DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 72     <-- 72 -->        PDF

mena« nego je nepovoljno i stoga, što će
biljka uzgojena uz prekomjernim zaljevanjem
biti manje otporna na mjestu na
kojem će biti posađena, a osobito u uslovima
aridnije klime ili samo sušnog perioda.


Drugi je detalj uzgoj sadnice pitomog
oraha u posudi bez posebne napomene,
da orah već u prvoj godini razvije korjen
i do pola metra dug, pa prema tome je
potreban ili takav lonac ili da se presadi
na teren (bez dna posude) kada razvije
prve listove.


Treći je detalj navod, na str. 14, da
»će klasične sadnice u aridnim (suvim)
klimatskim uslovima imati slab uspeh, pa
čak i neuspeh«. Neuspjeh nije posljedica
primjene »klasične« sadnice tj. sadnice sa
slobodnim korjenom nego posljedica tehnike
sadnje. Autor tog teksta zacijelo je
izgubio iz vida dokumentaciju Ivkova2 ili
informaciju O. Piškorićal A tu je i najnovija
informacija M. Radete´-´ prema kojoj
uz dobru obradu tla prosječni uspjeh
pošumljavanja u Livanjskom kraju dosiže
95%,


Četvrti je detalj površina kraških goleti
koje bi trebalo pošumiti. U ovoj knjizi
citiraju se podaci iz 1958. godine, ali
oni ne prikazuju današnju stvarnost. Površina
golog kraškog krša, na kojem je
ne samo potrebno nego i moguće pošum-
Ijavanje su svakako manje nego li su one
iskazane u statistikama neposedno ili u
prvo vrijeme poslije rata. Koliko su te
površine danas se jedino može reći za
slovenski dio kraškog područja, jer su tamo
do danas sve pošumljene.5 Za područje
SR Hrvatske na takve podatke tre


2) I. Soljanik: Ekspozicija kao faktor pri
pošumljavanju goleti. — Prikaz knjige u Šumarskom
listu, 1964, str. 79.


3) O. Piškorić: Posljedice sušnog ljeta 1961.
godine na dendrofloru u Splitu i okolici. Šumarski
list, 1962, str. 126.


4) M. Radeta: Pošumljavanje na području
Šumske uprave Livno u periodu 1945—1985.
godine. — Šumarstvo i prerada drveta, 1986,
br. 4—6, str. 269—273.


5) F. Gašparšič: — I Winkler: Ponova ozelenitev
in gospodarsko aktiviranje slovenskoga
krasa. Gozdarski vestnik 1986, br. 5.


ba sačekati »programe za gospodarenje
šumama šumsko-krškog područja«, koji sa
u izradi. 0 Pjšhorić


LARUS


XXXVI — XXXVII (1984 — 1985)


U 35/36. knjizi časopisa LARUS, godišnjaka
Zavoda za ornitologiju Istraživačkog
centra JAZU, objavljeno je 28 radova
uz tekstove pod rubrikama Kratke bilješke,
Kongresi, Nekrolog, Vijesti i Prikazi
knjiga.


U prvom članku Goran S u š i ć, Zavod
za ornitologiju I. c. JAZU, u Zagrebu,
izvješćuje o »rezultatima prstenovanja
ptica u godinama 1976—1982.« U tom
vremenu prstenovano je ukupno 56 363
komada u rasponu od oko 4621 i 10753
primjeraka u pojedinim godinama. Prstenovanje
su obavljala 84 suradnika, koji su
i nabrojeni u tom izvještaju. Priložen je i
popis ptičjih vrsta koje su bile u tom
razdoblju prstenovane. Navedeno je 256
vrsta te 128 primjeraka nepoznatih. Za
iste vrste priložen je podatak o broju
ukupno prstenovanih od 1910. do 1982.
godine koji dosiže brojku od 356 496 primjeraka.
Priložen je i broj nalaza u vremenu
od 1910. do 1978. godine, koji dosiže
svega 3667 primjeraka. Od mnogih prstenovanih
vrsta nije uhvaćen ni jedan primjerak.
Od 1910. do 1982. godine najviše
je prstenovano češljugarke konopljarke
(Cardeulis cardeulis), čak 54 043
primjeraka, slijede zelendur zelenac
(C a r d u e 1 i s c h 1 o r i s) s preko 26 000
primjeraka, bijela roda (C i c o n i a c i-
c o n i a) s 16 700 primjeraka, velika sjenica
(Parus caerules) s 14 000 primjeraka,
i t. d. Najviše je pronađeno (registrirano
nalaza) češljugarke konopljarke
s 519 primjeraka, a isto toliko nađeno je i
velikih sjenica.


Jasmina M u ž i n ić, također iz već navedenog
Zavoda za ornitologiju saopćila
je » n a 1 a z e prstenovanih ptica
u godinama 1976, 1977. i 1978.« Za svaku