DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 75 <-- 75 --> PDF |
AKTUALNO III. KNJIGA ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE — SVEČANOST PREDSTAVLJANJA U Šumarskom domu u Zagrebu 27. svibnja ove, 1987, godme održana je svečanost povodom izlaska iz tiska trećeg sveska Šumarske enciklopedije i ostvarenja cijelog projekta II. izdanja ove Enciklopedije. U dupkoj dvorani među više od stotinu prisutnih bili su i akademik Jako v Sirotković , predsjednik JAZU, i Akademik Vladimi r Stipetić , rektor Zagrebačkog Sveučilišta. Svečanost je počela pozdravom dra Nikole Komlenovića, predsjednika Predsjedništva Saveza DITŠDIT Hrvatske u kojem je zahvalio izdavaču Enciklopedije, Jugoslavenskom leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, što se ovaj svezak Šumarske enciklopedije predstavlja i predaje javnosti u Šumarskom domu i što može u ovoj sredini među prisutnima podzraviti i akademike J. S´irotkovdća i V. Stipetića te Vladimir a Pezu, direktora JLZ »Miroslav Krleža«. U ime JLZ-a prisutne je pozdravio VI. Pezo istakavši, među ostalim, da je III. svezak Šumarske enciklopedije 146. edicija JLZ-a. Također je naglasio, da je ovaj svezak izdan u nakladi od 10 000 primjeraka od kojih je već 6 000 prodano u pretplati. Na kraju govora odao je priznanje Grafičkom zavodu Hrvatske, u kojem je knjiga tiskana, RO »Jugovinil« na materijalu za uvez te Tvornici papira u Vevču za isporučeni kvalitetni papir. Nakon čestitke Prof. dra Branimi r Prpiča , dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na dovršenom poslu, o cjelokupnoj Enciklopediji govorio je njezin glavni urednik Prof. dr Zvonimir Potočić. Ovaj govor, kao i tekst koji je o sadržaju III. sveska podijeljen učesnicima, objavljujemo u cijelosti. OD PRVOG DO DRUGOG IZDANJA ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE (Govor Prof. dra Zvonimira Potočića) Koristim prigodu objavljivanja treće i završne knjige Šumarske enciklopedije ovog drugog, obnovljenog i proširenog izdanja, da se svi zajedno podsjetimo na dvije ličnosti posebno zaslužne, što se Šumarska enciklopedija uopće pojavila na ovom znanstvenom, kulturnom i privrednom prostoru u našoj zemlji; to su danas pokojnici, akademici, dr Aleksandar Ugrenović, profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, i Mirosla v Krleža , direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda koji danas nosi njegovo ime; jedan je dao ideju, a drugi ju ju objeručke prihvatio. Možda se svi nećemo sjetiti lijepih riječi kojima je Krleža prikazao Ugrenoviićeve zasluge na primanju kod druga Tit a u vili Zagorje u Zagrebu (Ugrenović je tada već bio pokojnik) povodom proslave 25-godišnjice Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Tada je Krleža, pomalo s ponosom, pred drugom Ttom naglasio, kako Šumarska enciklopedija nije samo enciklopedija, nego je i pravi univerzitetski udžbenik. Smatrao sam potrebnim, da se ovom prilikom na to podsjetimo, da na to podsjetimo starije stručne generacije, a da mlađe o tome obavijestimo. 265 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Točno je, da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije bilo koncipirano kao sveučilišni udžbenik, udžbenik šumarskih fakulteta prema nastavnim planovima za šumarsku i za drvnoindustrijsku struku, koja se tada tek počela oblikovati na toj znanstvenoj razini. Kao udžbenik, ona je potpuno obuhvatila i prikazala znanost odnosnih struka ulazeći i u specijalnosti ne zaustavljajući se na granici općeg, kako je to uobičajeno u enciklopedijskim izdanjima. U tom je smislu Krleža istaknuo vrijednost prvog izdanja Šumarske enciklopedije. Šumarska enciklopedija pokriva cjelokupno područje suvremenog znanja o drvnoj materiji: od sjemena i sadnica drvenastog bilja do raznih veoma brojnih konačnih proizvoda od drva. Ona