DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 27 <-- 27 --> PDF |
s) Kriterijum «ekonomske opravdanosti« treba poštivati osobito u onim privredni m šumama koje pretežno služe biološkoj proizvodnji drva na panju (neposječenog drva). U njima se vrijednost potencijalne štete od strane šumskih štetnika — procjenjuje uglavnom vrednovanjem oštećenja drvn e zalihe i smanjenja (sadašnjeg i budućeg) drvno g tečajnog prirasta, prema njihovoj vrijednosti.. Taj kriterijum vrijedi također i za šume posebnih kategorija (rekreacijske, rezervati, parkovi i dr.), ali su u njima u daleko većoj mjeri zastupane još i tzv. posredne, odnosno općedruštvene koristi od šuma — koje je teško procijeniti u novcu. Stoga se obično kaže da se u takvim šumama ne mor a primijeniti samo taj ekonomski kriterijum. . Potonje je pak najopravdanije zbog znanosti, estetike, zaštite prirode pa i ljudskog okoliša. . t) Suzbijanje šumskih štetnika aviometodom traži troškove u sadašnjosti. a potencijalne štete u pravilu nastat će i u budućnosti. Zbog toga ekonomska korektna računica traži da se potencijalne buduće štete sved u (diskontiranjem) na sadašnjost. Pri uspoređivanju prihodnih vrijednosti šumske sastojine neoštećene (HE,„) i oštećene (HEm´), prema buržoaskoj ekonomici, tako se i postupa. u) U uvjetima inflacije čini se da bi bilo ispravno kalkuliranje vrijednosti budućih šteta računati prema budućim dinarima (prihodima i troškovima). No, takvo računanje ne bi ipak bilo korektno, jer bi se budući inflacijski obezvrijeđeni dinari diskontirali na sadašnjost u obliku budućih (a ne sadašnjih) dinara. To bi se moglo popraviti jedino putem raznih stopa diskontiranja koje bi ovisile o tempu inflacije — a koje je vrlo mučno i nesigurno predvidjeti. Stoga ne preostaje drugo nego li i u uvjetima inflacije provesti sva računanja na osnovi dinara iz sadašnjosti, a dinamičnih cijena i osobnih dohodaka prognoziranih za budućnost (na osnovi dinara iz sadašnjosti). Ta prognoza je teška i nesigurna, ali metodološki jedino ispravna a nužna. v) Ako su troškovi suzbijanja šumskih šteta jednak i potencijalnim vrijednostima šumskih šteta — sa stanovišta 100´J/<> gospodarskih šuma — n e bi se isplatil o njihovo suzbijanje. Inače, ono bi se isplatilo ipak sa stanovišta — pod točkom j), druga stavka, navedenih poskupljenja iskorišćivanja, obnove, odnosno šumskobiološke reprodukcije, te općedruštvenih tzv. posrednih koristi od šuma. z) Ako suzbijanje šumskih štetnika aviometodom pri ostvarenj u — smanj i potencijalne šumske štete (V) za faktičan iznos S, ekonomska opravdanost mjeri se pokazateljima: S — T — ekonomičnos t ; on može biti pozitivnog ili negativnog T predznaka; što je već i njegov pozitivni iznos, to je ekonomska opravdanost veća! ili S — akumulativnost ; on može biti samo pozitivnog predznaka. T iznosa manjeg, jednakog ili većeg od 1,0; što je već i njegov iznos od 1, to je ekonomska opravdanost veća ! 2J7 |