DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Ing. Ivo Navratu je bio čovjek koji je
vrlo dobro surađivao sa svojim suradnicima
i upraviteljima šumarija, ali isto tako
se dobro odnosio prema svojim predpostavljenima.
I baš zahvaljujući toj njegovoj
vrlini, on je ostavio tako duboki,
pozitivan trag u šumarstvu.


Za vrijeme svog službovanja na Rijeci
ing. Ivo Navratil provodio je veći dio
vremena na terenu tako da se za njega
može reći da je bio pravi taksator koji je
poznavao šumu i zbog toga je uspio sastavljati
dobre »Uređajne zapisnike« u gospodarskim
osnovama, koji još i danas
mogu poslužiti šumarima kao putokaz u
gospodarenju.


Ing. Ivo Navratil bio je vrlo dobar
stručnjak s vrlo dugim stazom u taksaciji
i velikim iskustvom. Istovremeno on je bio
i napredan taksator te je — kad mu je


bilo moguće — učestvovao na seminarima
koje je svojevremeno organizirao Šumarski
fakultet u Zagrebu iz oblasti uređivanja
šuma, fotogrametrije i šumarske ekonomike.
Kao iskusni šumar nastojao je da
svoja znanja nadopuni fitocenologijom, fotogrametrijom,
pedologijom i drugim šumarskim
disciplinama. Nastojao, i uspijevao,
uspostaviti kontakte sa Šumarskim
fakultetom u Zagrebu i ostalim ustanovama.
I kao umirovljenik radio je i dalje
na nekim šumarskim problemima, jer sa
mlađi kolege htjeli koristiti njegovo veliko
znanje i iskustvo. Zadnje njegovo stručno
djelo je gospodarska osnova Nacionalnog
parka »Risnjak«.


Neka je slava i hvala kolegi i prijatelju,
najstarijem taksatoru Hrvatske, ing.
Ivi Na vrati! u!


Prof. dr. Dušan Klepac


Mr. MILAN BUBNJEVIĆ,
đipl. inž. šum.


U petak 29. kolovoza 1986. preminuo
je nakon kratke i teške bolesti mr Milan
Bubnjević, dugogodišnji suradnik Šumar


skog instituta, Jastrebarsko i šef Odjela
za organizaciju i ekonomiku.


Na komemorativnoj sjednici, održanoj


1. rujna 1986. u Šumarskom institutu u Jastrebarskom
odana je mr Bubnjeviću počast
koju je on zaslužio i od njega su se
oprostili dr J. Gračan i dr N. Komlenović.
Mr Milan Bubnjević rođen je 14. svibnja
1928. godine u Sipovu kraj Jajca. Potječe
iz skromne, ali napredne činovničke
porodice koja je iskonski i intimno vezana
za šumu i šumarstvo.


To je rodilo u njemu ljubav za našu
struku i odlučno utjecalo na izbor njegovog
životnog poziva.


Osnovnu školu pohađao je u rodnom
Šipovu, a gimnaziju u Sarajevu, koju nije
završio zbog naleta ratnog vihora.


Počev od 1941. nalazi se u stalnim zbjegovima.
U skladu sa svojim mogućnostima
daje doprinos NOP-u, obavljajući razne
dužnosti počev od kurira, pa sve do aktivnog
borca.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Po oslobođenju zemlje zapošljava se pri
ministarstvu zdravlja DFJ-e u Beogradu,
gdje vodi brigu o zbrinjavanju i odgoju
djece bez roditelja.


U želji za daljnjim napredovanjem i
usavršavanjem nastavlja školovanje na
Partizanskoj gimnaziji u Sarajevu, koju
završava 1947.


Upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu
na kom je diplomirao 1954. Paralelno
studira i ekonomiju koju tada prekida
i zapošljava se u Dl preduzeću Grmeč
u Drvaru. Ovdje vodi poslove iz područja
iskorišćivanja šuma. Tada su kvalificirani
šumarski kadrovi bili skromni i
malobrojni, a obaveze šumarstva prema
društvu vrlo velike. Unatoč izuzetno teških
uvjeta rada sve svoje zadatke izvršava
predano i dosljedno.


