DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK (630V711.7) 001 Sum. list CXI (1987) 125 METODA PLANIRANJA OTVORENOSTI ŠUMSKIH PREDJELA I CESTOVNE INFRASTRUKTURE ZA POTREBE PROREĐIVANJA SASTOJINA U NIZINSKIM POPLAVNIM PODRUČJIMA Ninoslav LOVRIĆ* SAŽETAK. Ovom tematikom obuhvaćen je način primjene metode planiranja otvorenosti šumskih predjela i njihove cestovne infrastrukture pomoću statičko-dinamičkog modela za provedbu prorednih sječa, a prema katalogu sa strukturnim podacima. Statičko- dinamički model sastavljen je u obliku grafičko-tabelarnog prikaza. Zbog lakše primjene, odnosno ove metode planiranja, razrađen je i obrađen jednostavan ilustrativni primjer njegove praktične upotrebe za gospodarske jedinice u nizinskom poplavnom području srednjeg Posavlja. Navedenom metodom tretirana je također dinamika građenja cestovnih pravaca infrastrukture transportnog sustava izvlačenja i prijevoza drvne mase iz šumskih predjela, gdje se obavlja proreda. 1. UVOD Metodom u općem smislu smatra se skup aktivnosti sa zadatkom da se odredi i ostvari neki cilj. Taj cilj je u ovom slučaju sastav kvantitativnog plana otvorenosti šumskih predjela i infrastrukture šumskih cestovnih prometnica, koji se dobiva izradom kataloga s odgovarajućim podacima, pa je na taj način omogućena realizacija navedenog plana. Pri rješavanju ove tematike mogu se upotrijebiti dvije grupe metoda: kvantitativna i kvalitativna ili u kombinaciji jedna i druga. Prva grupa metoda rješava matematskim postupcima takove probleme koji se mogu povoljno kvantificirati, dočim kod druge kvalitativne grupe navedeni postupci baziraju djelomično na matematskim osnovama. Neke važnije kvantitativne metode mogu se podijeliti na slijedeće skupine: tehničko-ekonomske, statističke i ekonomsko-kibernetske. U ovom izlaganju za tehnološke potrebe otvorenosti šumskih predjela i provedbe prorednih siječa primijenjena je tehničko-ekonomska kvantitativna metoda planiranja, zbog jednostavne mogućnosti sastava modela uz pomoć izrade kataloga, a na osnovi principa šumsko-gospodarske logistike (lit. 6). Ovim se modelom uzimaju u obzir šumske cestovne prometnice transportnog sustava izvlačenja i prijevoza, koje služe za prijenos drvne mase iz šumskih predjela odnosno sastojina. *) Prof. dr. Ninoslav Lovrić, dipl. inž. šumarstva i građevinarstva, Zagreb. Jurjevska 2 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Zbog lakše mogućnosti upotrebe prikazane metode u ovom kratkom izlaganju, također će se obraditi jednostavan ilustrativni primjer otvaranja šumskih predjela s cestovnom infrastrukturom u nizinskom poplavnom području srednjeg Posavlja. za potrebe prorjeđivanja sastojina. 2. POJAM MODELA I NJEGOVE VRSTE Definicija pojma modela širokog je značenja s obzirom na njegovu mogućnost teorijske i praktične primjene u mnogim područjima, kao što su pored ostalih i šumska područja u pogledu otvorenosti i planiranja cestovnih prometnica sustava izvlačenja i prijevoza. U navedenom pogledu pod modelom smatra se matematski formuliran prikaz tehničko-ekonomskih odnosa, tj. realan ili zamišljen objekt koji je u izvjesnom odnosu naprama drugom objektu odnosno originalu, a ovaj može biti također realan ili zamišljen. Kod modela razlikujemo slijedeće elemente: jednadžbe, nejednadžbe, zatim varijable i parametre. Već prema zadatku i korisniku modela jednadžbama i nejednadžbama se definiraju promjene i pojave pojedinih veličina, pa se na taj način određuju i iskazuju odnosi između pojedinih