DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 94 <-- 94 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDJ EKSKURZIJA DRUŠTVA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE ZAGREB U ISTRU RUJNA 1986. GODINE Ekskurzija je održana s polaskom iz Zagreba 23. rujna 1986. godine u 6,15 sati poslovnim vlakom iz Zagreba do Rijeke i povratkom 25. rujna brzim vlakom »Učka« u 22 sata. Sudionike ekskurzije, njih dvadeset i troje, na riječkoj željezničkoj stanici dočekali su zamjenik upravitelja Šumarije Opatija inž. Merl e te umirovljenici inž. Ivo Na Vati ! i inž. Miloš P u ž a r. Iz Rijeke s udobnim autobusom Kvarner ekspresa odvezli smo se u Matulje, gdje je sjedište Šumarije Opatija, i gdje nas je dočekao inž. Ivo K i s i č e k, direktor Šumskog gospodarstva »Istra«, sa sjedištem u Buzetu. Nakon pozdrava inž. Kisiček izložio je osnovne karakteristike Š. g. »Istra«. Brizi Šumskog gospodarstva »Istra« povjerene su šume, općenarodne i privatne, ne samo na području istarskih općina (Buje, Buzet, Labin, Opatija, Pa- Zin, Pula i Poreč) nego i otoka Cresa i Lošinja. Površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 127 000 ha od čega 57 000 ha društvenih a 75 000 ha u vlasništvu, privatnih. Etat iznosi godišnje prosječno 130 000 m:l od čega 60 000 m3 iz društvenih a 70 000 m! iz privatnih šuma. Kako od etata 80% otpada na ogrjevno drvo, to je razumljivo da vrijednost etata ne može pokriti sve financijske potrebe gospodarstva, pa je ono bilo prisiljeno manjak nadoknaditi drugim djelatnostima. To su: hortikultura, iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda, servisna pilana u Štalijama i proizvodnja drvene ambalaže u Lanišću. Hortikulturnom djelatnošću Gospodarstvo ostvaruje trećinu ukupnog godišnjeg prihoda (2,7 milijardi, novih dinara) a to je omogućeno angažiranjem Gospodarstva na podizanju i održavanju hortikulturnog dijela turističke izgradnje. U tu svrhu, a i za proizvodnju sadnica za pošumljavanje, osnovan je na području Šumarije Buje rasadnik »Frančeskija«. Autohtona šuma u Istri je šuma listača, dok su četinjače unesene akcijom pošumljavanja golog krša od druge polovice prošlog stoljeća do danas. U brdsko- planinskom dijelu, na Ćićariji i na Učki, nalaze se bukove sastojine, na pojedinim obalnim dijelovima nalazi se šuma crnike a ostalo područje pripada fitocenozi hrvatske bjelograbove šume. Najvrednija vrsta na području bjelograbove fitocenoze su hrastovi, tj. hrast medunac i cer, te u novije vrijeme determiniraju poluzimzeleni hrastovi drmun i gradun. U Srednjoj Istri, podno Učke i na otoku Cresu nalazi se i pitomi kesten. U dolini rijeke Mirne i njezine pritoke Botonegla nalazi se šuma hrasta lužnjaka (s jasenom i, gotovo iščezlim, brijestom). Od četinjača u primorskom dijelu nalaze se sastojine (kulture) alepskog bora a u unutrašnjosti crnog bora. Na Ućki ima i nešto kultura smreke i ariša. Šumski požari nisu rijetkost ali dobro organizirana protupožarna služba, u koju je uključena i turistička avijacija, u posljednje vrijeme omogućuju hitnu intervenciju i požari se gase u začetku, u koliko nema jačeg vjetra. Izvozom drva, paleta, sadnica i gljiva (tartufa) Gospodarstvo ostvaruje oko 8" „ svoga brutto prihoda odnosno u približnoj vrijednosti jedne milijarde lira, 92 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 95 <-- 95 --> PDF |
