DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 9 <-- 9 --> PDF |
radi. Nakon što su stabla posječena i iskrojena u Sortimente — zaduženi stručnjaci na terenu su razvrstali sve trupce u odgovarajuće kvalitetne klase i na njih upisali pripadajuće im oznake. Potom su trupci prevezeni u već navedene pilane i furnirski pogon na primarnu preradu. Ondje su trupci još jedanput klasirani, a neki i preklasirani u niže klase od strane drugih (pilanskih) stručnjaka za JUS. Tako pripremljeni trupci su postavljeni na stovarišne lege po kvalitetnim klasama i debljinskim (pilanskim) podrazredima za primarnu mehaničku (furnirsku i pilansku) preradu. Budući da se radi o dvije posve različite vrste drveća i o dva različita tehnološka procesa u primarnoj mehaničkoj preradi drva te posve različitim proizvodima, to ćemo ih u ovim razmatranjima i posebno tretirati i to prvo jelu, a onda hrast lužnjak. To i stoga što nastojimo da i čitaocu olakšamo praćenje i lakše snalaženje u obimu podataka koje donosimo u ovom radu. a) METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRI PRERADI JELOVINE Kako smo već istakli — jelovu oblovinu smo dopremili u pilanu Josipdol (i Podsused) s područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik«. Opis gospodarskih jedinica ne donosimo u ovome radu zato što su one podrobnije opisane u spomenutim gospodarskim osnovama, a i zato što nam taj opis za ove potrebe nije relevantan. A i zato jer istražujemo po kvalitetnim klasama jelovih trupaca, a one su iste ma iz koje šumarije ili gospodarske jedinice potjecale. Jedino što možemo istaći je da i u jednoj i u drugoj gospodarskoj jedinici prevladava II bonitetni razred staništa za jelu. da se površine odjela, u kojima je posječena jelovina, kreću do 50 ha i da je ukupna doznačena drvna masa u svakom odjelu iznosila više od 1.000 m3. Prema tome radilo se o redovitim sječama na kraju ophodnjice sa svim izvršenim pripremnim radovima za te sječe. U prosjeku udaljenost privlačenja drvne mase do pomoćnog stovarišta iznosila je oko 300 m, a prevoz do pilane oko 40 km. Razumljivo je da mi nijesmo mogli uzeti za potrebe ovih istraživanja cjelokupnu posječenu drvnu masu. nego samo jedan njezin dio u iznosu 334 m3 ili oko 320 komada jelovih trupaca, što, kao uzorak, zadovoljava. Trupce također nijesmo birali po sječini nego su uzeti sa jednoga kraja sječine, osim »F«-trupaca kod kojih smo od toga pravila morali odustati, jer je njihov »napad » sporadičan. Željeli smo da jelove trupce preradimo po kvalitetnim klasama, što smo i uspjeli, a i debljinskim podrazredima što nam, iz tehničkih razloga, nije pošlo za rukom. U tabeli 1. donosimo kvantitativne podatke i kvalitativne odnose dopremlje nih trupaca za preradu. Preradu trupaca na pilani smo prilagodili uobičajenim potrebama, odnosno poznatim kupcima piljene građe, a one su — u smislu kvalitete i dimenzija — potpuno u duhu JUS-a i Cjenika za piljenu građu. To nam je bio i uvjet kako bismo time isključili kakve eventualne specijalne izvanstandardne narudžbe koje su, u pravilu, sporadične. Trupci su prerađeni na tračnoj pili i tračnoj pili paralici, te na drugim odgovarajućim sekundarnim strojevima razmještenim u pilanskom trijemu. 107 |