DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 9     <-- 9 -->        PDF

radi. Nakon što su stabla posječena i iskrojena u Sortimente — zaduženi stručnjaci
na terenu su razvrstali sve trupce u odgovarajuće kvalitetne klase i na
njih upisali pripadajuće im oznake. Potom su trupci prevezeni u već navedene
pilane i furnirski pogon na primarnu preradu. Ondje su trupci još jedanput
klasirani, a neki i preklasirani u niže klase od strane drugih (pilanskih) stručnjaka
za JUS. Tako pripremljeni trupci su postavljeni na stovarišne lege po
kvalitetnim klasama i debljinskim (pilanskim) podrazredima za primarnu mehaničku
(furnirsku i pilansku) preradu.


Budući da se radi o dvije posve različite vrste drveća i o dva različita
tehnološka procesa u primarnoj mehaničkoj preradi drva te posve različitim
proizvodima, to ćemo ih u ovim razmatranjima i posebno tretirati i to
prvo jelu, a onda hrast lužnjak. To i stoga što nastojimo da i čitaocu olakšamo
praćenje i lakše snalaženje u obimu podataka koje donosimo u ovom
radu.


a) METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRI PRERADI
JELOVINE


Kako smo već istakli — jelovu oblovinu smo dopremili u pilanu Josipdol
(i Podsused) s područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica
»Makovnik« i »Titra-Javornik«.


Opis gospodarskih jedinica ne donosimo u ovome radu zato što su one
podrobnije opisane u spomenutim gospodarskim osnovama, a i zato što nam
taj opis za ove potrebe nije relevantan. A i zato jer istražujemo po kvalitetnim
klasama jelovih trupaca, a one su iste ma iz koje šumarije ili gospodarske
jedinice potjecale. Jedino što možemo istaći je da i u jednoj i u drugoj gospodarskoj
jedinici prevladava II bonitetni razred staništa za jelu. da se površine
odjela, u kojima je posječena jelovina, kreću do 50 ha i da je ukupna
doznačena drvna masa u svakom odjelu iznosila više od 1.000 m3. Prema
tome radilo se o redovitim sječama na kraju ophodnjice sa svim izvršenim
pripremnim radovima za te sječe. U prosjeku udaljenost privlačenja drvne
mase do pomoćnog stovarišta iznosila je oko 300 m, a prevoz do pilane oko
40 km.


Razumljivo je da mi nijesmo mogli uzeti za potrebe ovih istraživanja
cjelokupnu posječenu drvnu masu. nego samo jedan njezin dio u iznosu 334 m3
ili oko 320 komada jelovih trupaca, što, kao uzorak, zadovoljava. Trupce također
nijesmo birali po sječini nego su uzeti sa jednoga kraja sječine, osim
»F«-trupaca kod kojih smo od toga pravila morali odustati, jer je njihov »napad
» sporadičan. Željeli smo da jelove trupce preradimo po kvalitetnim klasama,
što smo i uspjeli, a i debljinskim podrazredima što nam, iz tehničkih
razloga, nije pošlo za rukom.


U tabeli 1. donosimo kvantitativne podatke i kvalitativne odnose dopremlje


nih trupaca za preradu. Preradu trupaca na pilani smo prilagodili uobičajenim


potrebama, odnosno poznatim kupcima piljene građe, a one su — u smislu


kvalitete i dimenzija — potpuno u duhu JUS-a i Cjenika za piljenu građu.


To nam je bio i uvjet kako bismo time isključili kakve eventualne specijalne


izvanstandardne narudžbe koje su, u pravilu, sporadične.


Trupci su prerađeni na tračnoj pili i tračnoj pili paralici, te na drugim


odgovarajućim sekundarnim strojevima razmještenim u pilanskom trijemu.


107