U Gospodarstvu je zaposleno 400 stalnih radnika a povremeno 300 đaljnih, prosječni osobni dohodak u prvom polugodištu ove (1986) godine iznosio je 75 000 dinara. Nakon zakuske, koju je priredila Šumarija Opatija, upravitelj te Šumarije inž. K a t a 1 i n i ć i njegov zamjenik inž. Merle prikazali su svoju Šumariju. Površina društvenih šuma Šumarije iznosi 8 000 ha a privatnih 12 000 ha. Do sada je uređeno 9 500 ha a uređajne osnove radi Šumarski institut Jastrebarsko, koji je i inače usko povezan sa šumarstvom Istre. Upoznavanje s ovom Šumarijom nastavljeno je na terenu, na području Učke, na kojoj se nalaze visoke regularne i preborne sastojine bukve. Prosječna drvna masa sastojina po ha na Učki SI. 1. U lijepim i vrijednim bukovim sastojinama na Učki. Foto: VI. Spoljarić kreće se oko 140 m:´> s godišnjim prirastom od 25 000 m:l a toliki je i etat. Na tom području ima i nešto kultura smreke, bora i arišta starih 80 i više godina. Poslije sječe ove površine morati će se umjetnim načinom pošumiti, jer se sastojine, iako proređene, prirodno ne pomlađuju. Bukove sastojine na Učki vrlo su lijepe, stabla nisu jakih rpomjera ali kvalitetnog drva, vrlo fine strukture i bez tamnog srca, pa Šumarija godišnje isporučuje oko 3 000 m"> furnirskih trupaca »Slavoniji*, u Slavonskom Brodu i »Javoru« u Pivki. Nakon pregleda sastojina na tom dijelu Učke prebacili smo se starom cestom na istarsku stranu i spustili do ulaza u tunel. O tunelu koji je na nadmorskoj visini od 495 m i dug 5060 metara, i njegovoj gradnji govorio je i prikazao film direktor toga OOUR-a istarskih cesta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Od tunela preko Lupoglava otišli smo u Lanišće, gdje je Šumsko gospodarstvo podiglo drvoprerađivački pogon, sandućaru i proizvodnju građevinskih elemenata. Upravitelj tvornice inž. N. L a b u r a u prikazu tvornice naglasio je njezin značaj za ovaj dio Ćićarije odakle se narod zbog pasivnosti kraja intenzivno iseljavao tako, da je u samom Lanišću od nekadanjih 500 obitelji ostalo samo 50. U tvornici je zaposleno 80 radnika a osnovni proizvod je ambalaža za voće (jabuke, naranče, grožđe i d´.) i »kasete« za ribe. Sirovina je 90% bukovina a 10% topolovina. Proizvodi se otpremaju u Sloveniju i u Italiju a zalihe gotove robe nema. Sto više, kao što je bio slučaj u času našeg posjeta tvornici, kamioni čekaju za utovar robe neposredno iz proizvodne hale. I" (mističkom as naselju Katoro pred panoom priređenim prigodom XVIII. svjetskog IUFRO Kongresa. Foto: VI. Spoljarić Iz I.anišća vratili smo se. zanimljivim krajolikom, u Lepoglavu i proslijedili u Buzet. U Buzetu, u hotelu »Fontana« koji se nalazi podno starog dijela grada, bio je ručak u okviru kojeg je domaćin, upravitelj Šumarije Buzet inž. Mladen C a 1 e t a, upoznao nas s tim dijelom Istre. Po broju stanovnika Buzet je najmanja istarska općina ali sa snažnom malom privredom, koja podmiruje 70% općinskog budžeta. U Buzetu ima i industrije. Najveća je, uključujući i pogon u Roču, dio tvornice »CIMOS« koja proizvodi automobilske dijelove za matični pogon u Kopru i za TAM u Mariboru. Zapošljava 600 radnika. U Buzetu je i tvornica namještaja »Drvoplast« te pogon tekstilne industrije »Nada Dimić« iz Zagreba, a u sastavu radne organizacije (R.O.) »Jadran — ugostiteljstvo« nalazi 94 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 97 <-- 97 --> PDF |