sadrži sva potrebna biološka i tehnička znanja o proizvodnji drvne materije u šumi, sva potrebna drvnotehnološka znanja i poznavanja drvoprerađivačkih industrijskih postrojenja. Biološka znanja o biljnom svijetu uvjetovala su potrebu poznavanja biljne fiziologije, klimatologije s meteorologijom, geologije i petrografije, pa i znanosti koje se na njih nadovezuju (botanika, dendrologija, anatomija drva i pedologija). U tehnologiji preradbe drva važno je pak poznavanje eksploatacijskih karakteristika strojeva i uređaja, pa je bilo potrebno obuhvatiti određena područja tehničkih spoznaja. Zaštita i unapređenje šuma pretpostavlja temeljito poznavanje biljnih zajednica, opću i posebne ekologije, fitopatologiju i entomologiju. Takvo široko obuhvaćanje znanstvenih disciplina iz područja prirodnih znanost daje ovoj encklopediji ujedno i pečat svojevrsne enciklopedije prirode. Da je tom tako, moglo se razabrati nakon objavljivanje prvog izdanja: najveći dio naklade otišao je u posjed brojnih ljubitelja prirode, šuma i planina, biologa i botaničara raznih specijalnosti tako, da su mnogi stručnjaci šumarske i drvarske struke ostali bez svoje stručne enciklopedije. Prvo izdanje šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvarano, u vrijeme početnih napora razvoja jugoslavenske privrede, i na razini potreba tadašnjih malobrojnih kadrova; malobrojnih osobito u drvnoj industriji, u kojoj je do tada stotinu godina vladao empirijski izobražen, uglavnom pilanski stručni kadar u najmu stranog kapitala. Industrije ploča, građevne stolarije i namještaja praktički i nije bilo, ili je bila na obrtničkoj razini. Od tada je prošlo više od 20 godina. Razvoj znanosti bio je u svim područjima neočekivano brz. Još je brži bio tehnološki napredak u preradi drva. Došlo je do promjena i u sistematici biljnog svijeta, u nazivima biljaka pa i drveća. Neusporediva je razina spoznaja u šumarskoj genetici i oplemenjivanju grmlja i drveća danas i unatrag dvadeset godina. Nije usporediva ni današnja tehnologija drvne industrije s ondašnjom, ni teorijski, ni praktički ni ekonomski. Sve brojniji novi, mladi stručni šumarski i drvnoindustrijski kadar nije imao na jednom mjestu skupljena potrebna stručna znanja u svojoj stručnoj knjizi s informacijom o novijoj, suvremenijoj specijalističkoj bibliografiji. Brz privredni napredak u protekla dva desetljeća ni u svijetu ni u nos nije ostvaren bez štete za prirodu i ljudski okoliš. Zaštita čovjekova okoliša, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao neodgodiva potreba suvremene civilizacije. U tim okolnostima dobiva šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu, posebnu vrijednost. Javnost treba biti obaviještena o tome dokle se stiglo u očuvanju prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume, rijetke vrste drveća, bilja, životinja; kako je sa zaštitom prirodnih ljepota; koji su uvjeti pravilnog pejzažnog oblikovanja i prostornog uređenja; što je to ekologija bilja, životinja, šuma i što je to ekosistem. Uz nove stručne i tehnološke spoznaje tre266 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 77 <-- 77 --> PDF |
balo je u drugo izdanje Šumarske enciklopedije ugraditi i skup pojmova i novih spoznaja iz područja zaštite prirode; nijedna druga stručna enciklopedija nije bila za to podesnija. Tu novu orijentaciju drugog izdanja prihvatilo je znanstveno vijeće Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, pa se ovdje njemu i upravi Zavoda u ime struke i mnogih ljubitelja prirode posebno zahvaljujem. Dakako, proširenje tematike zahtijevalo je i dodatni prostor, pa je novo izdanje prošireno na tri knjige. U ovoj trećoj knjizi koja je danas ovdje pred nama, prikazana je, s obzirom na alfabetski redoslijed, šumska i drvna privreda SR Slovenije, SR Srbije i SAP Vojvodine. Tu