DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
rodno gospodarstvo i kakve bi posljedice imao njihov nestanak. Pri sastavljanju osuvremenjenih input-output tablica za 1982. godinu, na temelju različitih podataka i procjena iz različitih izvora, vršene su dopune i korekcije. To dakako nije bio lak zadatak s obzirom da su input-output tablice sastavljene po specifičnoj metodologiji, koja u izvedenom modelu za 1982. nije do kraja bila respektirana. No, kako je istaknuto, u dobivenim rezultatima odstupanja su zanemarljivo malena. U tablici 1. prikazana je visokoagregirana input-output tablica za šest sektora, u koliko smo za ova istraživanja podijelili cjelokupno narodno gospodarstvo. Industriju i rudarstvo rastavili smo na sektore: (1) pilanarstvo i proizvodnja drvnih ploča, (2) finalna prerada drva, (3) industrija celuloze, papira i prerada papira i (4) sva ostala industrija i rudarstvo. Šumarstvo je prikazano kao poseban (5) sektor, a sve ostale proizvodne djelatnosti kao šesti sektor. Amo dakle ulaze poljoprivreda, vodoprivreda, saobraćaj, trgovina, turizam i zanatstvo. Tablica 1. izvedena je, za razliku od tipičnih jugoslavenskih input-output tablica koje se sastoje od tri kvadranta, u četiri kvadranta. Dodan je dakle četvrti kvadrant primarnih inputa finalnoj tražnji. Na taj je način naš model blizak i razumljiv jer se poklapa s nacionalnom svodnom bilancom. Pošto smo načinili input-output tablicu za 1982. godinu, u tablici 2. izračunali smo tehničke koeficijente i sektorske multiplikatore (2. A i 2. B). Zadatak koji smo si postavili jest da izračunamo značenje hrastovine za cjelokupno narodno gospodarstvo. Valja napomenuti da je u razmatranje uzeto samo značenje drvne biomase godišnjeg etata. Kao što nije procjenjivano narodno bogatstvo, tako isto nije u račun uzeta vrijednost općih koristi šuma koja se odnosi na hrastovinu. Najteži dio posla bio je procjena inputa šumarstva drugim sektorima koji se odnosi na hrastovinu. Kao što je poznato, u input-output tablicama ne promatraju se fizičke veličine već u novcu izražene vrijednosti. Isto je tako poznato da zbog imperfektnosti tržišta u nas cijene nisu rezultat ponude, tražnje i troškova resursa, koji u uvjetima perfektnog ili približno perfektnog tržišta (monopolistička konkurencija) gospodarske subjekte neprekidno tjeraju u optimizaciju. U nas cijene šumskim sortimentima (tj. outputima šumarstva koji kao inputi ulaze u druge sektore) diktira kao kartelne drvna industrija, jer se izvode deduktivno počevši od cijena finalnih proizvda, od kojih se odbijaju troškovi prerade, kako bi se došlo do cijena drva na panju ili cijene pojedinih sortimenata na stovarištu ili u sličnom paritetu. Troškovi koji se odbijaju od cijena finalnih proizvoda nisu načinjeni na temelju optimalne alokacije resursa, već su to prosječne cijene. Kako se vrednovanje odvija slično i za sve druge sirovine, ono mora jednostavno biti prihvaćeno. Prihvativši ga moramo pretpostaviti da će, izostane li hrastovina, na raspolaganju biti manji kapaciteti za preradu u stvarnoj sada postignutoj iskorištenosti. Računica bi dakako bila drugačija ako bismo u obzir morali uzeti sadašnje kapacitete koji prerađuju hrastovinu. U našoj analizi nestaju dakle ne samo hrastovina već i kapaciteti koji je prerađuju. Da bi računica bila što vjernija, proizvodnost rada, kapitalni koeficijenti, rentabilnost i ekonomičnost uzeti su kao da su jednaki bilo da hrastovina postoji ili ne postoji u godini 1982. koju promatramo. |