tehničko-ekonomskih varijabli. U modelu, pojave i veličine pretstavljene su zavisnim i nezavisnim varijablama. Zavisne varijable se određuju i analiziraju, a nezavisne varijable pretstavljaju veličine i pojave koje determiniraju mijenjanje zavisnih varijabli. Parametri su takove veličine koje iskazuju stupanj utjecaja zavisnih na nezavisne varijable. Potrebna vrijednost parametara određuje se većinom prema praktičnim podacima, dočim u slučaju nepouzdanih navedenih podataka određuje se na osnovi teorijskih pretpostavki. Za izradu modela mogu se primjeniti, umjesto jednadžbi i drugi matematički oblici izražavanja, kao što je sastav tabela s različitih stajališta, zatim dijagrami prikaza toka funkcija, te raznovrsne grafičke izrade programa. U izradi ove tematike primjenjen je tabelarni oblik sa statičko-dinamičkim modelom. Kvantitativni modeli mogu se razvrstati prema njihovim sastavnim elementima na slijedeće skupine: statičke i dinamičke; determinističke i stohastičke; kratkoročne i srednjoročne; mikro i makro modeli; linearne i nelinearne. Razradom modela treba nastojati da se obuhvate svi utjecajni činitelji kako bi se mogla postići njegova ispravnost u pogledu odnosa s originalnim postojećim objektom. Pravilnom obradom elemenata modela iskazuje se stupanj iskoristivosti modela, a izradom kataloga dobivaju se podaci za određivanje odgovarajućih činitelja modela. 3. SASTAV KATALOGA STRUKTURALNIH PODATAKA ZA IZRADU TEMATIKE Za obradu tematike odabrane su u nizinskom poplavnom području srednjeg Posavlja gospodarske jedinice koje pripadaju Š.G. »Mojica Birta« Šumarije 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 29 <-- 29 --> PDF |
127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 30 <-- 30 --> PDF |
128 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vrbovec pod nazivom vrbovačke prigorske šume, Varoški Lug i Česma. Kao podloga za sastav kataloga strukturalnih podataka poslužili su gospodarski uredajni elaborati i terenski uviđaji kako bi se odredilo sadanje stanje i mogućnosti načina realizacije novog stanja. Prema navedenim podacima izrađen je shematski i grafički prikaz (si. 1) navedenih gospodarskih jedinica u orijentacionom- odnosu na Šumariju Vrbovec. U grafičkom prikazu površine pojedinih gospodarskih jedinica predočene su u krugovima, kojima su središta smještena u težištima stvarnih površina gospodarskih jedinica. Na taj način dat je uvid geografskog položaja gospodarskih jedinica, a ujedno odnos zračne udaljenosti i stvarne cestovne udaljenosti, pa prema tome postoji mogućnost određivanja njihovog stupnja transportne gravitacije, ako se mjesto Vrbovec smatra tržišnim izvoznim centrom. Osnov za otvaranje šumsko gospodarskih jedinica je infrastruktura cestovne mreže izvlačenja i prijevoza. Izbor načina otvaranja uvjetovan je tehnologijom i oblikom gospodarenja šumama, gdje je najniža jedinica gospodarenja odsjeka (eventualno odjel). U koncepciji izrade ove tematike odnosno provedbi proreda primjenjena je oplodna sječa u tri sječiva zahvata (pripravni, naknadni i dovršni sjek), a njegovanje sastojina do tog vremena obavlja se čišćenjem do 15 godina starosti sastojina i proredama do 2/3 ophodnje. 