se pivovara. U Buzetu je i sjedište "Istarskog vodovoda«, građenog za vrijeme talijanske vladavine. Kako je potrošnja vode razvijenom turističkom djelatnošću vrlo povećana, to kapacitet na izvoru Mirne od 400 l/´sek. ne može podmiriti sve potrebe pa je izgrađena akumulacija »Botonega« za koju je žrtvovan i dio Motovunske šume (u dolini rječice Botonega). Područje Šumarije Buzet, u kojoj je zaposleno 30 radnika, proteže se od Ćićarije do mora. Na Ćićariji nalaze se šume nekadašnjih 14 seoskih (zemljišnih) zajednica s bukovim šumama; u dolini Mirne nalazi se površina od cea 1000 ha, oduvijek, državnih šuma — Motovunska šuma hrasta lužnjaka. Pretežni dio šumskih povrćina inače je u vlasništvu. Kako je u Buzetu, a i u ne- Sl, 3. Staklenik u rasadniku Frančeskije Šumarije Buje. Foto: VI. Spoljarić kim drugim mjestima, bilo dosta Talijana koji su poslije rata optirali za Italiju, Šumarija upravlja i s 800 ha »optanskih« šuma. Posebno smo se zadržali u Motovunskoj šumi od koje bi moglo ostati samo oko 250 ha, zaštićenih po Zakonu o zaštiti prirode. Na ostali dio reflektira poljoprivreda, koja je u donjem dijelu započela krčenje, ali ne i privela proizvodnji, jer su nužni melioracioni radovi. Imali smo prilike vidjeti tartufare tj. osobe koje, uz pomoć dresiranih pasa, sakupljaju tartufe. Međutim isključivi nakupac tartufa je Šumarija Buzet koja prodajom, pretežno u Italiji, ostvaruje prihod približno jednak prodaji hrastovine. Tartufi se istog dana moraju dostaviti krajnjem kupcu, pa ih Sumarija dnevno odvozi u Trst. Cijena tartufa, kreće se, zavisno od uroda i kvalitete, od G000 do 20 000 (novih) dinara. U šumi dočekala nas je i kolegica mr. Marija Halambe k iz os |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Šumarskog Instituta Jastrebarsko koja vrši pokuse za intenzivniju proizvodnju tartufa. U tu svrhu korjen hrastovih biljaka cijepi se mikorizom tartufa i posadi na teren. Dosadašnji pokusi pokazali su da se već za nekoliko godina mogu proizvesti tartufi komercijalne veličine. Tako smo vidjeli i ovaj primjer suradnje znanosti i privrede odnosno Šumskog gospodarstva »Istra«. Dodajem, da smo i mi bili posluženi na ručku s tartufima te istarskim lazanjima. Iz Motovuske šume uputili smo se u Umag, gdje je u hotelskom naselju Katoro bilo osigurano noćenje. U Umagu, ispred hotela »Istra« dočekao nas je kolega ing. Đuro M a r k o j e i izložio program boravka na području Šumarije Buje. Drugi dan »rad« ekskurzije započeo je pred panoom u naselju Katoro, koji je bio priređen i za učesnike ekskurzije nedavno održanog svjetskog IUFRO kon- Sl. 4. Oko biste predsjednika TITA na Brionima. Foto: VI. Spoljarić gresa u Ljubljani. Kolega Markoje, koji je rukovodilac hortikulturne djelatnosti bujske Šumarije, ali koji je u parkiranju turističkog naselja Katoro sudjelovao od prvih početaka, naglasio je da je ovo turističko naselje podignuto na poljoprivrednom i djelomičnom šumskom zemljištu napuštenom od Talijana — optanatana nakon drugog svjetskog rata. Zatečena vegetacija hrasta medunca zadržana je, a još prije izgradnje naselja, pošumljene su neke površine alepskim borom brigom kolege Sirotica i tako povisile kvalitet lokacije za turističko iskorišćivanje ovog područja. Na tom je mjestu već u rimsko doba postojalo naselje, te mu otuda potječe i ime. Do sada izgrađeni hoteli sa svojim depandansama, raspolažu sa 6 700 ležajeva uz kapacitete kampa i naselja Polinezija — bungalova. