DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
piljene građe — i to posebno okrajčenu građu, neokrajčene samice, zatim letve i piljene grede, a sve to kao funkciju kvalitetnih klasa pilanskih trupaca iz kojih je ta građa proizvedena. Sasvim je sigurno da kvaliteta i dimenzije pilanskih trupaca presudno utječu na kvalitetu i asortiman piljene građe, pa su i u ovome pokusu tako prorezi podešeni. Budući da smo u tabeli 2. prikazali apsolutne iznose drvne mase po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca, to nam oni još ne pokazuju nikakve prednosti, a niti zakonitosti jednih podataka u odnosu na drugu. Oni zapravo predstavljaju samo nužnu fazu u daljnjoj razradi podataka koji slijede. I izvadak iz Cjenika piljene građe, što ga donosimo u tabeli 3. je također nužan, jer smo na temelju njega i podataka iz tabele 2. sastavili vrijednosnu tabelu 4. Tu tabelu isto nema rezona analizirati, budući da su i u njoj doneseni apsolutni iznosi koji čitaocu još ništa ne kazuju. Tek su zanimljivi podaci u tabeli 5. iako su i oni izvadak iz Cjenika za jelove trupce, ali predstavljaju prvi i značajan trošak za pilanu, a osnovni prihod za šumsko gospodarstvo, odnosno OOUR iskorištavanja šuma, OOUR uzgajanja šuma i OOUR šumskog transporta. Zato ćemo podatke te tabele malo više analizirati kako bismo čitaocu otklonili eventualne nejasnoće. Kako se iz tabele vidi, cijene jelovim pilanskim trupcima su utvrđene u odgovarajućem Cjeniku po klasama tih trupaca. Međutim, zbog lakšeg obračuna između konkretnih radnih organizacija, cijene su ugovorene za prvih 6 mjeseci 1986. godine s prosjekom od 12.000 din/m3 fco utovareno na pomoćnom stovarištu. Osim toga ugovorene su i cijene prijevoza po 1 m3 do pilane sa raznih udaljenosti sječina od pilane, kao i cijene istovara trupaca na pilanskom stovarištu. Zbroj svih tih cijena predstavlja ukupnu cijenu sirovine po jedinici mjere (m3). na pilani. Ali sve to pod uvjetom da kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine na pilani bude u ugovorenom odnosu kao što je prikazano u tabeli 5. Naime, da bi se postigla ugovorena cijena od 12.000 din/m3 u prvih 6 mjeseci 1986. godine — kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine mora biti slijedeća: F trupaca 9%, trupaca I kvalitetne klase 35°/o, II kvalitetne klase 34% i III kvalitetne klase 22%>. Budući da smo u istraživanjima imali točne apsolutne iznose drvnih masa po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca za čitavu drvnu masu naših istraživanja koji, prema tabeli 1. ne stoje u gore navedenim ugovorenim, nego u nešto drugačijim odnosima (F — 9,6%; I kl. — 48,5%>; II kl. — 36,7!% i III kl. — 5,2%) — to smo u tabeli 5. uzeli stvarne cijene iz Cjenika pilanske oblovine po kvalitetnim klasama, kao i stvarnu udaljenost sa koje su oni dopremljeni na pilanu (sa 38 km). Na taj način smo dobili da je cijena F-trupaca veća od prosječne ugovorene cijene za 129"/», a cijena pilanskih trupaca I klase samo za 30/o, dok je cijena pilanskih trupaca II klase manja od prosječne ugovorene cijene za 19%>, a cijena III klase trupaca čak za 28%. Kako se iz tabele 5. vidi, 44% drvne mase u praksi se nalazi iznad prosječne ugovorene cijene po jedinici proizvoda, a 56% drvne mase je ispod toga prosjeka. Međutim u našem konkretnom pokusu koji upravo komentiramo bilo je 58% drvne mase kod koje su jedinične cijene bile veće od prosječne ugovorene cijene, a kod 42*/o drvne mase te su cijene bile manje. Iz toga se izvodi zaključak da smo u tom pokusu imali nešto bolju kvalitetnu strukturu drvne mase od one uobičajene, iako smo je uzeli po principu slučajnosti kako je to naprijed opisano. 110 |