DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 118 <-- 118 --> PDF |
hrastovim šumama. Posebno su zapaženi radovi o sušenju slavonskih hrastika. Istraživao je rasprostranjenost i suzbijanje potkornjaka. Za primjenu insekticida u šumarstvu bio je vrhunski stručnjak. Osobito se bavio zaštitom šuma, primjenom feromona i integriranih metoda suzbijanja štetnika u našim šumama. Sudjelovao je na svjetskim entomološkim kongresima a skupovima s pozivnim referatima (Reading, Oslo, Hamburg, Prag, Beč, Ljubljana i dr.). Surađivao je s najeminentnijim istraživačima u Jugoslaviji i svijetu. Odgojio je niz generacija šumarskih stručnjaka, specijalista, magistara i doktoranata :iz područja zaštite šuma. Profesor Ivan Spaić posebno je zaslužan za rad Hrvatskog entomološkog društva i Jugoslavenskog entomološkog društva. Do nedavno je bio predsjednik Hrvatskog entomološkog društva i. zdušno pripremao godišnju skupštinu, održanu u mjesecu siječnju. Snaga ga je napuštala, ali ne i briga za napredak društva te je uputio pismo Skupštini društva. Nismo se mogli pomiriti s njegovom odsutnošću i Skupština ga je (izabrala za člana Izdavačkog savjeta. Zalagao se za transformaciju Društva u društvenu organizaciju, što je i ostvareno, te je bio zaokupljen novim mogućnostima i planovima ža dalji i plodniji rad društva, osobito u okupljanju entomologa na zadacima proučavanja faune insekata. Profesor Spaić bio je među inicjatorima osnivanja i član Odbora za kartiranje faune pri Hrvatskom narodnom zološkom muzeju. Želio je i kod nas proširiti primjenu suvremenih metoda kartiranja i kompjutorsku tehnologiju. Od Slovenskog entomološkog društva »Stefan Michiieli« primio je u znak posobenog priznanja zlatnu značku društva. U sklopu aktivnosti Juogslavenskog entomološkog društva posebno je važan njegov doprinos akciji prikupljanja građe za povijest entomoloških istraživanja u Jugoslaviji. Bio je član Odbora za povijest, a dao je i dva zapažena rada na tom području: obradio je povijest šumske entomologije u Hrvatskoj te strpljivim istraživanjem dao rad o Živku Vukasoviću, entomologu i akademiku iz prvog sastava članova JAZU. Rad profesora Spaića u udruženjima entomologa može služiti kao primjer i ostat će svima u trajnom sjećanju. Dragi naš Ivo, poštovani profesore, mu smo sada ovdje, Tvoji učenici, studenti, kolege i prijatelji. Došli smo s tugom u srcu i suzama u očima. Želimo Ti posljednij puta reći HVALA za sve ono što si učinio za naše šume i za nas. Obećajemo da ćemo nastaviti gdje si Ti stao. S jednakim žarom si odlazio u šume Slavonije, u zagorske brege, na kamena bespuća i šikare našeg krša i na obale Jadrana. Ostat ćeš nam u trajnom sjećanju, Ti i Tvoj doprinos zaštiti i očuvanju naših šuma. Bit ćeš u našim mislima kad ćemo se družiti. Teško je reći zbogom bez suze i sa suzom, umjesto »zbogom« neka kukurijek, šumarica i tratinčica s pčelama, bumbarima i leptirima ukrasi stazu po kojoj odlaziš u vječnost i u naša sjećanja. Hvala Ti za sve! BIBLIOGRAFIJA Prof. dra IVANA SPAlCA Bibliografija radova i članaka porf. Spaića objavljena je u publikacijama: 1. Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 — 1960. Zagreb, 1962. 2. Povijest šumarstva Hrvatske 1846 — ,1976. kroz stranice Šumarskog lista. Zagreb, 1976. 3. Bibliogarfija radova istraživača u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu u izdanju Glasnika za šumske pokuse (po razdoljima 1960 — 1969, ,1970 — 1980. i 1981 — 1985). 4. Šumarski institut Jastrebarski 1945 —1985. Jastrebarsko, 1986. UR. |