3.1. Obračun podataka kataloga Sastavom kataloga u tabelarnom obliku (tabl. 1) date su potrebne biotehničke informacije o ulozi i strukturi cestovne mreže izvlačenja i prijevoza, odnosno njihovih cestovnih pravaca proređivanja sastojina i planiranja otvorenosti šumskih predjela. Podaci u koloni 6 navedene tablice dobiveni su uz pretpostavku da jednom kilometru glavnih cestovnih pravaca prijevoza odgovara od 50 do 300 postotna duljina cestovnih vlaka odnosno pravaca izvlačenja, tj. množenjem jednog kilometra cesta prijevoza s faktorom r\ = 50 do 300% dobiva se odgovarajuća duljina cestovnih vlaka u kilometrima. U ovom slučaju obračun je izvršen sa faktorom 50% i 750/o, a njegova veličina ovisi uglavnom o upotrijebljenim sredstvima izvlačenja. No svakako ga treba u takvom iznosu odabrati, da se izvlačenje obavlja na potrebnu gospodarski opravdanu daljinu koja iznosi za navedene gospodarske jedinice do 250 m. Prostor ne dopušta razradu načina određivanja ove daljine, nego konstataciju da je ustanovljena omjerom između prosječne teorijske i stvarne daljine izvlačenja odnosno efikasnosti otvaranja gospodarske jedinice. Za ovu daljinu dobivena je gustoća glavne mreže 20 m/ha od Šumarije »Vrbovec«. 3.2. Ilustrativni primjer sastava kataloga strukturalnih podataka U vezi tabelarnih podataka (tab. 1) slijedeći primjer prikazuje postupak obračuna podataka za dobivanje statičko-dinamičkog modela (tab. 2). Ako je za gospodarsku jedinicu Vrbovačke Prigorske Šume P = 636 ha; g = 15,0 m/ha i TJ = 50%, tada je duljina glavnih cestovnih pravaca I C = P g = 9.5 km |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 32 <-- 32 --> PDF |
a njima odgovarajuća duljina cestovnih vlaka iznosi 2CV = SC i) = 4,7 km Gustoća glavne cestovne mreže prijevoza odnosno unutrašnja otvorenost gospodarske jedinice je IC g = = 14.9 m/ha P dočim za cestovne vlake iznosi ZCT gv = = 7.5 m/hn Teorijski razmak između cestovnih pravaca glavne šumske mreže je P rff = = 671 m SC Navedenom razmaku odgovara srednja daljina izvlačenja r(T dff = = 336 m 2 što je neprihvatljivo za gospodarski dozvoljenu daljinu izvlačenja drva do 250 m. Zbog premale gustoće glavne cestovne mreže nastala je potreba izvedbe cestovnih vlaka. Uzimajući u obzir glavne cestovne pravce i vlake dobivamo teorijski razmak P rff + v = = 446 m 2 C + 2 C TI odnosno teorijsku srednju daljinu izvlačenja re + v dff + v = = 223 m |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Obračun godišnje transportne mase određen je prema prosječnom godišnjem prirastu u iznosu od P p = 636 8,7 5533 m:! a za proredni materijal predviđeno je 1% tj. 55.3 m:! Cestovne vlake su većinom privremenog karaktera i završetkom iskorišćivanja sastojine nemaju gospodarsko prometnu upotrebu. 4. PRIMJENA METODE PLANIRANJA U ovom se poglavlju razmatra način primjene metode planiranja otvorenosti šumskih predjela i njihove cestovne infrastrukture uz pomoć izrade statističko-dinamičkog modela, a prema dobivenim podacima u katalogu. 4.1. Izrada modela U razmatranje je uzeta samo gospodarska jedinica Vrbo v at k e p r igorsk e šum e a za ostale gospodarske jedinice dati su gotovi obrađeni podaci (tab. 1). U vezi naprijed iznesenog kod modela možemo razlikovati dvije faze stanja objekta: prvotno originalno stvarno stanje objekta i novo projektom zamišljeno stanje. U tablici 1 su iskazani podaci za gospodarski objekt Vrbovačke prigorske šume u pogledu infrastrukture cestovnih prometnica izvlačenja i prijevoza i to na taj način, da podaci iskazani bez zagrada predočuju prvotno stvarno stanje objekta, dočim je u zagradi zamišljeno projektirano stanje. Sastav tablice koja slijedi (tabl. 2) izrađen je prema podacima tablice 1. Istim postupkom obračunate su vrijednosti označene u zagradama (tab. 1) za gustoću glavne