DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ploatacija i plaćena bukova stabla nisu uopće sjekla ili se od njih koristili samo najkvalitetniji trupci. Proizvodnja ogrjevnog drva bio bi čisti gubitak. Bolje iskorišćivanje bilo je paljenjem drvnog ugljena, koji je mogao podnijeti ne samo troškove proizvodnje nego i troškove izvoza sve do inozemstva. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, kako je u svom referatu rekao i prof. K1 e p a c, bukovina je danas traženi Sortiment i prema tome svojom vrednošću (cijenom) riktivan je dio bilance šumskog gospodarstva. Jedan primjer na ovom savjetovanju iznio je i Mr, Zeli ć iz Š. g. Slavonska Požega. Od 1975. do 1984. godine cijene trupaca u tom Gospodarstvu porasle su za 5,6 puta a celuloznog drva za 18,1 puta! Porasli su i troškovi, ali za 14 puta, što znači da povišenje troškova može podmiriti samo celulozno drvo! Ovom prilikom vrijedno je zabilježiti, da se bukovina dobro može upotrijebiti i kao pogonsko gorivo. Naime, tridesetih godina našeg stoljeća, posebno u Francuskoj, propagirano je korišćenje drva ili drvnog ugljena za pogon motornih vozila ali i stabilnih agregata. O tome je bilo riječi i u Šumarskom listu (1933. godine). To su bili motori na »upojni plin«. Korišćenje tog pogonskog sredstva bilo je dosta skromno i vani i kod nas. Ipak, kod nas je bukovina pretvaranjem u upojni plin bila korišćena za cijelu jednu tvornicu. To je bila tvornica avionskih bombi (težine od 50 do 100 kg) poduzeća VISTAD u Višegradu, koja je počela radom 1938. godine. U tu svrhu na području Šumske uprave Višegrad u predjelu Semeć VISTAD je kupio 5000 m2 bukovine. Za sječu su bila doznačena stabla koja nisu desetak godina prije bila u redovnoj eksploataciji iskorišćena te, što više bila su predviđena za podbjeljivanje, da se osuše i ne smetaju razvoju podmlatka i mladika, prvenstveno jele i smreke. Drvo je prodano za 10 din/m3 na panju (više 6% u Fond za pošumljavanje). Kako su to bile stare bukve iz sastojine tipa prašume, to gotovo i nije bilo tehničkog drva. O. Piškorić SEDMA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ISTRAŽIVANJU I GOSPODARENJU MEDVJEDIMA U oganizaciji Međunarodnog udruženja za istraživanje i gospodarenje medvjedima (International Association for Bear Research and Management) i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Nacionalnom parku »Plitvička jezera« održana je 7. Međunarodna konferencija o istraživanju i gospodarenju medvjedima od 2. do 5. ožujka 1986. godine. Skup istraživača medvjeda u Plitvicama bio je u stvari nastavak 7. konferencije, koje je prvi dio održan u Williamsburgu, Virginia, u Sjedinjenim Američkim Državama od 21. do 26. veljače 1986. Na konferenciji u Plitvicama bilo je prisutno 87 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Iz naše zemlje bilo je 28 učesnika, od kojih iz Hrvatske 16. S akceton na prikupljanju novih znanstvenih podataka i njihovoj primjeni u gospodarenju i zaštiti svih osam vrsta medvjeda, koliko ih danas živi u svijetu. |