DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Da bi se ostvario cilj procjene gospodarske vrijednosti hrastovine, prihvaćena je također stvarna raspodjela društvenog proizvoda i gospodarska politika kakva je bila u godini na koju su istraživanja koncentrirana. Procijenivši vrijednosti output šumarstva koji kao inputi ulaze ostalim sektorima (i šumarstvu) koji se odnose na hrastovinu, odbili smo ih od ukupnih inputa iz tablice 1. Pretpostavke koje smo načinili u vezi s kapacitetima, a i ostale pokazuju da bismo u tom slučaju morali imati mnogo detaljnije razrađenu input-output tablicu, jer bi se radilo o optimizacijskom problemu, za koji bi ovako visokoagregirana tablica bila nepodesna. Na temelju iznesene metodologije u stvarni model narodnoga gospodarstva unesena je pretpostavka da hrastovine nema. Godina 1982. uzeta je arbitrarno. Mogli bismo u našim istraživanjima upotrijebiti bilo koju godinu, vjerojatno bi odstupanja bila u kratkom razdoblju nezamjetljiva. U duljem pak razdoblju valja voditi računa o tomu da značenje šumarstva u narodnom gospodarstvu blago pada. To je razumljivo jer se cijela industrija i ostale proizvodne djelatnosit snažno razvijaju iz godine u godinu, pa prema tomu značenje šumarstva i njegov utjecaj na gospodarske međuzavisnosti mora opadati s obzirom na limitiran etat. Iako je rast u obujmu sječa pozitivan, on je ipak u usporedbi s rastom volumena proizvodnje ostalih proizvodnih djelatnosti mnogo manji. Razlika međutim nije izražena razlikama u porastu volumena proizvodnje, jer se za sve vrijeme razvija prerada i upotreba drva. Godina 1982. upotrijebljena je iz praktičnih razloga zato što je ona najbliža sadašnjici za koju postoje podaci o stvaranju i raspodjeli društvenog proizvoda. Rezultati koje ćemo dobiti iskazuju se brojem zaposlenih, smanjenjima i povećanjima pojedinih kategorija u narodnom gospodarstvu izraženih u postocima. Na taj način kretanje cijena i inflacija nema na rezultate nekog hitnijeg utjecaja pri usopredbi. Dakako, inflacija ima i te kakav utjecaj na gospodarski tijek, dinamičnost privređivanja, obujam investicija, poslovnu politiku itd. Slika koju očekujemo da ćemo dobiti izostavivši hrastovinu bit će dakle: tako bi bilo da nema hrastovine, sve ostalo ostaje nepromijenjeno, ako je pod utjecajem drugih činilaca osim hrastovine. Tijekom vremena mijenjaju se tehnički i tehnološki uvjeti, njihove promjene događaju se nezavisno o tomu da li postoji ili ne postoji hrastovina. Jednako je to slučaj radi li se o proizvodnosti, uvjetima u kojima se vrši za ostale proizvode međunarodna razmjena i stanje platne bilance. Pri izradi tablice 3. poslužili smo se statističkim podacima o utrošcima drvnih sirovina u pojedinm sektorima, s tim da smo pomno odvojili hrastovinu od drugih vrsta. Vrijednost hrastovine procijenili smo tako što smo cijene po sortimentima množili s količinama i razvrstavali Sortimente po koeficijentima vrijednosti. Razvrstavanje po sortimentima i postorni udio korigirali smo stvarnim napadima sortimenata u nekoliko šumskih gospodarstava, gdje hrastovina predstavlja značajnu vrstu (Vinkovci, Sr. Mitrovica, Sisak, Karlovac). Isporuke pilanama i tvornicama furnira i udio hrastovine korigirali smo uzorcima uzetim iz poslovnih izvještaja završnih računa pogona koji prerađuju hrastovinu, u pilanama i tvornicama furnira. Na isti način uzeli smo |