je, uz ostalo, prikazana zaštita prirode tih Reublika. Zaštićene su neočekivano velike površine prirode: u Sloveniji je zaštićeno više od IO0/« republičkog teritorija, u Srbiji bez pokrajina će do 2000. god. biti zaštićeno oko 7,5% teritorija a u Vojvodini je do 1985. god. zaštićeno više od 200 objekata. U trećoj knjizi došli su na red brojni važni stručni članci iz područja šumarstva i drvne industrije, a pojedinačno su navedeni u posebnom prikazu koji je pred vama. Izdvojio bih ipak tri članka u kojima je obrađena suvremena važna materija: to su ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE, to je TLO i članak PROSTORNO PLANIRANJE. Članku Šumske zajednice Jugoslavije dato je mnogo prostora, čak 58 enciklopedijskih stranica. Tu važnu materiju obrađivala je ekipa naših znanstvenih radnika iz svih naših republika i pokrajina. To je prvi detaljni, sveukupan uvid u šumske fitocenoze Jugoslavije, sabran i obrađen na jednom mjestu. I članku TLO dato je dosta prostora, 20 enciklopedijskih stranica; i taj je članak obrađivala ekipa poznatih naših znanstvenika. Uz opći prikaz postanka i svojstava tla, više je prostora posvećeno šumskim tlima, odnosima vegetacije i tla, proizvodnosti šumskih tala i dr. Članku PROSTORNO PLANIRANJE dato je 11 enciklopedijskih stupaca. To je nova, suvremena materija, i dobro će doći svima koji se bave uređenjem prostora radi veće kvalitete življenja. Nagao porast stanovništva, privrednih djelatnosti, urbanih sredina i infrastrukturnih objekata na ograničenoj zemaljskoj površini zaoštrili su probleme koji se racionalno mogu rješavati samo predviđanjem razvoja i usklađivanjem pojedinačnih interesa. Model je dat na uzorku prostornog plana SR Hrvatske, koja je prva izradila takav plan za svoje područje. Model je dopunjen iscrpnim kartografskim prilogom. Organizaciju rada na ta tri članka i njihovu kvalitetu posebno zahvaljujemo brizi prof. dr. Stjepana Bertovića. Uz navedena tri članka istaknuo bih i članak ŠUMA. Mnoga područja umjetničkog stvaralaštva mnogostruko su povezana sa šumom, stablom i drvetom. Suma je od pradavnih vremena budila u ljudima divljenje, pa i strah, te poticala na misao da se u šumi kriju nadnaravne sile. U tom je članku šuma prikazana ponajprije kao prirodna pojava, kao prirodni vegetacijski klimaks. Dio prostora posvećen je općekorisnim funkcijama šume( zaštita tla od erozije, jak utjecaj na režim voda i mikroklimu, higijensko-rekreativnu funkciju i si.). Zatim je šuma prikazana kao objekt umjetničkog stvaralaštva u arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu, umjetničkoj fotografiji, muzici, književnosti, filateliji, kao izvor različitih vjerovanja u mitologiji te njezino značenje za općenarodnu obranu. Poimenično su navedeni naši šumarski i drvarski stručnjaci za koje smo saznali da se bave književnošću ili su im šuma i drvo služili za umjetničko stvaralaštvo. I ova treća knjiga novog izdanja Šumarske enciklopedije zadržala je svoje iskonsko obilježje stručne edicije udžbeničkog karaktera s enciklopedijskim do 267 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 78 <-- 78 --> PDF |
datkom o temeljnim prirodnim znanostima i s proširenom orijentacijom na upoznavanje prirodnih rijetkosti i prirodnih ljepota a uz naglasak zaštite prirode. Pri kraju ovog izlaganja o sadržaju novog izdanja Šumarske enciklopedije, zahvaljujem svim suradnicima, od kojih je najveći broj s naših stručnih fakulteta i većeg broja instituta i stručnih institucija; bez njih ne bi bilo ovog djela. Prevelik je, nažalost, broj suradnika prvog izdanja koji nisu više među živima; nije među živima ni jedan od najvažnijih suradnika ovog drugog izdanja, akademik, prof, dr Pavle Fukare k. .Njihovo djelo živjet će trajno i u ovoj, a i u slijedećim stručnim generacijama. Zahvaljujem članovim a