DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Točno je, da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije bilo koncipirano kao
sveučilišni udžbenik, udžbenik šumarskih fakulteta prema nastavnim planovima
za šumarsku i za drvnoindustrijsku struku, koja se tada tek počela oblikovati na
toj znanstvenoj razini. Kao udžbenik, ona je potpuno obuhvatila i prikazala znanost
odnosnih struka ulazeći i u specijalnosti ne zaustavljajući se na granici općeg,
kako je to uobičajeno u enciklopedijskim izdanjima. U tom je smislu Krleža
istaknuo vrijednost prvog izdanja Šumarske enciklopedije.


Šumarska enciklopedija pokriva cjelokupno područje suvremenog znanja o
drvnoj materiji: od sjemena i sadnica drvenastog bilja do raznih veoma brojnih
konačnih proizvoda od drva. Ona sadrži sva potrebna biološka i tehnička znanja


o proizvodnji drvne materije u šumi, sva potrebna drvnotehnološka znanja i poznavanja
drvoprerađivačkih industrijskih postrojenja. Biološka znanja o biljnom
svijetu uvjetovala su potrebu poznavanja biljne fiziologije, klimatologije s meteorologijom,
geologije i petrografije, pa i znanosti koje se na njih nadovezuju
(botanika, dendrologija, anatomija drva i pedologija). U tehnologiji preradbe drva
važno je pak poznavanje eksploatacijskih karakteristika strojeva i uređaja, pa je
bilo potrebno obuhvatiti određena područja tehničkih spoznaja. Zaštita i unapređenje
šuma pretpostavlja temeljito poznavanje biljnih zajednica, opću i
posebne ekologije, fitopatologiju i entomologiju. Takvo široko obuhvaćanje znanstvenih
disciplina iz područja prirodnih znanost daje ovoj encklopediji ujedno i
pečat svojevrsne enciklopedije prirode. Da je tom tako, moglo se razabrati nakon
objavljivanje prvog izdanja: najveći dio naklade otišao je u posjed brojnih ljubitelja
prirode, šuma i planina, biologa i botaničara raznih specijalnosti tako, da
su mnogi stručnjaci šumarske i drvarske struke ostali bez svoje stručne enciklopedije.
Prvo izdanje šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku
u kojemu je stvarano, u vrijeme početnih napora razvoja jugoslavenske privrede,
i na razini potreba tadašnjih malobrojnih kadrova; malobrojnih osobito u
drvnoj industriji, u kojoj je do tada stotinu godina vladao empirijski izobražen,
uglavnom pilanski stručni kadar u najmu stranog kapitala. Industrije ploča, građevne
stolarije i namještaja praktički i nije bilo, ili je bila na obrtničkoj razini.
Od tada je prošlo više od 20 godina. Razvoj znanosti bio je u svim područjima
neočekivano brz. Još je brži bio tehnološki napredak u preradi drva. Došlo je
do promjena i u sistematici biljnog svijeta, u nazivima biljaka pa i drveća. Neusporediva
je razina spoznaja u šumarskoj genetici i oplemenjivanju grmlja i
drveća danas i unatrag dvadeset godina. Nije usporediva ni današnja tehnologija
drvne industrije s ondašnjom, ni teorijski, ni praktički ni ekonomski. Sve brojniji
novi, mladi stručni šumarski i drvnoindustrijski kadar nije imao na jednom mjestu
skupljena potrebna stručna znanja u svojoj stručnoj knjizi s informacijom


o novijoj, suvremenijoj specijalističkoj bibliografiji. Brz privredni napredak u
protekla dva desetljeća ni u svijetu ni u nos nije ostvaren bez štete za prirodu i
ljudski okoliš. Zaštita čovjekova okoliša, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i
ljepota ulazi u svijest ljudi kao neodgodiva potreba suvremene civilizacije. U tim
okolnostima dobiva šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života,
novu, posebnu vrijednost. Javnost treba biti obaviještena o tome dokle se
stiglo u očuvanju prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume, rijetke vrste
drveća, bilja, životinja; kako je sa zaštitom prirodnih ljepota; koji su uvjeti pravilnog
pejzažnog oblikovanja i prostornog uređenja; što je to ekologija bilja, životinja,
šuma i što je to ekosistem. Uz nove stručne i tehnološke spoznaje tre266