DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ovakvim tehnološkim procesom uveliko nam je olakšana prerada trupaca po kvalitetnim klasama, jer je jedna radna smjena pilila jednu, a druga drugu klasu trupaca; tako nije bilo teoretske, a niti praktične mogućnosti da se piljena građa pomiješa. Cak smo posebno evidentirali i pilanske otpatke po klasama trupaca iz kojih su nastali, a koji se dalje otpremaju u tvornice celuloze; u pilani se njihova protuvrijednost knjiži kao negativan trošak. Dakle, sve smo uspjeli evidentirati po klasama trupaca, osim piljevine i najsitnijih otpadaka što se otpremaju u vlastitu kotlovnicu za proizvodnju pare. Na sortirnom polju ili sortirnici piljenu građu su, po JUS-u, klasirali specijalno obučeni radnici za taj odgovorni posao, a onda su je otpremili na vitlanje ili izravno kupcima. U tabeli 1. također donosimo i najgrublje rezultate što smo ih dobili ovim pokusom. U tabeli 2. pak donosimo finu strukturu piljene građe po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih je ona proizvedena. U tabeli 3. donosimo izvadak iz službenog Cjenika za piljenu građu, ali samo za one dimenzije i kvalitetu piljene građe što smo je imali u našem pokusu. Na temelju tih dvaju neizbježnih podataka izradili smo vrijednosnu tabelu 4. za piljenu građu, opet po kvalitetnim klasama jelovih trupaca i ukupno, te u procentualnim odnosima. U tabeli 5. donosimo izvadak iz službenog Cjenika za jelove trupce dopremljene sa 38 km u pilanu. Taj iznos nam predstavlja početni i najveći trošak pri kalkulaciji cijene koštanja jelove piljene građe što je donosimo u tabeli 6. Pri kalkulaciji troškova sirovine za proizvodnju 1 m3 piljene građe — neizbježno smo vodili računa i o postotku iskorištenja drvne mase, što se vidi u tabeli 6. Tu cijenu smo umanjili za vrijednost realiziranih korisnih pilanskih otpadaka koji su već plaćeni u cijeni sirovine. U tabeli 7. smo prikazali kvantitativne i kvalitativne relativne odnose piljene građe po masi i vrijednosti kao funkcije kvalitete pilanskih trupaca iz kojih je ta piljena građa proizvedena. I na kraju u sintetskoj tabeli 8. donosimo sve relevantne podatke što smo ih dobili ovim istraživanjima i koji su nam bili ciljem istraživanja. Osim toga u toj tabeli donosimo i komparativne podatke za »industrij u i r u- Jdarstvo«, te »rezanu građu« u SRH i SFRJ za 1984. i 1985. godinu što smo ih prikupili u SDK SRH, a zatim prigodno obradili za ove potrebe. Nakon što provedemo analizu svih rezultata istraživanja prikazanih u tabelama 1. do 8. — u mogućnosti smo da na temelju te analize donesemo i odgovarajuće zaključke koji će se odnositi samo na ovaj pokus i na slične uvjete onima pod kojima smo istraživali. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA U tabeli 1. smo prikazali jelove pilanske trupce po kvalitetnim klasama. Kako se iz tabele vidi, za ovaj pokus smo uzeli 321 jelov trupac s ukupnom drvnom masom od 333.9 m-1 Od toga broja trupaca 27 ih je bilo furnirskih (F) s drvnom masom od 31.9 m3, odnosno prosječnom drvnom masom po trupcu od 1,18 nv1 i srednjim promjerom trupca od 51,2 cm. te prosječnom dužinom trupca od 5,6 m. 108 |