DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 90     <-- 90 -->        PDF

je umro u kolovozu o. g., objavljenom u drvno gospodarstvo, a dvije godine kasnije
»Gozdarskom vestniku« (br. 9/1986). izabran je za visokoškolskog učitelja na
Šumarskom odjelu tadanjeg Fakulteta za


Rikard Erker rodio se 6. travnja 1912.
agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo (da


godine u Starom Logu kod Kočevja i započeo
svoj život u obitelji od desetoro bran?
s Biotehnički fakultet) Sveučilišta u Ljuće
i sestara. Realnu gimnaziju polazio je bljani. Od 1980. godine prof. Erker bio je
u Novom Mestu a kako su materijalne primirovini.


ulike oca kao učitelja bile skromne to je Područje rada dr Erkera kao profesonajprije
dnevno pješačio po 14 km, a dva ra bilo je uzgajanje šuma pa je s tog pod


razreda i kao privatist polagao. Šumarstvo ručja i doktorska dizertacija o crnom grastudira
na Gospodarsko-šumarskom fakulbu
na Kamniškoj Bistrici i njegovom šumtetu
Sveučilišta u Zagrebu i 1939. diploskouzgojnom
značaju (doktorirao je na
mira. Univerzitetu u Sarajevu). Na tom podru


Po diplomiranju Erker počinje raditi u čju Erker je i plodan pisac te je, uz ostalo,
Gospiću, a poslije odsluženja vojnog roka izdao »Šumsko sjemenarstvo i rasadničaru
Privremenoj upravi ekspropriiranih šustvo
«, priručnik »Uzgoj šuma« te, prvi,


ma u Ljubljani. U očekivanju postavljanja udžbenik iz dendrografije.
četiri mjeseca radio je besplatno a zatim »Prof. Erker zbog svog širokog znanja,
s plaćom. Po završetku rata dvije godine, skromnosti a plemenitog i čvrstog značaja


1945. i 1946., upravitelj je Šumske uprave bio je ciljenjen i poštovan kako od stuCrno
na Koruškem odakle je premješten denata tako i od suradnika. Svi, koji smo


u Ministarstvo šumarstva za šefa Odsjeka ga poznavali, crpili smo od njega znanje
za šumarsko školstvo. Kada je 1948. godii
s njim sudjelovali, a njegovi učenici,
ne osnovan Šumarski tehnikum u Ljubljastudenti
i suradnici, sačuvat ćemo ga u
ni imenovan je njegovim direktorom. Golijepoj
uspomeni«, završni je dio nekro,


dine 1955. prelazi u Institut za šumsko i loga Janeza Titovšeka. (op)


BOZO ŠARLER,


(lipi. inž. šum.


Sredinom srpnja o. g. u Mariboru je Pet godina je šumarski inspektor a zatim


umro i pokopan Bozo Šarler, dipl. inž. se ponovo vraća u Gospodarstvo i projek


šumarstva, tajnik »Območne stručne samotira
centralno mehanizirano skladište u


upravne interesne skupnosti za šumarLimbušu,
prvo u Jugoslaviji. Od 1971. go


stvo Maribor.« dine direktor je OOUR-a za gradnju i me


hanizaciju a svoj radni vijek završava


Bozo Sarler rodio se u Baošićima kod


kao tajnik Območne stručne samoupravne


Hercegnovog, gdje je ostao do siječnja


interesne skupnosti za gospodarstvo u Ma


1942. godine, kada je obitelj preseljena u


riboru.


Štajersku pa srednju školu završava u


Mariboru. Studij šumarstva završio je Iza Sarlera »ostalo je bogato nasljed


1954. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta stvo, koje visoko cijenimo. . . Njegova dje


u Zagrebu. Po diplomiranju zapošljava se la trajne su vrijednosti i bit će nam do


u Šumarskom gospodarstvu u Mariboru u bar vodič u nastavljanju njegovih mučno


kojem radi na niskogradnjama. Na tom zacrtanih puteva... i za sve mu iskazu


području sa suradnicima izradio je prvi jemo našu trajnu zahvalu i spomen« za


cjeloviti investicioni program za gradnju vršio je svoj nekrolog u Gozdarskom


cestovne mreže na Pohorju i Kamniku. vestniku Jože Ajdič. (op)


590