DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 61 <-- 61 --> PDF |
2. Reljefno zaštićeni položaji ne pokazuju značanjo povećanje koncenracije vodikovih iona i teških metala. U dubokim dolinama i uvalama postoje još uvijek šumske površine s malim unosom stranih tvari. Dvije takve površine nalaze se u prašumi i smatramo da je i prirodna struktura prašuma utjecala na smanjeno opterećenje. 3. Oštećene jelove sastojine i jaka imisiona opterećenja pokazuju topografsku koincidenciju. 4. U svim šumskim sastojinama potrebno je postići stabilnu strukturu koja jamči biološku ravnotežu šumskog ekosistema. Ovo se postiže održavanjem sklopa drveća, boljim korištenjem rizosfere, većim učešćem autohtonih vrsta drveća i prisustvom neophodnih članova životne zajednice šumkog ekosistema u određenom biotopu. Takva stabilna šuma bolje se odupire svim štetnim utjecajima što se nazire iz dosadašnjih istraživanja u kojima prašumske površine imaju zanemarivo opterećenje kiselim kišama i teškim metalima. Razlog ovome rezultatu vjerovatno nije samo zaštićen položaj. 5. Potrebno je hitno pristupiti utvrđivanju stupnja ugroženosti šumskog fonda u SR Hrvatskoj koji se odnosi na štetnu industrijsku poluciju, a istovremeno ocjeniti i utjecaj dosadašnjeg načina gospodarenja na sadašnju stabilnost šumskih sastojina. U pojedinim područjima potrebno je utvrditi dijelove reljefa u kojima su šumske sastojine ugrožene, te dati prognozu razvoja i opstanka sastojina radi utjecaja promjena »kemijske klime«. Šumske sastojine koje su neopterećene ili manje opterećene unosom stranih tvari, moraju svojom strukturom u potpunosti jamčiti ispunjavanje općekorisnih funkcija, jer će mnoge šumske površine |U tome smislu prestati funkcionirati (umiranje šuma) i sav teret će ostati na preživjelim šumama. 6. Kada se iskoristi drvna sirovina od odumrlih stabala treba računati sa znatno smanjenim prirastima biomase šume i smanjenim snabdijevanjem industrije za preradu drveta. Veće korištenje preostalih šumskih sastojina značilo bi narušavanje njihova biološkog potencijala s teškim posljedicama. 7. Sadašnji osnovni ciljevi djelovanja šumarstva i šumarskih stručnjaka sastoje se u: — povećanju vrijednosti višenamjenske šume s težištem na njenoj ekološkoj funkciji, — regeneraciji šuma koje su umrle radi promjene »kemijske klime«, — nastojanju da se potpuno smanje one emisije koje ugrožavaju šumske ekosisteme i — nastojanju da čitava društvena zajednica snosi troškove održavanja višenamjenske šume i da se ta briga ne prepusti isključivo šumarstvu vezanom uz preradu drveta i promjenljivim poslovnim uspjesima ove industrijske grane. Suma je biljna formacija koja značajno utječe na kvalitetu čovjekova života. Njena ekološka uloga ne može biti samo deklarativna kao danas, kada šuma isključivo služi za proizvodnju drvne sirovine i energije. |