redakcij e Šumarske enciklopedije, mr Jasni Sikić, stručnom sekretaru i duši edicije, dipl. ing. Filipu Jurasu koji mi je bio izvanredna pomoć i u prvom izdanju, profesorima Mariji Radovanić i Savi Simončiću te jezičnom lektoru. Na njima je ležao velik teret u pripremi jedne ovakve edicije, a oni su to obavili na najbolji mogući način. O grafičkoj strani edicije vodio je brigu ing. Vladimir Mesić, rukovodilac, i njegovi suradnici Branimir Babić, ing. Agata Fučkan i Dušan Zvab. Brigu o kartografiji vodio je dipl. ing. Božidar Feldbauer sa suradnicima. Svima njima, kao i korektorima tekstova, velika hvala na brizi i požrtvovnom radu! Prije nego završim ovo izlaganje obraćam se posebno predstavnicima sredstava javnog informiranja, našoj sedmoj sili. I njima velika hvala na dosadašnjem razumijevanju i brizi za zaštitu prirode, za zaštitu šuma i za bolji čovjekov okoliš. Međutim, njihova će podrška u tom pogledu u razdoblju koje je neposredno pred nama, biti još potrebnija, i to ne samoj ovoj struci, nego cijeloj našoj zajednici. U posljednje su vrijeme iskrsle, i ubrzano se zaoštravaju, neke pojave koje ugrožavaju život na ovoj planeti. Populacijska eksplozija pomalo liči, čini se, ekološkoj katastrofi. Početkom ovog stoljeća bilo je na svijetu oko 1,5 milijarda ljudi i godišnji prirast iznosio je oko 1,1 milijuna. Za vrijeme Univerzijade, 11. VII ´rodit će se 5-niilijarditi stanovnik uz godišnji prirast od 80 milijuna. Šesta milijarda nastat će za samo 13 godina i to će biti 6-milijarditi potrošač koji će se pridružiti ostalima u daljnijem nagrizanju prirode. »Od 1950. god. čovječanstvo se podvostručilo, a potrošnja fosilnih goriva učetverostručila. Otperećenje prirodnih izvora planeta premašio je mnoge prirodne granice, premašio je i sposobnost šuma da se odupru zagađivanju, premašilo je i moć atmosfere u razgrađivanj. u otpadnih plinova a premašena je i izdržljivost tla podvrgnutog intenzivnom iskonišćivanju za proizvodnju hrane. Mnogima nije, čini se, poznato, da se samo u SAD proizvodi više od 50 mil. t žitarica iscrpljivanjem temeljne plodonosne supstance, a oko daljnjih 50 mil. t žanje se na visoko erozivnim tlima koje bi zapravo valjalo pretvoriti u pašnjaike ili pošumiti. Te brojke bi valjalo usporediti sa svega oko 20 mil. t svjetskog viška žitarica. Zemlja postaje sve manje pogodna za život budućih generacija. Treba imati u vidu i degradaciju ozonskog plašta u stratosferi, buduće klimatske promjene i gubitak biološke raznovrsnosti«. Sve to su konstatacije vašingtonskog Instituta za praćenje globalnih ekonomsko- ekoloških pokazatelja na ovoj planeti, koje je pred mjesec-dva izio u Vjesniku Stjepo Martinović. U industrijaliziranim područjima kisele kiše i zagađen zrak uništavaju šume: u Srednjoj i Sjevernoj Evropi drveće je bolesno i umire na području velikom 20 mil. ha. Kiša onečišćena spojevima sumpora, dušika i ostalih plinova koji dospijevaju u atmosferu iz industrijskih ložišta, dimnjaka termo- elektrana i ispušnih cijevi automobila narušava plodnost tla: ugibaju bakterije i drugi mikroorganizmi važni za prirodne procese fermentacije zemljišta. U Svdcar 268 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 79 <-- 79 --> PDF |
skoj, u zuriškom kantonu već je 63°/o drveća oboljelo. Ekonomskoj komisiji UN za Evropu podastrati su podaci o štetama od kiselih kiša u 20 zemalja Evrope, Sjeverne Amerike d Azije. Prema istraživanjima, čini se da se već zapažaju slične štete i u nas, u slovenskim i u gorskokotarskim šumama. Prema mišljenju navedenog Instituta, nema za sada nekog uzora po kojemu bi se naš planetarni brod mogao vratiti na pravilan kurs. Nužan bi bio simultani napor u sprečavanju emisije ugljičnog dioksida i drugih plinova, u zaštiti ozonskog plašta, u sanaciji šuma koje uz ostale koristi imaju sposobnost »-remonta« kruženja ugljika u prirodi, u zaustavljanju erozije tla, u racionalizaciji energetske potrošnje, u razvoju novih energetskih tehnologija, i u obuzdavanju priraštaja svjetskog stanovništva. Dosadašnje generacije su nastojale razvijati privredu da bi budućnost bila što bolja; ova sadašnja generacija mora bez odlaganja riješiti nagomilane sve oštrije probleme, ili budućnosti uopće neće biti — poručuje direktor tog Instituta. Sredstva javnog informiranja imaju velik zadatak, da o takvim istraživanjima i mogućim posljedicama obavještava najširu javnost kojoj ona nisu poznata. Na ta se istraživanja, kako izgleda, odlučujući faktori mnogo ne osvrću, ili ih možda nisu ni svjesni. Trka za nekontroliranim privrednim razvojem zahvaća sve širi krug zemalja, sve mnogobrojne jedinke ove planete. Možda bi trebalo postaviti pitanje: ne prijeli li užurbana propast 28. civilizacije kojoj i mi pripadamo, ili je i ta stihijnost neka prirodna zakonitost? OSNOVNE ZNAČAJKE I SADRŽAJ III. KNJIGE ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE Prilikom objavljivanja I. i II. knjige drugog izdanja Šumarske enciklopedije (1980. i 1983), predočene su javnosti temeljne značajke te stručne edicije. Te značajke zadržala je u potpunosti i treća, završna knjiga drugog, novog izdanja. Šumarska enciklopedija je, naime, isto toliko šumarska koliko i drvarska, a isto toliko je i enciklopedija prirode, kako je to obrazloženo povodom objavljivanja I. i II. knjige. Šumarska enciklopedija pokriva cjelokupno područje suvremenog znanja o drvnoj materiji: od sjemena i sadnica drvenastog bilja do raznih veoma brojnih konačnih proizvoda od drva. Ona sadrži sva potrebna biološka i tehnička znanja o proizvodnji drvne industrije u šumi, sva potrebna drvnotehnološka znanja i poznavanja drvoprerađivačkih industrijskih postrojenja. Biološka znanja o biljnom svijetu uvjetovala su potrebu poznavanja biljne fiziologije, klimatologije s meteorologijom, geologije i petrografije, pa i znanosti koje se na njih nadovezuju (botanika, dendrologija, anatomije drva i pedologija). U tehnologiji preradbe drva važno je pak poznavanje eksploatacijskih strojeva d uređaja, pa je bilo potrebno obuhvatiti određena područja tehničkih spoznaja. Zaštita i unapređenje šuma pretpostavlja temeljito poznavanje biljnih zajednica, opću i posebne ekologije, fitopatologiju i entomologiju. Takvo široko obuhvaćanje znanstvenih disciplina iz područja prirodnih znanosti daje ovoj enciklopediji ujedno i pečat svojevrsne enciklopedije prirode. Ova III. knjiga ima nešto manje od 700 stranica, tj. 44 arka formata 21 x 29, 490 članaka i 770 ilustracija, crteža i grafičkih prikaza. Osim toga ima i 16 stranica priloga u boji, 14 stranica emo-bijelih priloga i 5 kartografskih priloga, od kojih su neki posve originalni. Tekst je složen u dva stupca širine po 18 cicera veličine slova borgis/borgis. 269 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Na kraju knjige otisnuto je kazalo znanstvenih područja i detaljno stvarno kazalo s više od 10.000 pojmova. U ovoj je knjizi, s obzirom na alfabetski redoslijed, prikazana šumska d drvna privreda SR Slovenije, SR Srbije i AP Vojvodine. Tu je prikazana povijest šumarstva i drvne industrije, njihovo sadašnje stanje, organizacija i nivo proizvodnje, zaštita prirode, nauka i nastava, a poimenično su navedeni i znanstveni radnici tih republika. Neočekivano velike površine prirode zaštićene su i veoma je velik broj zaštićenih lokaliteta karaktera prirodne baštine. Tako je npr. u SR Sloveniji zaštićeno više od ltf´/o republičkog teritorija; tu su Triglavsk; nacionalni park, Martuljška kočna, Robanov kot, Topla, Rakov Škocjan (pokrajinski parkovi), zatim su tu prirodni rezervati (Mala Pišnica, Kukla, Donačka gora, Krakovski gozd, Notranjski Snežnik) i dr. U SR Srbiji