DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V T, + Tp ki Tp, > + Pt Pt O,op i Pu pri čemu Pu označuje ukupnu godišnju površinu avioakcijom tretiranih šumskih sastojina konkretnog šumskog gospodarstva. Pod Tpf možemo ubrojiti i inventar: materijal za signalizaciju, kontrolne ploče i si. Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo koristi aerodrome poljoprivrede ili letačkog sporta, Tpf predstavlja godišnji iznos svih (aerodromskih) nak nad a koji treba isplatiti za njihov najam za sve avioakcije zaštite šuma stanovitog šumskog gospodarstva u godini. Tako navedeni kriterijum ukazuje na to, da se po površinama suzbijanja šumskih štetnika avioakcijom ne isplati provoditi premalen obuja m akcija , jer posebni fiksni troškovi (TPf) tada previše terete jedinicu mjere površine suzbijanja štetnika aviometodom (hektar). i) Svake godine treba redovito održavati pod toč. h) navedeni vlastiti aerodrom, pristupne putove, navedenu nadstrešnicu i navedeni inventar. Ti su troškovi uglavno m fiksno g karaktera (Tf) s obzirom na tretirane površine, pa će ih konkretna šumska gospodarstva moći uključiti u vlastite tipične opće režijske troškove (Tf). Ukoliko konkretno šumsko gospodarstvo u svrhu avioakcije zaštite šuma koristi u najam aerodrome poljoprivrednog ili letačkog sporta — ti troškovi održavanja otpadaju. j) Vrijednosti V procjenjuju se na temelju — deduktivn o iz tržišnih cijena drva iskalkuliranih normalnih (planskih) »šumskih taksa« (S) neposječenog drva (drva »na panju«) (Kraljić , 1952). To se temelji na tvrdnji: »Toliko se moglo postići realizacijom tog neposječenog drva (na panju)«. No, te vrijednosti nikako ne smiju biti niže od onih koje se procjenjuju na temelju — induktivni m kalkuliranjem utvrđenih »financijskih normativa vlastitih ´cijena proizvodnje´ po jedinicama drvnih sortimenata konkretnog šumskogospodarskog područja« (Kraljić , 1985). To se pak temelji na tvrdnji: »Toliko iznosi vlastita ´cijena proizvodnje´ tog neposječenog drva pri njegovoj biološkoj produkciji, odnosno reprodukciji«. Takve vrijednosti V treba procjenjivati i za oštećene negospodarsk e šume, tj. šume posebnih kategorija (rekreacijske, rezervati, parkovi, znanstvene i dr.). Ukoliko su potencijalne šumske štete takva karaktera da će se štete u budućnosti očitovati u obliku smanjenog drvnog prirasta — vrijednosti V u svim navedenim slučajevima izračunavaju se kao razlike vrijednosti iste neoštećen e (HEni) i oštećen e (HEm´) šumske sastojine (prema buržoaskoj ekonomici šumarstva na temelju njihovih »prihodnih vrijednosti«: HEm — HEm´). Pri procjeni vrijednosti potencijalne štete V — pored svega što smo naveli — treba priključiti i iznose eventualnih poskupljenja iskorišćivanja od insekata oštećenih stabala, obnove oštećenih sastojina, odnosno šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva (usporedi i: Grünen felder, 1987, Zäruha, 1987, 2 i v o j i n o v i ć, 1967. — str. 100). Do navedenih poskupljenja obično dolazi zbog relativno male intenzivnosti sječa te manje mogućnosti mehanizacije i racionalizacije obnavljanja oštećenih sastojina, odnosno šumskobiološke reprodukcije oštećenog drva. (Zbog poskup 213 |