cestovne mreže iznosa 20 m/ha, kao što je izvršeno u prethodnom primjeru na osnovu gustoće 14,9 m/ha. Zatim se primjenom statičko- dinamičsog modela planiranja određuju i prednosti novog zamišljenog stanja gustoće glavne cestovne mreže 20 m/ha u odnosu na prvotno stvarno stanje gustoće 14,9 m/ha (tab. 2). Usporedbom prvotnog originalnog i novog projektom zamišljenog stanja (tabl. 2) dobiveni su primjenom modela indikatori o uspješnosti izgradnje predviđene cestovne infrastrukture odnosno otvorenost šumskih predjela. Na taj način omogućeno je utvrđivanje stupnja poboljšanja projektom zamišljenog novog stanja. U ovom slučaju povećana je gustoća glavne cestovne mreže za 34% a za isti iznos uvećana je duljina glavnih cestovnih pravaca, ali se je smanjila duljina cestovnih vlaka također u istom postotku. Zbog ove promjene potrebno je izgraditi, u novom vremenskom periodu glavne cestovne pravce duljine 3,2 km i smanjiti izvedbu vlaka za 1,6 km. Pri tome se je smanjila srednja daljina izvlačenja sa iznosa 336 m na 250 m odnosno uzimajući u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 34 <-- 34 --> PDF |
STATIČKO DINAMIČKI MODEL PLANIRANJA OTVORENOSTI ŠUMSKIH PREDJELA I NJEGOVE INFRASTRUKTURE TABLICA 2 Objekt planiranja i Vrbovačke prigorske šume i Faze stanja i Prvo Broj Usporedba Broj Novo originalno vertikalne vertikalne projektom stvarno stanje kolone J kolone zamišljeno 1 stanje P = 636 ha bez promjene LC = 9,5 km 12,7 km g = 14,9 m/ha 20,0 m/ha p = 8,7 m3/ha bez promjene SC, = 4,7 km 3,1 km gv = 7,50 m/ha 4,9 m/ha Vg = 5533 m:i bez promjene V„ = 55,3 m3 bez promjene rff = 671 m 500 m rcr , v = 446 m 402 m TI = 50% bez promjene der = 336 m 250 m der . v - 223 m 201 m obzir glavne cestovne pravce i vlake, odgovarajuća daljina izvlačenja i prijevoza iznosi 201 m umjesto 223 m. Kako je naprijed navedeno u vremenskom razdoblju od 15 godina starosti sastojina pa do 2/3 ophodnje vrši se njihova proreda, te se obično početkom navedenog razdoblja poduzima izgradnja glavne cestovne mreže, a ujedno se izrađuje i njezin plan građenja. 4.2. Dinamika građenja novih glavnih cestovnih pravaca za potrebe proređivanja sastojina Izgradnja glavnih cestovnih pravaca, koja u ovom slučaju za gospodarsku jedinicu Vrbovačke prigorske šume iznosi 3,2 km, zahtjeva ulaganja većih novčanih sredstava. O obzirom na takav veći izdatak nužno je izraditi specifičan plan dinamike građenja, koji će s tehničko-ekonomskog stajališta opravdati utrošak investicionih sredstava. Za izbor rješenja postoje različite alternative u pogledu dinamike i načina građenja, pa će se prema prethodnom izlaganju odnosno tretiranoj metodi obrazložiti neke osnovne smjernice za realizaciju plana izgradnje glavnih cestovnih pravaca. 132 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Građenje cestovnih pravaca šumskih prometnica obično se obavlja na kraćim dionicama u određenim vremenskim razmacima za potrebe provedbe proreda, već prema planu sječa. Ove dionice prostorno odgovaraju odjelima ili odsjecima sastojine. Realizacija navedene izgradnje u određenim vremenskim razmacima vrši se jedno ili dvoetapno, već prema potrebi korišćenja cestovnih pravaca. Kod jednoetapne izgradnje istovremeno se izvode dionice cestovnih pravaca s donjim i gornjim strojem, a primjena ove metode je pogodna, gdje je jednostavna kolnička konstrukcija gornjeg stroja. Kod dvoetapnog građenja cestovnih pravaca u prvoj etapi se izvodi zemljani trup, zatim u drugoj kolnička konstrukcija. Takovo