DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
TABLICA 4. ZAPOSLENOST PO SEKTORIMA NARODNOGA GOSPODARSTVA 1982. I ZAPOSLENOST AKO BI HRASTOVINA NESTALA U PROIZVODNJI I PRERADI Sekto r 1982. stvarno Zaposlen i uBez hrastovine 00C i Razlika Pilanarstvo i drvne ploče Finalna prerada drva Celuloza i papir Ostala industrija Šumarstvo Ostale proizvodne djelatnosti Neproizvodne djelatnosti 58,7 136,0 42,8 2.075,5 65,2 5.134,8 1.025,0 49,1 107,0 42,7 2.073,5 55,5 5.047,8 1.006,0 9,6 29,0 ,1 2,0 9,7 87,0 18,8 UKUPNO 8.538,0 8.381,8 156,1 ne ne bi bilo, uvoz bi morao biti smanjen za 2,37´aA> od ostvarenog u 1982. godini. I bez hrastovine bi bilo moguće ostvariti veličinu ukupnoga društvenog proizvoda kakav je bio u 1982. godini. U tom bi slučaju nedostatak hrastovine valjalo nadoknaditi njezinim uvozom ili supstitucijom uvoza egzotama, da bi pilanarstvo, proizvodnja drvnih ploča i finalna prerdada drva ostvarila društveni proizvod ravan onomu iz 1982. godine. U tom bi slučaju naravno šumarstvo ostvarilo manji društveni proizvod za onoliko koliko vrijedi hrastovina. U takvu bi slučaju međutim situacija platne bilance u potpunosti bila izmijenjena. Da bi se u takvu hipotetičnom slučaju ostvarila ravnoteža platne bilance, ostale grane narodnoga gospodarstva, a posebno pilanarstvo, proizvodnja drvnih ploča i finalna prerada drva, morale bi izvoziti mnogo više no što su to činile u 1982. godini. Takva struktura promjene tržišne usmjerenosti izazvala bi lančanu reakciju u cijelom gospodarskom sustavu. Uvoz sirovine koja bi zamijenila hrastovinu izazvao bi značajne promjene strukture društvenog proizvoda i smanjenje osobnih neto dohodaka. Smanjenje neto osobnih dohodaka nužno povlači smanjenje tražnje finalnih drvnih proizvoda na domaćem tržištu, s obzirom na to da je elasticitet tražnje finalnih drvnih proizvoda u odnosu na realan disponibilni prihod stanovništva veoma visok (za Jugoslaviju on iznosi oko 2,0, što te proizvode svrstava u luksuzne). Takva situacija smanjenja domaće tražnje mora prisiliti proizvođače na izvoz, koji bi s obzirom na postojeće kapacitete prelazio 1/3 ukupne proizvodnje. Kako naši finalni drvni proizvodi nailaze na prepreke pri ulasku u strana tržišta (ograničenja, kvote, dozvole, franšize, carine, porezi itd.), teško je očekivati da bi industrija, zasnovana na uvoznim sirovinama a pretežno orijentirana na izvoz, bez ozbiljnijih supsidija koje pak koče cijeli gospodarski sustav, mogla opstati duže vrijeme. Prikazane učinke hipotetičnog nestanka hrastovine, da bismo dobili uopće dojam o dinamičnoj gospodarskoj vrijednosti hrastovine, možemo nazvati primarnima. Sekunadni, tercijarni itd. učinci koji bi slijedili očitovali bi se u općem usporavanju gospodarskog rasta u cijeloj zemlji. Ako je u pitanju hrasto 205 |