DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 76 <-- 76 --> PDF |
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA Br. 28, Madrid, 1985. Jiménez, I.; Guitian Rivera, J.; Bas Lopez, S.; Callejo Rey, A.: Podaci o hiropterima prirodnih jama u Galiciji. Rasprostranjenje i brojnost. U vremenu od 1982. do 1984. god. istraženo je 46 prirodnih špilja u Galiciji (sjeverozapadna Španjolska) i utvrđeno 6 vrsta hiroptera koji u njima nalaze zaklon. Najšire rasprostranjenje ima Rhinolophus ferrum-equinum, a najbrojnija je Miniopterus schreibersi. Ostale su vrste Rhinolophus hipposideros, Pipistrellus pipistrellus, Myotis daubentoni i Plectotus austriacus. Ukuni maksimalni broj individua svih vrsta iznosio je 1.092. Sânchez, J. M.; Vérgas, J. M.; Blasco, M.: Povijest i razvoj kolonije ružičastog plamenca Phoenicopterus ruber L. u laguni Fuentepiedra. Istraženo je značenje lagune Fuentepiedra (južna Španjolska) u zimskom periodu i gniježđenje ružičastog plamenca (Phoenicopterus ruber L.). Ujedno su sintetizirani prikupljeni bibliografski podaci o biološkom ciklusu vrste uz dodatak rezultata raznih brojenja u protekle četiri godine. Utvrđeno je 5 razdoblja u povijesti lagune prema ambijentalnim uvjetima i utjecaj svakoga od njih na populacije plamenca. Barcena , F. : Lokalizacija i inventarizacija kolonija tankokljune lume (Uria salgale, Pontopp.) na obalama Galicije; Utvrđivanje mogućih uzroka smanjenja njihove brojnosti. Sadašnja populacija tankokljune lume (Fam. Alcidae: njorke) koja se gnijezdi u Galiciji sastoji se od 80 do 100 ptica, koje su razdijeljene u 3 kolonije: otoci Cies, otoci Sisargas i rt Vilan. Ova posljednja je najvažnija i broji najmanje 63 individue. Poznato je da se ta ptica početkom 60-tih godina, osim navedenih lokaliteta gnijezdila još na 6 mjesta galicijskog primorja ;i da je brojnost njene populacije iznosila oko 3.000 primjeraka. Prva analiza i procjena uzroka mortaliteta ukazuju na to da je do jake regresije došlo zbog simultanog djelovanja niza negativnih činilaca. Među njima se ističu: jačanje lokalne ribarske flote te sve veća upotreba najlonskih mreža; kontaminacija hidrokarbidom i njegovim derivatima, te posljedice intenzivnog pomorskog prometa; sve češća upotreba lovačkih pušaka sve jače vatrene moći i povećanje broja sportskih motornih čamaca. Valja još spomenuti i tradicionalni način ishrane lokalnog stanovništva jajima i pticama te vrste. Suerez , F.: Uvod u studij ptičjih zajednica koje se razmnožavaju u sjeveroafričkim sastojinama esparta. Analiziraju se faunističke, strukturne i biogeografske značajke zajednice ptica u sastojinama esparta Tendrare (Maroko). Radi se jednoj tipičnoj mediteranskoj ornitocenozi s nekim eurosibirskim (Alauda arvensis) i saharskim vrstama (Scotocerca inquiéta, Rodopechys githaginea, Oenanthe deserti). P a s c u a 1 Gonzales, J. A.: Nastanjivanje umjetnih kućica za ptice u šumama hrasta Quercus pyrenaica, Willd u pokrajini Salamama. Prikazani su rezultati upotrebe umjetnih kućica za ptice u šumama hrasta Q. pyrenaica u jugozapadnom dijelu pokrajine Salamanca. Više od 90% kućica za sjenice (Paridae) nastanile su ptice. Insektivorne vrste upotrebljavaju 50% kućica za razmnožavanje, što znači prosječnu brojnost parova koji se razmnožavaju veću |