DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 88 <-- 88 --> PDF |
IZ INOZEMSAVA ISTRAŽIVANJA O UZROCIMA SMANJENJA BROJNOG STANJA ZEČEVA U SR NJEMAČKOJ Poznato je da se je brojno stanje zečeva od 1974/75-e u cijeloj Evropi postepeno smanjivalo, sve do nedavno kada se opet polako podiže. I kako bi se ustanovili uzroci smanjivanja u SR Njemačkoj, osnovana je posebna stručna komisija u okviru Ministarstva za okolinu i Ministarstva za poljoprivredu sa zadatkom da pokuša te uzroke pronaći i rastumačiti. U posjedu smo tog izvještaja pa iz njega iznosimo najhitnije što i nas može zanimati a biti i poučno. To više, što se i kod nas, kao i udrugim zemljama, kao prvi razlog navodi upotreba pesticida. Iz podataka se vidi da je odstrijel zečeva u SR Njemačkoj 197475. g. iznosio 1,3 miliona, a u 1979/80. samo 447.000 komada. U Bavarskoj pak, gdje su istraživanja vršena, iznosio je odstrjel 1974´75. g. 330.000, a u 1979/80. samo 106.000 komada. Istraživanja uzroka tog jakog pada brojnog stanja zečeva u Bavarskoj vršena su prvenstveno na osnovu odstreljenih zečeva: analiziran je sadržaj želuca, kao i ostaci (rezidui) stranih kemijskih supstanci, dakle i pesticida, u tijelu. Nadalje, provodila se opažanja na polju, vrednovane su lovne statistike, ´kao i podaci o broju nastradalih zečeva u prometu. U izvještaju stručna komisija o razlozima smanjenja broja zečeva zaključila je: 1. Zec je posebno osjetljiv na hladnoću i vlagu tako da vremenske prilike bitno utječu na njihovo brojno stanje. 2. Jača ciklička kolebanja brojnog stanja posljedica su vremenskih kolebanja pa se zaključuje da je to bitni uzrok smanjenja broja zečeva od 1975/76. na ovamo do 1979/80. 3. Uz značenje vremenskih prilika znatan utjecaj ima i struktura poljoprivrede. Za opstanak zeca pogodna je rascjepkanost na male oranice, s različitim poljoprivrednim kulturama, te dugim i širim međama između oranica. To mu daje bolju zaštitu od nevremena i više ishrane. 4. Utjecaj lova. dakle odstrel, na brojno stanje zečeva nije još dovoljno istražen. 5. Nije ustanovljena neka veća povezanost između brojnog stanja zečeva i broja lisica, pa se smatra da broj lisica nema bitan utjecaj. To jednako vrijedi i za ptice grabljivice. 6. Štetne kemijske tvari (dakle i pesticidi) uzete s hranom, prema dobivenim podacima nisu primarni uzroci pada brojnog stanja zečeva. 7. Gubici od prometa te strojeva za košnju imaju, uglavnom, samo lokalno značenje. 86 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Sveukupno, stručna komisija zaključuje da se pad brojnog stanja zečeva od 1974´75. do 1979/80. može primarno dovesti u vezu sa smanjenjem raznovrsnosti poljoprivrednih kultura. Od 1979./80. na ovamo brojno se stanje povećava, no još je prema ranije manje. Da bi se i dalje brojno stanje održalo i povećalo, stručna komisija predlaže zecu osigurati bolje životne uvjete, dakle poboljšati mu biotop u kojem on živi. Glavni su prijedlozi: 1. Da se ne dopusti daljnje preoravanje rudina i neobrađenih površina i zadrže međe između oranica; 2. da se što više oranica drži na ugaru (no, tko će to danas prihvatiti?); 3. u svakom reviru i području treba, zbog različitosti vremenskih prilika pojedinih godina da bude i vlažnih, poluvlažnih i suhih predjela; 4. da se izbjegne gaženje zečeva na cestama predlaže se da duž cesta zatravljene, neobrađene površine budu šire nego danas. Jer smatra komisija, takve su površine glavno utočište za zeca, i izvor hrane pa će manje prelaziti preko cesta u potrazi za hranom. 5. godišnji plan odstrela mora točno voditi računa o brojnom stanju zečeva, pa se prije početka lova mora izvršiti točno prebrojavanje. Provedu li se ti prijedlozi, smatra komisija, brojno bi se stanje zečeva opet podiglo. Iako svi ovi zaključci o razlozima manjeg broja zečeva i prijedlozi mjera da se taj broj opet podigne ne moraju vrijediti u potpunosti za naše prlilike, smatramo da su oni i za nas važeći u osnovi. (Prema »Die Pirsch«, br. 25/1985.). Prof. đr. Josip Kišpatić |