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Sve u svemu hotelsko-turistički kompleks Katoro jedan je od najvećih takovih objekata na Jadranu. Naselje Katoro značajno je i za Šumariju Buje. Naime, ova Šumarija ostala je prisutna u tom naselju i nakon izvršenih parkiranja, jer joj je povjereno održavanje i obnova nasad?, briga za čistoću okoliša, kao i opskrba cvijećem kako za cvjetne aranžmane u prostorijama tako i u druge svrhe. Taj posao Šumariji osigurava 70% brutto produkta, koji u 1986. godini iznosi 270 milijuna (novih) dinara. U tu svrhu angažirano je 70 stalnih radnika ali i veliko angažiranje rukokodioca (inž. Markoja) za kojeg, osobito u sezoni, nema radnog vremena niti neradnih dana, subota ili nedjelja. Rukovodilac je u stalnom kontaktu s rukovodstvom turističke organizacije i tako je osigurano zadovoljavanje njihovih zahtjeva i želja. Radovi se obračunavaju mjesečno a sve se plaća po normativima i učinku. Zarada radnika u 1986. godine kretala se do 120 000 dinara mjesečno, a radnička dnevnica iznosi 2000 dinara. Napuštamo Katoro prelazom preko ceste Umag-Savudrija i nalazimo se u predjelu Jurcanija — Maran, gdje su 1983. godine radili omladinci Savezne omladinske radne akcije (ŠORA). Pošumljavanje je obavljeno na 200 ha, a o radu na tom odbjektu govorio je voditelj tih akcija inž. Čedo Krizman i ć. Predjel Jurcanija — Maran blago je valovito tlo s nadmorskom visinom između 11 i 60 met., udaljenom od mora nešto preko pola kilometra. Geološka podloga je pločasti vapnenac s pretežno horizontalnom uslojenošću. Dubina tla (sitnice) kreće se od nekoliko do 90 centimetara, dakle i za pošumljavanje to je težak teren. Svi ´´adovi obavljeni su tijekom ljeta, od VI. do VIII. mjeseca u tri faze: faza kopanja jama, faza vraćanja tla u jame i faza sadnje. Po dobivenom projektu dubina jama bila je predviđena s 30 cm, ali su kopane i do 50 cm duboke. Sadnja je obavljena u VIII mjesecu s kontejnerskim uzgojenim biljkama, koje su prije sadnje bile dobro namočene. Vrijeme u osmom mjesecu te godine bilo je vrlo suho. te je uspjeh bio svega 60",,, pa će se ove jeseni (jeseni 1986.) priznine popuniti. Gustoća sadnje bila je 2000 biljaka po ha a pretežno je sađen brucijski bor, jer drugih vrsta predviđenih Projektom (pinj, čempres, korzički crni bor, česmina, cer) ili nije bilo ili u ograničenim količinama. Popunjavanje je potrebno i stoga, što je 1984. godina požar poharao oko 30 ha, iako je cijela površina podijeljena protupožarnim prosjecima. Nakon izlaganja ing. Krizmanica razvila se diskusija u kojoj je naglašeno, da tako niski postotak primljenih biljaka prvenstveno je posljedica nedovoljne obrade tla, tj. premalih jama za sadnju, a ne suša. Također je izraženo neslaganje i s malim brojem biljaka po 1 ha to više, što Projekt (Šumarskog instituta u Jastrebarskom) predviđa i korištenje drvne mase iz proreda, a ophodnju od 70 godina. Kako navopodignuta šuma ima i funkciju vjetrobrana za naselje Katoro to može doći u obzir samo gospodarenje prebornim načinom i jačim učešćem listača. Treći zastanak bio je rasadnik Frančeskija. Danas se pod nasadima nalazi 12 ha, ali postoji mogućnost proširenja za daljnjih 8 ha. Sastavni dio rasadnika je i staklenik. Kko polovice površine staklenika koristi se za proizvodnju sadnica a druga polovica izmjnamljuje se hotelima za smještaj njihovih zelenih aranžmana za vrijeme zime. U stakleniku instalirana je »Paperport linija« tj. linija za uzgoj kontejnerskih biljaka. Za sjetvu upotrebljava se treset iz Glamoča s primjesom treseta iz Poljske kojim se smanjuje kiselost. U rasadniku se uzgaja oko 600 vrsta drveća, ukrasnog grmlja i drugih biljaka, kojih sadnice nalaze prođu 97 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 100 <-- 100 --> PDF |
