DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 14 <-- 14 --> PDF |
uzorke u finalnim pogonima gdje se prerađuje hrastovina, dobivši tako vri jednosti inputa koji dolaze od hrastovine (tvornice parketa, oplemenjenih plo ča, tvornice masivnog i furniranog namještaja, te građevinskih elemenata, gdje se hrastovina upotrebljava kao masivno drvo i/ili furnir). Dobivene procijenjene vrijednosti hrastovine u odnosu na ostale vrste drva iz modela ponovno smo korigirali analizama troškova sirovina iz završnih računa, prvo po zajednicama općina po sektorima, a zatim regionalno (po republikama, odnosno pokrajinama) i konačno za cijelu zemlju. Razlike u vrijednostima između naših uzoraka i kasnijih korekcija nisu bile nikada velike, ali konačna vrijednost koju smo izračunali može biti uzeta kao veoma pouzdana. U tablici 3. prikazan je taj naš hipotetični model. Dakako da je finalna potrošnja, prikazana sumarno. To je jedino moguće jer finalna potrošnja ne ovisi o tehničkim uvjetima proizvodnje. Ona, kao što je poznato, ovisi o gospodarskoj politici zemlje, elasticitetu tražnje i realnim dohocima, visini poreza, bilanci plaćanja zemlje prema inozemstvu itd. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Iz tablice 3. usporedbom s tablicom 1, vidimo da ako hrastovine ne bi bilo tijekom jedne godine ili stalno, u toj godini (1982) društveni proizvod narod noga gospodarstva cijele zemlje bio bi smanjen za 1,4%>. Ne treba posebno isticati da je to veoma mnogo, uvažimo li činjenicu da hrastovina koju šumarstvo isporučuje proizvodnim sektorima narodnoga gospodarstva i finalnoj potrošnji, prema našim procjenama, predstavlja 0,ll"/o društvenog bruto proizvoda, odnosno 0,24% od društvenog proizvoda cijele zemlje. Izostanak hrastovine proizveo bi dakle multiplikativno djelovanje visinom multiplikatora od 5,83. To znači da vrijednost jedne jedinice hrastovine proizvedene u šumarstu i isporučene proizvodnim sektorima, izvozu, osobnoj, općoj i investicijskoj potrošnji proizvodi 5,83 jedinica društvenog proizvoda, uz uvjete proizvodnje, prerada i gospodarenja kakvi su bili u 1982. godini. U tablici 3. u zadnjem redu prikazan je broj zaposlenih kakav bi bio uz tehničku strukturu iz 1982. godine. Razlike koje bi na zaposlenost proizveo izostanak hrastovine dane su u tablici 4. U godini 1982. posječeno je 2,9 mil. m3 bruto hrastove drvne mase. Odbivši koru, trulež, nadmjeru i ostalo (oko 11%»), izrađeno je 2,58 mil. m3 drvne mase hrastovine. Iz podataka o broju zaposlenih koji posredno i neposredno mogu raditi zahvaljujući činjenici da u nas postoji hrastov etat u gornjoj količini izlazi da 16,5 m3 neto izrađenih šumskih sortimenata omogućuje zaposlenost jednom radniku tijekom cijele godine.-. U ukupnom izvozu 1982. godine sektori (1), (2), (3) i (5) sudjelovali su 8,59*/«. Analizirajući taj izvoz, dolazimo do zaključka da u njemu hrastovina, posredno i neposredno, sudjeluje u rasponu od 20,1 do 24,4%. To znači da bi robni izvoz da nema hrastovine morao biti smanjen, ceteris paribus, oko 1,91°/«. Uz pokrivenost uvoza izvozozm od 0.81% izlazi, ceretis paribus, ako hrastovi |