DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
6.4. Kvalitet debla Uz gušću sadnju smo registrirali intenzivnije čišćenje debla od grana, veći stupanj vitkosti, manji pad promjera debla i manju dužinu i debljinu grane u polovini visine. U 25. godini relativni odnosi među varijantama su bili slijedeći: varijanta B D. visina suh. grana 100 109 84 35, vitkost 100 92 83 75, pad promjera 100 141 191 337, debljina grane 100 120 144 196. Regresijska i korelacijska analiza pokazuje da postoji korelacija između razmaka sadnje i navedenih pokazatelja o kvaliteti debla. Kod visine suhih grana korelacija je potpuna (R = 0,96), kod vitkosti debla ona je vrlo jaka (R = 0,86), kod pada promjera debla i debljine najjače grane u h/2 utvrđena je jaka korelacija (R = 0,60). Ako se s gospodarskog stanovišta ocjenjuje kvalitet debla uz pojedine razmake sadnje u ovoj starosnoj dobi onda je to uz razmak 2 x 2 m i zatim uz razmak 1,5 x 1,5 m. Grane su suhe do oko 40"/o totalne visine, vitkost debla je oko 100 a pad promjera oko 1,6 cm, odnosno 2,2 cm na prvom tekućem metru debla. Uz razmak 1x 1 visina suhih grana je previsoka, odnosno krošnje su premale u pogledu njihove dubine, debla imaju previsok stupanj vitkosti i osjetljiva su na štete od mokrog snijega i jakog vjetra. Naprotiv, zu razmak 4x 2 m visina suhih grana je preniska, svega oko 15"/o visine, prosječno su grane deblje i pad promjera debla je vrlo visok, u prosjeku 3,87 cm po tekućem metru. 6.5. Razvijenost krošnje Istraživanja provedena u pokusu razmaka s običnom smrekom su pokazala da između razmaka sadnje i razvijenosti krožnje postoji visoka ovisnost. Analiza varijance i F test su pokazali da su nađene razlike među varijantama bile visokosignifikntne (1%>) obizrom na dužinu najjače grane u h/2, dubinu krošnje i projekciju krošnje u 17. i 25. godini starosti stabala. Relativno odnosi među varijantama u 25. godini bili su slijedeći: varijanta A : B : C D, dužina grane 100 95 105 136 dubina krošnje 100 138 : 179 261 projekcija krošnje 100 91 109 170 Ovi podaci pokazuju da s povećanjem razmaka sadnje imamo razvijeniju krošnju. Regresijska analiza je pokazala da se projekcija krošnje u prosjeku smanjuje s povećanjem broja stabala na ha, i to u 17. godini za 0,31 m2 i u 25. godini za 0,42 m2 ako se broj stabala na ha poveća za 1.000. Korelacija između broja stabala i dužine grane u polovini visine, dubine krošnje i projekcije krošnje je jaka (R = 0,66 do 0,74). 245 |