DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ljenja sječa oštećenih stabala, dolazi direktno do — sniženja /deduktivno izračunate/ šumske takse.) Troškovi neposrednog suzbijanja šumskih šteta aviometodom ovise o konkretnim uvjetima (udaljenosti šumskih sastojina /koje se tretiraju/ od aerodroma, površini šumske sastojine koja se tretira, oblicima pojedinih šumskih sastojina koje se tretiraju aviometodom i dr.). Posebni fiksni troškovi navedeni pod toč. h) ovise o prethodno nužnim investicijama, odnosno o visini naknade za najam tuđih aerodroma, o ukupnoj godišnjoj površini svih šumskih sastojina koje se tretiraju aviometodom. Pored toga troškovi neposrednog suzbijanja ovise i o indikatorima označenim u navedenim kriterijumima sa p, k;, i, te o tome da li su uzročnici šumskih šteta u mješovitim šumama monofagi ili polifagi. Za indikatore »k;« te »i« stručna entomološka literatura daje dovoljna objašnjenja. Oni označuju brojnost populacije štetnika određenu na temelju broja jaja, Učinaka, kukuljica ili odraslih oblika. Pri tome »kritična intenzivnost zaraze« je ona koja dovodi do golobrsta, tj. do 100%-tnog uništenja asimilacijske površine šumske sastojine (vidi npr. A n d r o i ć, 1965). k) Primjer za štete od monofagnog štetnika — jasenove pipe: Jasen star 50 godina, na I bonitetu staništa; udio u mješovitoj sastojini p = 30%; i = 60%; k; = 100%; godišnja ukupno tretirana površina Pu = 1.000 ha; tretirana konkretna šumska sastojina Pt = 50 ha; Tf = 10.000 din; T = 1.100.000 din; PPf — 800.000 din. Koliki su troškovi prosječno po 1 ha za suzbijanje šumskih šteta u konkretnoj šumskoj sastojini aviometodom? To pokazuje desna strana navedene nejednadžbe kao kriterijuma ekonomske opravdanosti : 10 000 + 1 100 000 100 800 000 T = + = 50 0,30 60 1 000 1 110 000 = 1,66666 + 800 = 15 = 74 000 1,66666 + 800 = 124 132,84 din/ha konkretne čiste šumske sastojine jasena. To znači: ta se avioakcija isplati, ako je potencijalna šteta razine barem 124132,84 din/ha konkretne šumske sastojine. »Barem« stoga što se ta šteta odnosi na samu drvnu zalihu, a sama šumska sastojina pa eventualno i njezina potencijalna šteta ima svakako veću vrijednost od njezine drvne zalihe pa i njezine potencijalne štete (K r a 1 j i ć. 1952) — pogotovo ako se ubroje i pod točkom j), druga stavka, navedena poskupljenja iskorišćivanja, obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te posredne općedruštvene koristi od te konkretne šumske sastojine! Stoga, pišući kriterijume, mogli smo umjesto znaka > staviti znakove =. 1) Primjer za štete polifagnog štetnika u istoj mješovitoj šumskoj sastojini: Budući da je gubar polifag, uzima se p = 100, tj. O,op = 1,00; svi ostali elementi računanja uzimamo da su isti kao u prethodno prikazanom primjeru. Rješenje: 214 |