bez pokrajina trebalo bi biti do 2000. godine zaštićeno 490 prirodnih objekata različitih kategorija (oko 7,5ö/<* površine); među njima su i veća područja kao što su Krčajske i Valjevske planine, Zlatar Golija, Goč-Željin, Jastrebac, Stara planina i dr. U SAP Vojvodini je do 1985. god. zaštićeno 205 objekata prirode (oko 7,5% površine); ovamo spadaju Fruška gora (nacionalni park), Deliblatska peščara i 8 regionalnih parkova. Uz prikaz SR Srbije, SR Slovenije i SAP Vojvodine priložene su i po 2 stranice slika u boji nekih zaštićenih prirodnih objekata, prirodnih ljepota i prirodnih rijetkosti, kako je to učinjeno i uz prikaze ostalih republika i SAP Kosovo u I. i II. knjizi, U ovoj III. knjizi došli su na red brojni važni stručni članci iz područja šumarske struke. To su: PODMLAĐIVANJE, POSUMLJAVANJE, PRAŠUMA, PREBORNA SUMA, PRIRAST, RASADNIK, RITSKE SUME, SASTOJINA, SEMENARSTVO, SUŠENJE ŠUMA, ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTA2E, ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE, TIPLOGIJA ŠUMA i TLO. Tu spadaju i suvremeni prikaz nekih dendrometrijskih sredstava kao što su PROMJERKA, RELASKOP i VISINOMJER. Više navedenih članaka je nanovo obrađeno zbog razvoja tehnologije i zbog novih spoznaja u proteklih dvadesetak godina nakon prvog izdanja Šumarske enciklopedije (1963. god.). To se naročito odnosi na članke POSUMLJAVANJE, SEMENARSTVO, SUŠENJE ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTAŽE, ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO. Posebno je mnogo pažnje posvećeno novoj obradbi članaka ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO, Članku Šumske zajednice Jugoslavije dato je veoma mnogo prostora: tekst s ilustracijama iznosi 58 enciklopedijskih stranica, od kojih su neke u sitnom slogu. Šuma, naime, nije više tolika nepoznanica, »knjiga sa sedam pečata« kako se to ranijen u šumarskoj znanosti govorilo, pa je novim spoznajama u vegetacijskim odnousima i procesima u našim šumama dato opravdano toliko prostora. Tu je materiju obrađivala ekipa naših znanstvenih radnika iz svih naših republika i pokrajina. To je prvi detaljni, sveukupan uvid u šumske fitocenoze Jugoslavije, sabran i obrađen na jednom mjestu. Članku TLO dato je također mnogo prostora, 20 enciklopedijskih stranica; i taj je članak obrađivala ekipa poznatih naših znanstvenika. Uz opći prikaz postanka i svojstava tala, više je prostora posvećeno šumskim tlima, odnosima vegetacije i tla, proizvodnosti šumkih tala, utjecaju načina šumskog gospodarenja na tlo i ulozi šuma u zaštiti tla. Za eksploataciju šuma tu su noviji i važniji članci PROCESOR, PUT, TRAKTOR, TRANSPORTNI SUSTAVI, ZlCARE i dr. Neka od eksploatacijskih sredstava prije nisu postojala, ili nisu postojala u današnjem obliku. U III. knjizi postoje i neki važniji članci za drvnotehnološku struku: PROIZVODI ZA GRAĐEVINARSTVO, SEKUNDARNE SIROVINE, SUŠENJE DRVA, SU 270 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 81 <-- 81 --> PDF |
SlONICE, TRAČNA PILA, TRANSPORTNI UREĐAJI, ZAŠTITA DRVA i dr. Proizvodi za građevinarstvo enciklopedijski su prvi put obrađeni; ostali članci su ili potpuno prerađeni, ili dopunjeni novim spoznajama. Time je kompletirana materija potrebna suvremenoj tehnologiji drvnoprerađivačke industrije. I u ovoj III. knjizi dato je dosta prostora zaštiti prirode. Tu su važniji članci PROSTORNO PLANIRANJE, SMOG, SPOMENICI PRIRODE, SPOMENICI VRTNE ARHITEKTURE, ZAŠTIĆENE BILJKE I ŽIVOTINJE, ZAŠTITA PRIRODE, ZAŠTITA SUMA, ZAŠTITA 2VOTNE OKOLINE i dr. Članku Prostorno planiranje dato je dosta prostora, 11 stupaca. Ta je materija u suvremenom svijetu veoma važna, i dobro će doći svima koji se bave uređenjem prostora radi veće kvalitete življenja. Nagao porast stanovništva, privrednih djelatnosti, urbanih sredina i infrastrukturnih