DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 27     <-- 27 -->        PDF

s) Kriterijum «ekonomske opravdanosti« treba poštivati osobito u onim
privredni m šumama koje pretežno služe biološkoj proizvodnji drva na
panju (neposječenog drva). U njima se vrijednost potencijalne štete od strane
šumskih štetnika — procjenjuje uglavnom vrednovanjem oštećenja drvn e
zalihe i smanjenja (sadašnjeg i budućeg) drvno g tečajnog prirasta, prema
njihovoj vrijednosti..


Taj kriterijum vrijedi također i za šume posebnih kategorija
(rekreacijske, rezervati, parkovi i dr.), ali su u njima u daleko većoj mjeri
zastupane još i tzv. posredne, odnosno općedruštvene koristi od šuma — koje
je teško procijeniti u novcu. Stoga se obično kaže da se u takvim šumama
ne mor a primijeniti samo taj ekonomski kriterijum. . Potonje je pak najopravdanije
zbog znanosti, estetike, zaštite prirode pa i ljudskog okoliša. .


t) Suzbijanje šumskih štetnika aviometodom traži troškove u sadašnjosti.
a potencijalne štete u pravilu nastat će i u budućnosti. Zbog toga ekonomska
korektna računica traži da se potencijalne buduće štete sved u (diskontiranjem)
na sadašnjost. Pri uspoređivanju prihodnih vrijednosti šumske sastojine
neoštećene (HE,„) i oštećene (HEm´), prema buržoaskoj ekonomici, tako
se i postupa.


u) U uvjetima inflacije čini se da bi bilo ispravno kalkuliranje vrijednosti
budućih šteta računati prema budućim dinarima (prihodima i troškovima).
No, takvo računanje ne bi ipak bilo korektno, jer bi se budući inflacijski
obezvrijeđeni dinari diskontirali na sadašnjost u obliku budućih (a ne sadašnjih)
dinara. To bi se moglo popraviti jedino putem raznih stopa diskontiranja
koje bi ovisile o tempu inflacije — a koje je vrlo mučno i nesigurno predvidjeti.
Stoga ne preostaje drugo nego li i u uvjetima inflacije provesti sva
računanja na osnovi dinara iz sadašnjosti, a dinamičnih cijena i osobnih
dohodaka prognoziranih za budućnost (na osnovi dinara iz sadašnjosti). Ta
prognoza je teška i nesigurna, ali metodološki jedino ispravna a nužna.


v) Ako su troškovi suzbijanja šumskih šteta jednak i potencijalnim
vrijednostima šumskih šteta — sa stanovišta 100´J/<> gospodarskih šuma — n e
bi se isplatil o njihovo suzbijanje. Inače, ono bi se isplatilo ipak sa stanovišta
— pod točkom j), druga stavka, navedenih poskupljenja iskorišćivanja,
obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te općedruštvenih tzv. posrednih
koristi od šuma.


z) Ako suzbijanje šumskih štetnika aviometodom pri ostvarenj u —
smanj i potencijalne šumske štete (V) za faktičan iznos S, ekonomska opravdanost
mjeri se pokazateljima:


S — T


— ekonomičnos t ; on može biti pozitivnog ili negativnog
T


predznaka; što je već i njegov pozitivni iznos, to je ekonomska opravdanost
veća! ili
S


— akumulativnost ; on može biti samo pozitivnog predznaka.
T
iznosa manjeg, jednakog ili većeg od 1,0; što je već i njegov iznos od 1, to je
ekonomska opravdanost veća !
2J7