DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 60 <-- 60 --> PDF |
glavno zanimanje, te za svako od njih propisuje različitu veličinu šumskog posjeda. Primjenom većeg broja kriterija iz spomenutih Zakona određuje se da čista poljoprivredna gospodarstva mogu imati šumski posjed: 1. U brdskom području do najviše 30 ha, 2. U kraškom području, uključujući goleti s niskim raslinjem, do 45 ha, 3. U svim ostalim predjelima do 15 ha. U gospodarstvima u kojima poljoprivreda nije glavno zanimanje: 1. Šumski predjeli Republike, gdje nema zemlje za obrađivanje, veličina šumskog posjeda do 5 ha, 2. Poljoprivredno-šumskim dijelovima Republike, do najviše 3 ha šumskog posjeda. Pored spomenutih Zakona, imovinsko pravne odnose u šumama na kojima postoji pravo vlasništva još dijelom reguliraju i Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijama) zemljišta opće narodne imovine, objavljeni u N. N. iz 1958. i 1979. godine, te Zakoni o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta iz 1974. i 1978. godine. Pošto se svi spomenuti Zakoni i ostali prateći propisi, koji reguliraju imovinsko-pravne odnose u privatnim šumama, nisu do sada dosljedno provodili, može se konstatirati da je imovinsko stanje privatnih šuma uglavnom nesređeno. Što se tiče prostornog rasporeda i učešća po pojedinim regijama u Republici, više od polovine svih pravatnih šuma nalazi se na kraškom području Zajednice općina Rijeke, dijelu Gospića i dijelu Splita. U pogledu uzrasta uglavnom su to degradirane panjače, makije, garizi i šikare, koje u gospodarskom smislu više služe opće korisnim funkcijama i zaštiti okoline, a daleko manje šumskoj proizvodnji drvne mase. Prema »Informaciji« iz 1982. godine, koju je izradio Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SR Hrvatske, u submediteranskim i mediteranskim šumama na kršu, prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi oko 34 m l Daleko veći značaj imaju privatne šume u kontinentalnom dijelu, šumskogospodarska područja Zagreba i Varaždina, ne samo po uzrastu i strukturi drvne zalihe, već i po učešću, jer na spomenuta dva područja ima dvostruko više privatnih nego društvenih šuma. Veći kompleksi očuvanih privatnih šuma nalaze se na područjima općina JastrebarSko, Slavonski Brod, Delnice, Velika Gorica, Ivanec, Zlatar Bistrica i Sisak. Od svih šuma u privatnom vlasništvu na sastojine listača otpada oko 95,5% površine, a na četinjače oko 4,5®/«. Kod listača su najzastupljenije sastojine ostalih tvrdih listača oko 78s/c, sastojine bukve oko 12%, hrasta kitnjaka i lužnjaka oko 6% i mekih listača oko 4%. Prema nepotpunim podacima u Hrvatskoj ima oko 300.000 privatnih posjednika šuma koje su rasparcelirane na oko 800.000 čestica. Iz ovoga proizlazi prosječna veličina šumskog posjeda oko 1,5 ha. a posjed se nalazi na 2,5 parcele. Ovo su statistički podaci koji nam samo okvirno mogu poslužiti. Statistika se uglavnom koristi podacima iz katastra koji nisu ažurni. Zbog prestrukturiranja a i raslojavanja stanovništva, napuštene su mnoge poljoprivredne površine, koje je naročito u brdskim terenima i sklopu većih ili manjih šumskih kompleksa, šuma i osvojila. S druge strane, velik dio privat |