DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.19 (Picea abies Karst) Sum. list CXI (1987) 221 UTJECAJ RAZMAKA SADNJE NA USPIJEVANJE OBIČNE SMREKE* (Pice a abie s Karst) NA PODRUČJU PLEŠIVICKOG PRIGORJA Stevo ORLIĆ** SAŽETAK. Istraživanja su provedena u pokusu različitih razmaka sadnje obične smreke na području Plešivičkog prigorja. Pokus je osnovan u jesen 1963. godine. Istraživačkim programom su obuhvaćene četiri varijante razmaka: A 1,0 x 1,0 m; B 1,5 x 1,5 m; C 2,0 x 2,0 m; D 4,0 x 2,0 m. Primjenjen je randomizirani blok sistem uz 4 ponavljanja. Pokus je osnovan školovanim sadnicama 2 + 2 godina starim, provenijencije sjemenska sastojina »Zagori« kraj Ogulina. Mjerenja su obavljena u 17. i 25. godini totalne starosti stabala, odnosno 1976. i 1984. godine. Kod obrade podataka korištene su uobičajene statističke metode u znanstvenom radu: analiza carijance, nul hipoteza je testirana F testom, a Duncan test je korišten za testiranje pojedinačnih razlika među varijantama. Rregresijska i korelacijska analiza su korištene za određivanje stupnja veze između razmaka sadnje, odnosno broja stabala na ha i proučavanih strukturnih elemenata. Kroz višegodišnje praćenje razvoja stabala u pokusu razmaka obične smreke, te rezultata statističke obrade istraživanih strukturnih elemenata utvrđeno je više karakterističnih pojava u odnosu: mortaliteta, srednju visinu, prsni promjer, temeljnicu, odumiranje grana, pad promjera, vitkost debla, razvijenost krošnje i dr. 1. UVOD U šumskoj privredi Hrvatske, pa i Jugoslavije već je dulji niz godina poznata činjenica da je drvo četinjača u odnosu na zahtjeve potrošnje u manjku. Da taj manjak nije nedavna i sadašnja pojava, nego će predstavljati veliki problem i u budućnosti, uvjerljivo pokazuju analize trenda potrošnje drva četinjača u odnosu na postojeće drvne zalihe. U vezi s tim u poslijeratnom razdoblju u našoj zemlji, odnosno u Hrvatskoj, proizvodnja drveta u plantažama i u intenzivnim kulturama, upotrebom brzorastućih vrsta jedan je od planiranih načina da se što brže poveća drvni fond i sječiva drvna masa. Proizvodnja drva putem intenzivnih kultura brzorastućih četinjača kao uzgojni vid umjetno podignutih nasada, predstavlja u biti novost, ne samo u nas nego i u svijetu. Većina problema ovakve proizvodnje zahtijevala je * Skraćeni oblik doktorske ´teze. ** Dr. Stevo Orlić. dipl. imž. šumarstva. Šumarski institut Jastrebarsko. 221 |