DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iznos akumulativnosti je uvijek za jedinicu (1) veći od iznosa ekonomičnosti. Iznos ekonomičnosti osjetljivije varira, jer se u tom pokazatelju T nalazi u brojniku (što djeluje upravo proporcionalno) i u nazivniku (što djeluje obratno proporcionalno). ZAKLJUČCI 1) Potencijalne šumske štete od raznih štetnika vrlo je teško pouzdano procijeniti u natur i (oštećeni drvni sortimenti /kvantitativno i kvalitativno/, smanjeni tečajni drvni prirast /količina, kakvoća, dužina razdoblja/ i si.). 2) Vrijednosti potencijalnih šumskih šteta (V) nije lako utvrditi u novcu , a one se temelje i na naturalnim podacima (toč. 1). 3) U gospodarski m šumama potencijalne štete treba procijeniti u odnosu na cijene neposječenog drva (drva »-na panju«) jer se vrijednosti samih šumskih sastojina zasad još uvijek još teže i nesigurnije procjenjuju. 4) U negospodarski m šumama potencijalne štete se procjenjuju također u odnosu na cijene neposječenog drva (kao pod toč. 3), jer je to ipak najadekvatniji pokazatelj minimalne relativne veličine potencijalne štete. U njima bi trebalo još dodati potencijalne vrijednosti šteta s obzirom na poskupljenja, navedena pod točkom j), druga stavka, te njihove posebne namjene (rekreacija, značenje za znanost i dr.), a to je zasad još vrlo teško i nepouzdano. 5) Prema zaključcima navedenim pod toč. 1 — 4, proizlazi da se procjenjivanje potencijalnih šteta s obzirom na cijene neposječenog drva u svim šumama može smatrati zasad dostatnim minimalnim ekonomskim kriterijumom za ocjenu ekonomske opravdanosti suzbijanja šumskih šteta avioakcijama. 6) Ocjenjivanje same ekonomske oprav danosti suzbijanja šumskih štetnika avioakcijama može se inače relativno lako provesti s gledišta pojedine šumske sastojine, odnosno čitavog šumskogospodarskog područja ili barem konkretnog šumskog predjela, i to primjenom formula obrađenih u ovom radu — osobito pod točkom h) i m), odnosno n). LITERATURA 1. Androić , M., 1965: »Aviokemijska metoda zaštite šuma«, Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Zagreb i Jugoslavenski poljoprivredno- šumarski centar Beograd, Zagreb, str. ,1—128. 2. Grünenfelder , Th., ,1987: »Planification en cas de degäts forestiers prevision des irisques«, TJM/EFC/WP. 1/SAM. 25/R2, D. 27 avril. Ofset-tisak. 3. Kraljić , B., 1952: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva «, Školska knjiga, Zagreb, str. 1—802 + I—XXI + 11 tabličnih priloga. 4. Kraljić , B., 1985: »Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase u šumarstvu«, Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi broj 63, rad X, str. 1 — 25 + Summary 17 —18, Zagreb. Ofset-tisak. 5. Mi kl oš, I., 1954: »Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deg.)«, Šumarski list 1, Zagreb, str. 11—21. 218 |