za parkiranje oko vikendica ali i u susjednoj Italiji (Trstu i dalje). Proizvode se i stablasice, koje se isporučuju s busenom i tako osigurava njihovo primanje na novom mjestu. O radovima kako u naselju Katoro tako i o rasadničkoj proizvodnji navedena ekskurzija učesnika IUFRO kongresa odala je puno priznanje neumornim radnicima i kolegi Markoju. Iz rasadnika Frančeskija otišli smo na lokalitet Kanegra na sjevernoj obali Istre nasuprt slovenskom dijelu poluotoka. Danas se tu nalaze turistički kapaciteti nudistički kamp, zahvaljujući cea 125 ha borove šume podignute od 1953. do 1955. godine na inicijativu i brigom kolege Nadana Sirotica . Na prvotno pošumljene površine nastavljaju se nove koje posumljuju omladinci akcije ŠORA. Produžili smo prema šumskom predjelu Kornerija, gdje smo pregledali vrlo lijepe sastojine bijelog i crnog bora, hrasta lužnjaka, jasena i kestena na površini od cea 138 ha, sada je novim pošumljavanjima povećana na cea 400 ha. Ovdje nam je upravitelj Ivo V u j e v i ć, šum. tehničar, prikazao Šumariju Buje. Šumarija raspolaže sa 5.000 ha privatnih šuma i cea 25.000 ha šumskog zemljišta, no to još uvijek nije definitivno riješeno, jer se sređuje katastar optanskog zemljišta. Kako smo do sada vidjeli, Šumarija se uglavnom orijentirala na hortikulturu, jer od iskorištavaja šuma sa etatom od 5.000 m´´> od čega je 90" „ ogrjevno drvo ne bi se moglo živjeti niti uspješno poslovati. Pred šumarijom su velike mogućnosti pošumljavanja, jer površina imade dovoljno, a i sadnica, no pitanje je samo vode ali će i to biti uskoro riješeno izgradnjom retencije »Botonega«. Kako Šumarija zapošjlava samo 70 stalnih radnika za te radove i nadalje su upućeni na omladinske radne akcije (ŠORA). Svoje izlaganje kolega Vujović završio je predajom Monografije Bujštine ing. Nadanu Siroticu kao svojedobnom upravitelju Šumarije Buje a zatim direktoru Sum. gospodarstva »Istra«. Kolega Sirotić duboko dirnut zahvalio se na toj pažnji. Nakon ručka u ugodnom ambijentu šume Kornerija oprostili smo se i zahvalili domaćinima na gostoprimstvu i nastavili ekskurziju, preko Buja i pored Novigrada u Poreč. U Poreču nas je dočekao upravitelj Šumarije šum. tehničar Radenko M a r uš i ć i kolege inž. Josip H r k a te inž. N. L a z a r. U Poreču pregledali smo stari dio grada, a posebno baziliku, koju je u VI. stoljeću dovršio biskup Eufrazije pa je i poznata pod imenom Eufrazijana. Iz Poreča krenuli smo prema Rovinju zaustavivši se prethodno u šumi Kontija. To je, uz Motovunsku šumu, najveći suvisli kompleks šume u Istri sa znatnim dijelom sastojina visokog uzgoja. Glavna je vrst hrast medunac, pa je dio s najboljom sastojinom stavljen pod zaštitu po Zakonu o zaštiti prirode kao specijalni rezervat šumske vegetacije. Na površini od oko 200 ha do 1966. godine podignute su kulture intenzivnog uzgoja borovca, crnog bora i duglazije. Nakon sječe stare hrastove šume, vađenja panjeva i rigolojanja obavljena je sadnja biljaka i tri godine provođeno je šumsko-poljsko gospodarenje. Sijana je pšenica s urodom od 3,0 tona po ha a urod je kao sjemenski kupilo poduzeće »Oranica« u Osijeku. Rigolanje je tada plaćeno 70 000 din. po ha, a ukupni troškovi iznosili su 120 milijuna dinara. Oprostivši se s domaćinima produžili smo, pokraj Limskog kanala, u Rovinj. U Rovinju nas je dočekao upravitelj Šumarije inž. Marijan K o 1 i ć i, zbog sumraka tek letimice pogledali Rovinj i otišli u turističko naselje »Villa Rubin« na noćenje. Ujutro, 25. odmah smo se uputili preko Fazane na Brione. |