DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Kako su u svim radnim plohama vanjski uvjeti isti ili su podjednaki.
a korišten je sadni materijal iste provenijencije i iste rasadničke proizvodnje,
može se tvrditi da su registrirane razlike među varijantama prouzrokovane
razmakom sadnje. Provedena regresijska analiza pokazala je da povećanje
broja stabala na 1 ha za 1.000 komada prouzrokuje smanjenje srednje visine
u 17. godini za 17 cm, a u 25. godini za 32 cm.


Najpovoljniji broj stabala na ha za intenzivni kulture obične smreke
na melioriranom pseduogleju u Plešivičkom prigorju je unutar aspona 2,500 —


4.444 stabala.
Na temelju podataka o srednjoj visini varijanata na grafikonu 12 je prikazan
razvoj srednje visine. Uočava se osjetno zaostajanje visine uz razmak
1 x 1 m u odnosu na preostale tri varijante.


6.2. Razvoj prsnog promjera
Rezultati naših istraživanja s običnom smrekom su u skladu s podacima
koji se navode u literaturi (J0RGENSEN, 11). U 17. i 25. godini starosti utvrdili
smo da je srednji prsni promjer varijante to veći što je veći razmak sadnje.
Nađene razlike su bile visokosignifikantne (1%) u obje starosti. Relativni odnosi
među varijantama u 25. godini u pogledu srednjeg prsnog promjera bili su
slijedeći:


varijanta A : B : C : D,


srednji pr. prom. 100 131 154 : 197


Obzirom na ujednačenost svih drugih uvjeta proizvodnje medu varijantama
osim razmaka, utrđene razlike je moguće dovesti u vezu s razmakom
sadnje. Provedeni regresijski i korelacijski računi su pokazali da je ta
veza jako izražena (R = 0,66). Na temelju regresijskog koeficijenta proizlazi
da se srednji promjer varijante smanji za oko 5 mm u 17. godini, odnosno
8 mm u 25. godini ako se broj stabala na ha poveća za 1.000.


Razlike među varijantama u promjeru debla u pridanku su još jače izražene
nego u prsnoj visini, a u polovini visine one su slabije izražene.
Ocjena pogodnosti razmaka sadnje na bazi iznesenih podataka jeste u
prilog razmaka 2 x 2 m. odnosno 2.500 stabala na ha.


Na bazi podataka o srednjem prsnom promjeru u 17. i 25. godini na grafikonu
13 je prikazan razvoj prsnog promjera varijanata tijekom proteklih
25 godina. S tog grafikona se uočava sve veći raskorak u intenzitetu razvoja
prsnog promjera uz razmak 1 x 1 i 4 x 2 m. Između tih krajnjih krivulja
su vrijednosti varijante 1,5 x 1,5 m i 2 x 2 m.


6.3. Razvoj temeljnice i drvne mase
Obrnut je odnos između razmaka sadnje i ukupno proizvedene temeljnice


i drvne mase na jedinici površine. Sto je razmak sadnje veći, ukupno pro


izvedena temeljnica i drvna masa je manja. Te razlike su izrazitije u mladim


kulturama.


U pokusu razmaka s običnom smrekom u Volavju razlike među varijan


tama u pogledu temeljnice i drvne mase srednjeg stabla i na jedinici povr


šine bile su visokosignifikantne (1"/») u 17. i 25. godini starosti stabala.