objekata na ograničenoj zemaljskoj površini donijeli su probleme koji se mogu racionalno rješavati samo predviđanjem razvoja i usklađivanjem pojedinačnih interesa. Model za takav postupak prikazan je u tom članku a na uzorku prostornog plana SR Hrvatske, koja je prva izradila takav plan za svoje područje. Važno polazište u prostornim planovima su prirodni sustavi (geološka osnova, reljef, vrijeme i podneblje, tlo vegetacijskt pokrivač i dr.). Model je dopunjen iscrpnim kartografskim prilogom. Brojne su prirodne ljepote, prirodne rijetkosti i memordjalni spomenici u našoj zemlji. Većem broju važnijih, među kojima su i neki nacionalni parkovi, dat je odgovarajući prostor. To su, između ostalih, PROKLETIJE, RESAVSKA PEĆINA, ROBANOV KOT, SNEŽNIK NOTRANJSKI, SUTJESKA, SKOCJANSKE JAME, TARA KANJON, TREBEVlC, TRIGLAV, VELEBIT i dr. Detaljnije je prikazan Velebit kojega je UNESCO 1978. godine proglasio dijelom ´menđunarodne mreže rezervata biosfere. Mnoga područja umjetničkog stvaralaštva mnogostruko su povezana sa šumom, stablom i drvetom. Suma je od pradavnih vremena budila u ljudima divljenje, pa i strah, te poticala na misao da se u šumi kriju nadnaravne sile. U članku SUMA prikazana je šuma ponajprije kao prirodna pojava. Poseban prostor posvećen je tzv. općekorisnim funkcijama šume (zaštita tla od erozije, jak utjecaj na režim voda i mlkrokldmu, higijensko-rekreativna funkcija i si.). Zatim je šuma prikazana kao objekt umjetničkog stvaralaštva u arhitekturi, slikarstvu, kipasrtvu, umjetničkoj fotografiji, muzici, književnosti, filateliji, kao izvor različitih vjerovanja u mitologiji, te njezino značenje za općenarodnu obranu. Poimenično su navedeni naši šumarski stručnjaci-književnici te oni kojima su šume i drvo služili za umjetničko stvaralaštvo. Nekoliko stranica u boji obogaćuje sadržaj tog članka. Kako se iz ovog prikaza sadržaja III. knjige vidi, Šumarska enciklopedija je suvremena stručna edicija koja obuhvaća šumarsku struku, drvnotehnološku struku i prirodne znanosti s upoznavanjem i zaštite prirode, prirodnih ljepota i rijetkosti. Sume su uz more najvažniji čuvari prirodnih uvjeta života. Suvremeni čovjek se posljednjih godina sve više okreće prirodi. To je reakcija na način života u industrijskoj civilizaciji i u gradskim aglomeracijama. U tim okolnostima dobiva šuma novu vrijednost, koja na sve većim prostorima prelazi vrijednost šume kao izvora drvne sirovine. Suvremena Šumarska enciklopedija morala je ukazati na te vrijednosti. Ova III. knjiga je završna knjiga cijelog projekta. Kako je već rečeno prilikom objavljivanja I. i II. knjige, Šumarska enciklopedija je stručna edicija koncipirana kao enciklopedija i kao udžbenik, tj. u mnogim znanstvenim područjima 271 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 82 <-- 82 --> PDF |
na enciklopedijski način do granice, gdje počinje specijalnost, ali i kao sveučilišni udžbenik koji u užim stručnim područjima ulazi i u specijalnosti. Zbog toga ona jednako služi i biolozima, botaničarima, prirodnjacima i hortikulturnim radnicima kao i šumarskim i drvno-tehnološkim stručnjacima. U prvom izdanju Šumarske enciklopedije angažirana su ,152 suradnika, u ovom drugom izdanju 271. Više od dvadeset godina razvoja znanosti i tehnologije nakon prvog izdanja (1963. god.) znači za pojedina područja dvije epohe: prvo izdanje znači jednu, prošlu epohu, ovo izdanje drugu, sadašnju epohu. Ovu drugu epohu su obrađivali i mnogi naši mlađi stručnjaci i znanstveni radnici, stasali u proteklih 20 godina, mjerodavni za pojedina nova ili osuvremenjena područja, okupljeni na tom projektu iz cijele zemlje, od Ljubljane do Skopja. Nakon više od dvadeset godina izlazi Šumarska enciklopedija ponovno u javnost, obnovljena, proširena, u novoj bogatijoj opremi i s novim i osvježenim sadržajem. UR. |