DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL
SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*652 (Quercus sp.) Sum. list CXI (1987) 197


GOSPODARSKO ZNAČENJE HRASTOVINE U JUGOSLAVIJI


Rudolf SABADI»


SAŽETAK. Hrast (Quercus sp.) dolazi u Jugoslaviji u čistim i
mješovitim sastojinama. Oko 8,57fl» ukupne drvne zalihe je hrastovina,
godišnji prirast je oko 3 mil. m3.


Hrastovina, zahvaljujući estetskim, tehničkim i tehnološkim
svojstvima, relativno je u tražnji oslobođena cikličkih kolebanja,
za razliku od mnogih drugih vrsta.


U ovom radu mjeri se značenje hrsatovine za cjelokupno narodno
gospodarstvo Jugoslavije pomoću input-output modela jugoslavenskoga
narodnog gospodarstva.


Budući da su zadnje input-output tablice jugoslavenskoga narodnog
gospodarstva izdane za 1978. godinu, na temelju statističkih
podataka i nacionalnih bilanci razvijen je osuvremenjeni model za
1982. godinu.


Vrijednosti svih inputa sadržanih u hrastovini su procijenjeni
onako kako ulaze u pojedine sektore, te je izračunat utjecaj.
Ekološke vrijednosti hrastovih sastojina nisu razmatrane u modelu.


Samo postojanje hrastovine u Jugoslaviji uzrokuje kroz primarne,
sekundarne itd. učinke stalnu zaposlenost za 156 100 ljudi.
Vrijednost outputa šumarstva sadržan u hrastovini ostalim sektorima
je 0,24?!» ukupnoga društvenog proizvoda; nedostatak hrastovine
dovelo bi do smanjennja društvenog proizvoda za 1,4%. To znači
da postojanje hrastovine ima multiplikativno djelovanje na cjelokupno
narodno gospodarstvo 5,83; tj. jedna jedinica inputa hrastovine
unijeta u sistem proizvodi 5,83 jedinica društvenog proizvoda.


Nedostatak hrastovine bi izazvao, ceteris paribus, smanjenje izvoza
za 1,91?/*, a uvoza 2,37%.


Usporedivši neke druge sirovine, hrastovina ima najviši multiplikator
društvenog proizvoda, viši od željezne rudače, boksita itd.
(pod uvjetima kako se proizvode u nas i prerađuju u 1982).


UVOD


Hrast lužnjak dolazi u čistim sastojinama šuma u Jugoslaviji relativno
rijetko. Tek 1,23%) od ukupne drvne mase svih šuma je drvna masa lužnjaka
u čistim sastojinama. U mješovitim sastojinama hrast lužnjak i kitnjak imaju
međutim 5,05% od ukupne drve mase, dok je drvna masa hrasta kitnjaka 2,31%
ukupne drvne mase svih šuma u Jugoslaviji.


Prof. dr Rudolf Sabadi, Šumarski fakultet, Zagreb, Simunska c. 25