DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 56     <-- 56 -->        PDF

skog društva (današnji Gospodarski list) objavio prijedlog za osnivanje Narodnog
šumarskog zavoda u koji bi, uz ostale djelatnosti, služio i »odgojenju
sposobnih sumaran, lovacah i zemljomjeracah«. Prijedlog Šporera toplo u
istom listu zagovaraju i D. Ko s (1844. godine) i N. Panzne r (1845). Namještenje
domaćih sinova i osnivanje šumarskog učilišta Kos zagovara i u
spomenutoj svojoj raspravi »Das Forstwesen in Kroatien. . .« (1847). Ali do
ostvarenja tih prijedloga dolazi tek 1860. godine, kada je počelo s radom Gospodarsko-
šumarsko učilište u Križevcima.


Godine 1853. »Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo« upućuje vladi
u Beču zahtjev za osnivanje »Gospodarske škole«. To je bilo vrijeme crnog
Bach ovog apsolutizma te je trebalo sedam godina da je bečka vlada dala odobrenje.
Gradska križevačka općina je osigurala 5Ü0 jutara zemljišta da se
na njemu osnuje uzorno imanje, a križevačka županija je odstupila dio svojih
zgrada za školu. Savjetnik Mojsije Balti c (onaj isti koji je prisustovao
osnivanju društva) uz pomoć banske vlade u Zagrebu izvještava ministarstvo
u Beču da su osigurana novčana sredstva u iznosu od 72.250 forinti. Učiteljske
plaće će se osigurati iz tzv. komercijalne zaklade čija je glavnica iznosila


461.000 for. a neuložena imovina 28.600 for. Budući troškovi za investicije će
se osigurati iz prihoda gospodarstva. Predstavka je bila podnesena 22. ožujka
1860. predsjedniku ministarskog vijeća, a 12. travnja 1860. car i kralj Franjo
Josip I donosi odluku o osnivanju »Gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice
« u Križevcima.
Dan 19. svibnja 1860. donesena su pravila (statut) o unutrašnjem uređenju
učilišta i imenovan je prvi učiteljski zbor i prvi ravnatelj škole Ceh
Dragutin Lambl . Na dužnosti ravnatelja je ostao 14 godina sve do svoga
umirovljenja. O osjetljivosti izbora ravnatelja Zavoda govori članak u Gospodarskom
listu 1860. godine »Izbor prvih nastavnika za Gospodarsko Učilište«
u kojem stoji i ovo: »Možda će tko prigovoriti, da je ovo sve lijepo, ali da
nam sve to nije nikakvo jamstvo, da će on (Labml) taj zavod ustrojiti i prema
potrebam našega naroda. Na ovo odgovoramo u kratko, da je g. L. tielom
i dušom Slavjanin, vješt našemu jeziku, te je bio glavni uzrok, zašto je ovu
službu molio, što znade, da će se naše gospodarsko učilište na narodnom temelju
ustrojiti«. A u tom duhu održao je Lambl i svoj govor prigodom otvaranja
Učilišta.


Dragutinu Lamblu doista mora se odati posebno priznanje, što je preuzeo
dužnost ravnatelja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, jer
je to učinio iz idealizma, iz želje da se hrvatski narod »uzdigne i stane medu
znamenite, izobražene narode evropske«, kako je rekao u govoru na otvaranju
Učilišta. Vjerojatno je i materijalno slabije prolazio nego da je ostao u
Češkoj a to se može zaključiti iz pisanja praškog lista »CAS«, kojim je taj
list popratio odlazak Lambla u Križevce. U tom tekstu, uz ostalo, čitamo i to,
da »znademo dobro što naša domovina odlaskom toga odličnoga čovjeka gubi.
Iako imademo mnogo prvaka (korifeja) na području poljoprivrede, ipak nam
ne može biti svejedno, da nestaje jedna istaknuta sila s područja dosadanjeg
djelovanja a kojoj će se teško naći zamjena. Međutim, iako g, Lamb l odlazi
u tuđinu, odlazi nam najbratskijim Hrvatima i mi od srca želimo novom vrlo
važnom zavodu najblistaviji napredak«.


Iste godine 19. studenog učilište je svečano otvoreno i odmah su započela
predavanja. Bila je to prva škola na slavenskom jugu i na Balkanu u kojoj


154