DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 50 <-- 50 --> PDF |
TT prošlome stoljeću prašume su posječene. ;i prilikom obnavljanja šumskih sastojina dana je prednost hrastu. U dvadesetom stoljeću zbivaju se u tome prostoru mnoge promjene koje značajno utječu na nizinske šumske ekosisteme. Površina šuma se još više smanjuje što uvjetuje još veću vlažnost područja. Radi čestih velikih voda koje ugrožavaju naselja u dolinama obavljaju se različiti vodotehnički zahvati, što s jedne strane povećava vlažnost u dijelu nizinskih šuma, dok se u reguliranom dijelu područja postaje suše pa značajno pada razina podzemnih voda. Uz ovu promjenu vodnih odnosa ne treba zanemariti industrijske polutante koji značajno utječu na onečišćenje voda i tla u nizinskim šumama. Značajna promjena koja se dogodila u sastavu ovih šuma je nestanak nizinskog brijesta. Njegov nestanak se posebno nepovoljno odrazio na slavonsku šumu hrasta lužnjaka u kojoj nestaje podstojna etaža sastojine. U tipičnoj šumi hrata lužnjaka s običnim grabom stanje je povoljnije. U ovoj šumi grab tvori podstojnu etažu sastojine uvjetujući tako povoljnu šumsku fitoklimu. Sušenja hrasta lužnjaka u tome šumskom ekosistemu su vrlo rijetka i ako se dogode njihov razlog je sniženje razine podzemne vode. Naša mikroklimatska mjerenja potvrdila su da je šumska klima u slavonskoj šumi lužnjaka s brijestom u podstojnoj etaži sastojine, bila vrlo slična klimi šume hrasta lužnjaka i običnog graba (P r p i ć, B. 1974.). Sličnost mikroklime dva navedena nizinska ekosistema ukazuje na potrebu hrasta lužnjaka za vlažnim biotopom. Promjena šumske klime radi sušenja brijesta izazvala je duboke promjene u rizoesferi te u sloju šume između tla i etaže krošanja. Naveli smo da je svrha ovih istraživanja ustanoviti uzroke i predložiti mjere za spriječavanje propadanja vrsta drveća nizinskih šuma, a nerijetko i čitavih šumskih sastojina. U tom smislu pratili smo mjerljive ekološke parametre koji utječu na funkcioniranje i postanak nizinskih šuma. U normalnim i ekscesnim prilikama (poplave u vegetacijskom razdoblju) pratili smo promjene vlage u biotopu, debljinski prirast stabala i njihov vitalitet, promjene na asimilaćijskop ovršini i na korijenu šumskog drveća, koncentraciju C02 u vodi tla i klimatske prilke u tlu i nadzemnom dijelu sastojine. Kako smo naveli u poglavlju o metodi rada izazvali smo tijekom vegetacijskog radoblja umjetne poplave što je ekscesna pojava u nizinskim šumama koja se rijetko zbiva u prirodi ali se predviđa u funkcioniranju budućeg sistema regulacije Save. Već prve godine pokusa ustanovili smo da ponik i pomladak hrasta lužnjaka ne podnosi poplavu za vrijeme vegetacijskog razdoblja. Desetodnevno trajanje poplave u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka izazvalo je propadanje ponika i pomlatka hrasta lužnjaka. Podzemnu vodu mjerili smo u tri dubljine tla — u lm, 2m li 4 m. Prve dvije dubljine daju informaciju o vodi u ekološkom profilu tla dok piezometar dubljine 4m daje informaciju o podzemnoj vodi koja je bitna za uspijevanje higrofilnog drveća nizinskih šuma, naročito hrasta lužnjaka. Zanimljivo je da podzemna voda prilikom umjetne poplave tijekom vegetacijskog razdoblja nije nikada postigla razinu tla, odnosno nije došla do miješanja podzemne i poplavne vode. 48 |