U tom razdoblju predaje i tehnološke
predmete na Srednjoj ekonomskoj školi u
Drvaru. Njegov doprinos odgoja mladih
kadrova u naprednom duhu cijenili sa,
kako njegovi učenici, tako i sredina u
kojoj je živio i radio.


U Jugoslavenski institut za četinjače u
Jastrebarskom zapošljava se 1961. u svojstvu
asistenta iz područja mehanizacije i
racionalizacije radova u šumarstvu. Postdiplomski
studij završava u rekordnom roku
1964. godine i postaje prvim magistrom
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Tijekom 1962. godine umjesto dotadašnje
referade za racionalizaciju rada u Institutu
se osniva Odjel za organizaciju i
ekonomiku u šumarstvu kojim on neprekidno
rukovodi sve do svoje smrti. Program
rada Odjela sastojao se iz obrade
dijela višegodišnjih projekata, zadataka i
tema te direktne suradnje sa šumarskom
operativom.


Navodim samo dio problematike koju
je rješavao kroz ovo dugo razdoblje:


— izbor opreme i mehanizacije za šumske
rasadnike te radova iz područja
azgoja i iskorišćivanja šuma;
— utvrđivanje najpovoljnijih varijanti
Izvoza šumskih sortimenata uz korištenje
mehanizacije i animalne sprege;
— izrada tehničkih normi za pojedine


faze rada u rasadničkoj proizvodnji, uzgoju
šuma te radova na sječi i izradi;


— utvrđivanje ekonomskih parametara
različitih bioloških i tehničkih zahvata u
šumarstvu,
— izrada kriterija za participaciju elektroprivrede
kod osnivanja i uzgoja
šumskih kultura i dr.
Izuzetan napor uložio je na obučavanju
kadrova za izradu tehničkih normi šumsko-
kulturnih radova. Od 1980. vrlo intenzivno
radi i na rješavanju organizacije
sjemenarske službe u SR Hrvatskoj, a još
više na proučavanju štetnih faktora i ostalih
uvjeta rada na zdravstveno stanje,
radnu sposobnost i produktivnost šumskih
radnika. Taj vrlo opsežan i najvećim dijelom
obrađen materijal trebao mu je poslužiti
za izradu doktorske disertacije u
čemu ga je spriječila nenadana i prerana
smrt. Od njega su ostali brojni izvještaji,
ekspertize, elaborati, stručni i znanstveni
radovi. Ostale su kulture u Metku, Zalijama,
Bosiljevu i drugim područjima. Ostali
su brojni šumski rasadnici i radilišta
gdje je rješavao mnoge probleme s kojima
se je suočavala naša operativa.


Njegov životni opus predstavlja značajan
doprinos unapređivanju šumarske struke
i znanosti, posebno područja u kom
je najduže djelovao. Životni put mr Bubnjevića
bio je vrlo složen, protkan stalnim
teškoćama i odricanjima.


Njega je, međutim, krasio izuzetan optimizam
i upornost, ali također ljudskost,
skromnost i neposrednost. Za sve malodušne
i one koji su posustajali uvijek je nalazio
riječi utjehe i ohrabrenja, ali i rješenja
za izlaz iz teškoća.


Mr Bubnjević je bio izuzetan suprug,
drug, sin i brat, a nadasve brižan otac
djece o kojoj se je posebno brinuo. U svim
sredinama gdje je radio i živio bio je
aktivan i kao društveni radnik. Odlikovan
je ordenom za hrabrost te Medaljom bratstva
i jedinstva.


Naš dragi Milane veliko ti hvala za sve
što si dao svojoj porodici, našoj struci i
našem društvu-


Dr Nikola Komlcnović


585