građenje omogućuje korišćenje cestovne mreže i bez kolničke konstrukcije za prijenos drvne mase pri provedbi proreda, zbog malog prometnog intenziteta, koji u ovom slučaju iznosi 55,3 m3 godišnje. U jednom i drugom načinu izgradnje omogućen je predviđeni prijenos drvne mase glavnog prihoda u iznosu od 5533 m:! godišnje nakon završetka realizacije prorede (tab. 1 i 2). U poplavnom području šumarij e Vrbovec s posebnim vodnim režimom s obzirom na upotrebljeni materijal građenja cestovnih pravaca primjenjuju se kameni, drvni i stabilizacioni materijal već prema uvjetima izgradnje. 5. ZAKLJUČAK Tematika ovog rada obuhvaća razradu i mogućnost primjene metode planiranja šumske cestovne infrastrukture i otvorenosti šumskih predjela za provedbu prorednih sječa kao glavnog uvjeta uspješnog gospodarenja šumama u nizinskim poplavnim područjima srednjeg Posavlja. Ta metoda bazira na potrebi izrade modela i sastava kataloga strukturalnih podataka , koji su dobiveni na («novi terenskih istraživanja i uređajnih elaborata gosodarskih jedinica. Zbog lakše mogućnosti praktične primjene prikazane metode obrađen je ilustrativno primjer otvaranja gospodarskih jedinica pod nazivom Vrbovačke prigorske šume, Varoški lug i Česma koje pripadaju Š.G. »Mojica Birta« Šumarije Vrbovec. LITERATURA B o j a n i n, S.: Stanje i razvoj iskorišćivanja šuma u S. R. Hrvatskoj, Sum. list, 7—8 Zagreb 1986. Dobre , A.: Otprtost gozdov v Sloveniji, Institut za gozd in lesno gosp., Ljubljana 1980. Eškerica , V.: Zavisnost gustoće šumskih kamionskih puteva od ekonomskih ele menata, Šumarski fakultet, Sarajevo 1985. Kös l er. P.: Umweltbiophysik, Akademie — Verlag, Berlin 1984. Krpan , A.: Istraživanje upotrebljivosti traktora IMT — 558 na privlačenju ob lovine u uvjetima nizinskih šuma Šumarije Lipovljani, Magistarski rad Šu marski fakultet, Zagreb 1984. L o v r i ć, N.: Primjena logistike kod otvaranja šumskih predjela cestovnim pro metnicama, Mehanizacija šumarstva, 9—10, 1983. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 36 <-- 36 --> PDF |
P e s t a 1, E.: Forstaufschliesung morgen — Optimierung und Alternativen, Südnerdruck aus »Allgemeine Forstzeitung« Nr. 1/1982. Pregorec , F.: Metodologija planiranja, Srednjoročni plan gospodarenja cestama Hrvatske u razdoblju od 1986. do 1990. godine, SIZ za ceste Hrvatske, Plitvice 1985. Rebula , E.: Vuča ili vožnja pri transportu šumskih sortimenata, Zagreb, Mehanizacija šumarstva, 1—2, 3—4, 1986. Sever, S.: Istraživanja nekih eksploatacijskih parametara traktora pri privlačenju drva, Glasnik za šumske pokuse Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski fakultet Zagreb, 1984. Die Planungsmethode der Walderschliessung und Strasseninfrastruktur zwecks Beständedurchforstung in niedrigen Überschwämungsgebieten Zusammenfassung Diese Thematik erfasst die Anwendungsmethode der Walderschliessungsplanung mit ihrer Strasseninfrastruktur mittels statisch-dinamischer Modell mit Durchführung des Erschliessungsanschlags, nach den Kathalog mit Strukturalunterlagen. Der statisch-dinamischer Modell ist im Form der graphisch-tabelaren Darstellung zusammengefasst. Wegen leichterer Anwendung bzw. dieser Planungsmethode, ist ein einfacher Beispiel mit praktischer Anwendung in Bestandeinheiten des niedrigen Überschwämungsgebiet mittleren Posavlje, aufgeklärt. Mit dieser Methode ist auch die Baudinamik der Strasseninfrastruktur des Transportsystems des Holzrückens und Transports aus Waldgegenden, erfasst. |