvrtom na Duboku, Mr .Josip Vukelič , dipl. inž.: Šumska zajednica bukve na Papuku s posebnim osvrtom na područje NPŠO Velika. Prof. dr. Slavko M a t i ć. dipl. inž.: Strukturne karakteristike bukovih šuma i njihov utjecaj na gospodarenje, Mr. Radovan Križan e c, dipl. inž.: Debljinski prirast obične bukve zaražene patogenim gljivama, i Vencl V o n dr a , dipl. inž.: Sastavljanje planova sječa, procjena potrebnog radnog vremena, goriva i maziva za sječu i izradu uz primjenu elektroničkog računala. Ostala predavanja navedena su u prikazu knjige »Kolokvij o bukvi«, koji se nalazi u ovom broju Šum. lista. Kolokvij (savjetovaije) sastojalo se od teoretskog i od terenskog dijela. U teoretskom dijelu izloženi su referati nakon čega je uslijedila panel diskusija o problematici ophodnje, sječivog promjera, kvalitete bukovih šumskih proizvoda i zavisnosti kvalitete drva o rokovima isporuke. Na terenu je prof. dr. D e k a n i ć izložio rezultate 20-godišnjeg istraživanja prirodnog pomlađivanja bukovih sastojina turnusom progalne ili svijetle prorede mjesto klasične oplodne sječe na pokusnim plohama u Dubokoj a zatim su pregledani rezultati njegovanja mladih bukovih sastojina Nastavno-pokusnog šumskoog objekta Velika. Bukva je dugo vremena bila pastorče, pa se iz mješovitih sastojina nastojala izbaciti ne računajući na njezin ekološki značaj za cjelokupnu smjesu. Razlog je bio, u tome. što se tek neznatna količina bukovine koristile kao tehničko odnosno industrijsko drvo, dok je pretežni dio korišten za ogrjev. Stoga se kod većih eks 555 |