DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*652 (Quercus sp.) Sum. list CXI (1987) 197 GOSPODARSKO ZNAČENJE HRASTOVINE U JUGOSLAVIJI Rudolf SABADI» SAŽETAK. Hrast (Quercus sp.) dolazi u Jugoslaviji u čistim i mješovitim sastojinama. Oko 8,57fl» ukupne drvne zalihe je hrastovina, godišnji prirast je oko 3 mil. m3. Hrastovina, zahvaljujući estetskim, tehničkim i tehnološkim svojstvima, relativno je u tražnji oslobođena cikličkih kolebanja, za razliku od mnogih drugih vrsta. U ovom radu mjeri se značenje hrsatovine za cjelokupno narodno gospodarstvo Jugoslavije pomoću input-output modela jugoslavenskoga narodnog gospodarstva. Budući da su zadnje input-output tablice jugoslavenskoga narodnog gospodarstva izdane za 1978. godinu, na temelju statističkih podataka i nacionalnih bilanci razvijen je osuvremenjeni model za 1982. godinu. Vrijednosti svih inputa sadržanih u hrastovini su procijenjeni onako kako ulaze u pojedine sektore, te je izračunat utjecaj. Ekološke vrijednosti hrastovih sastojina nisu razmatrane u modelu. Samo postojanje hrastovine u Jugoslaviji uzrokuje kroz primarne, sekundarne itd. učinke stalnu zaposlenost za 156 100 ljudi. Vrijednost outputa šumarstva sadržan u hrastovini ostalim sektorima je 0,24?!» ukupnoga društvenog proizvoda; nedostatak hrastovine dovelo bi do smanjennja društvenog proizvoda za 1,4%. To znači da postojanje hrastovine ima multiplikativno djelovanje na cjelokupno narodno gospodarstvo 5,83; tj. jedna jedinica inputa hrastovine unijeta u sistem proizvodi 5,83 jedinica društvenog proizvoda. Nedostatak hrastovine bi izazvao, ceteris paribus, smanjenje izvoza za 1,91?/*, a uvoza 2,37%. Usporedivši neke druge sirovine, hrastovina ima najviši multiplikator društvenog proizvoda, viši od željezne rudače, boksita itd. (pod uvjetima kako se proizvode u nas i prerađuju u 1982). UVOD Hrast lužnjak dolazi u čistim sastojinama šuma u Jugoslaviji relativno rijetko. Tek 1,23%) od ukupne drvne mase svih šuma je drvna masa lužnjaka u čistim sastojinama. U mješovitim sastojinama hrast lužnjak i kitnjak imaju međutim 5,05% od ukupne drve mase, dok je drvna masa hrasta kitnjaka 2,31% ukupne drvne mase svih šuma u Jugoslaviji. Prof. dr Rudolf Sabadi, Šumarski fakultet, Zagreb, Simunska c. 25 |