DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 75 <-- 75 --> PDF |
tokaza za nauku o šumskom gospodarstvu na Univerzitetu za kulturu tla u Beču«, kako je u podnaslovu ovu starinu karakterizirao autor prikaza Wolfgang Sagi, profesor na istom Univerzitetu. U drugom članku Hans J ö b s 11, profesor na naprijed navedenom Univerzitetu, razmatra utjecaj cijena koje su, »posebno za glavni šumski proizvod, oblovinu četinjača, podložne jakim kolebanjima « na šumsko gospodarstvo u privatnim šumama. Kako privatni šumoposjednici, posebno oni veći, iz prihoda šuma moraju namiriti i sve troškove svog šumskog gospodarstva, a među koje spadaju i porezna davanja, to i količina sječe ovisi o cijeni, što je cijena niža više se sječe i obratno. Wolfgang Nebe, iz Šumarske sekcije Tehničkog univerziteta u Drezdenu (Istočna, odnosno Demokratska Republika Njem čka) saopćio je rezultate osmo- i šesnaestogodišnje praćenja utjecaj a gnojidb e imisijom, posebno sa S02, napadnutih sastojina smreke. Rezultati glase: u jako sa S02 napadnutim sastojinama i na klimatski ekstremnim položajima gnojidba (s N, P, K i Mg) je bez utjecaja; na drugim staništima utjecaj gnojidbe je povoljan, jer odlaže opadanje prirasta, poboljšava stanje ishrane i povećava izglede za oporavak napadnute sastojine. Dr Helmuth Schröter (iz Neubranderburga, DR Njemačka) analizirao je djela austrijskog pisca Adalbert a Stifte r a (1805—1865) u kojima piše i raspravlja o šumi. Naime, Stifter na šumu ne gleda samo kao izvor sirovine (drva) i prihoda nego i na njezin značaj za čovjekov okoliš i kao mjesto za odmor, dakle pred 150 godina anticipirao je današnje gledanje na shvaćanje važnosti šume za život ljudske zajednice. U ovom broju CGF-a. uz ostalo, nalaze se i prikazi dviju knjiga o povijesti njemačkog šumarstva. Jedna je »Povijest šumarstva Njemačke 1933—1945« od Heinricha R u b n e r a, druga »Šumska uprava i šumsko gospoda renje na Području Baden — današnje pokrajine Baden-Würtemberg 1945—1952« od S. G e y e r a i sur. a treća »Šumarski službenici za vrijeme okupacije na primjeru prijašnje pokrajine Baden« od K. Hase 1 a. Dakle, prva knjiga obrađuje stanje šumarstva u Njemačkoj za vrijeme nacističke vladavine, a druge dvije u poslijeratnom razdoblju, do osnivanja nove njemačke države, današnje Savezne Republike Njemačke. Oba dva djela obrađuje vrijeme u kojima je pokrajina Baden-Württemberg bila pod okupacijom Amerikanaca i Francuza. U prikazu zadnje dvije knjige referent H. Killiam posebno je naglasio znača j šum e u prvom poslijeratnom razdoblju i u kakvom se stanju šume nalaze. U to vrijeme iz šume se osim drva koristila i bukvica i hrastov žir. Zir se koristio za pripremu krušnog brašna a bukvica za proizvodnju ulja. Tako je 1946. godine u toj pokrajini , površine oko 35 000 km2, sakupito 18 000 tona bukvice iz koje je proizvedeno 4,5 milijuna litara ulja.* Zbog pomanjkanja radnika bila je tada oteščana sječa a zbog pomanjkanja vozila bio je oteščan izvoz drva. Pomanjkanje zaštitnih sredstava uvjetovalo je velike kalamitete od štetnih kukaca a zabrana držanja oružja šteteod drvokradica i divljači. Sječe u šumama bile su velike, autor ih označuje kao F i E sječe tj. za Francusku i za izvoz (eksport), a kako se ni za vrijeme rata nije vodilo računa o etatnim mogućnostima tako da su krajem 1952. godine šume bile u jadnom stanju. Ove godine Nijemci su dobili još jednu povijest — »Waldbau im Wandel der Zeiten« (Uzgoj šuma u smjeni vremena) J. Chr. H e y d e r a. To j e prilog »povijesti uzgoja šuma od 1870. do 1950. s posebnim osvrtom na osnivanje sastojina i na odnose u šumarstvu sjevernih područja Njemačke «. Da se podsjetimo, da je u to doba i u nas bilo akcija za sakupljanje bukvice u istu svrhu. O. Piškorić |