DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 78     <-- 78 -->        PDF

datkom o temeljnim prirodnim znanostima i s proširenom orijentacijom na upoznavanje
prirodnih rijetkosti i prirodnih ljepota a uz naglasak zaštite prirode.


Pri kraju ovog izlaganja o sadržaju novog izdanja Šumarske enciklopedije,
zahvaljujem svim suradnicima, od kojih je najveći broj s naših stručnih fakulteta
i većeg broja instituta i stručnih institucija; bez njih ne bi bilo ovog djela. Prevelik
je, nažalost, broj suradnika prvog izdanja koji nisu više među živima; nije
među živima ni jedan od najvažnijih suradnika ovog drugog izdanja, akademik,
prof, dr Pavle Fukare k. .Njihovo djelo živjet će trajno i u ovoj, a i u
slijedećim stručnim generacijama.


Zahvaljujem članovim a redakcij e Šumarske enciklopedije, mr Jasni
Sikić, stručnom sekretaru i duši edicije, dipl. ing. Filipu Jurasu koji mi je bio
izvanredna pomoć i u prvom izdanju, profesorima Mariji Radovanić i Savi Simončiću
te jezičnom lektoru. Na njima je ležao velik teret u pripremi jedne ovakve
edicije, a oni su to obavili na najbolji mogući način. O grafičkoj strani
edicije vodio je brigu ing. Vladimir Mesić, rukovodilac, i njegovi suradnici Branimir
Babić, ing. Agata Fučkan i Dušan Zvab. Brigu o kartografiji vodio je dipl.
ing. Božidar Feldbauer sa suradnicima. Svima njima, kao i korektorima tekstova,
velika hvala na brizi i požrtvovnom radu!


Prije nego završim ovo izlaganje obraćam se posebno predstavnicima sredstava
javnog informiranja, našoj sedmoj sili. I njima velika hvala na dosadašnjem
razumijevanju i brizi za zaštitu prirode, za zaštitu šuma i za bolji čovjekov okoliš.
Međutim, njihova će podrška u tom pogledu u razdoblju koje je neposredno
pred nama, biti još potrebnija, i to ne samoj ovoj struci, nego cijeloj našoj zajednici.
U posljednje su vrijeme iskrsle, i ubrzano se zaoštravaju, neke pojave
koje ugrožavaju život na ovoj planeti. Populacijska eksplozija pomalo liči, čini
se, ekološkoj katastrofi. Početkom ovog stoljeća bilo je na svijetu oko 1,5 milijarda
ljudi i godišnji prirast iznosio je oko 1,1 milijuna. Za vrijeme Univerzijade, 11.
VII ´rodit će se 5-niilijarditi stanovnik uz godišnji prirast od 80 milijuna. Šesta
milijarda nastat će za samo 13 godina i to će biti 6-milijarditi potrošač koji će
se pridružiti ostalima u daljnijem nagrizanju prirode. »Od 1950. god. čovječanstvo
se podvostručilo, a potrošnja fosilnih goriva učetverostručila. Otperećenje
prirodnih izvora planeta premašio je mnoge prirodne granice, premašio je i sposobnost
šuma da se odupru zagađivanju, premašilo je i moć atmosfere u razgrađivanj.
u otpadnih plinova a premašena je i izdržljivost tla podvrgnutog intenzivnom
iskonišćivanju za proizvodnju hrane. Mnogima nije, čini se, poznato, da se
samo u SAD proizvodi više od 50 mil. t žitarica iscrpljivanjem temeljne plodonosne
supstance, a oko daljnjih 50 mil. t žanje se na visoko erozivnim tlima koje
bi zapravo valjalo pretvoriti u pašnjaike ili pošumiti. Te brojke bi valjalo usporediti
sa svega oko 20 mil. t svjetskog viška žitarica. Zemlja postaje sve manje
pogodna za život budućih generacija. Treba imati u vidu i degradaciju ozonskog
plašta u stratosferi, buduće klimatske promjene i gubitak biološke raznovrsnosti«.
Sve to su konstatacije vašingtonskog Instituta za praćenje globalnih ekonomsko-
ekoloških pokazatelja na ovoj planeti, koje je pred mjesec-dva izio u Vjesniku
Stjepo Martinović. U industrijaliziranim područjima kisele kiše i zagađen zrak
uništavaju šume: u Srednjoj i Sjevernoj Evropi drveće je bolesno i umire na
području velikom 20 mil. ha. Kiša onečišćena spojevima sumpora, dušika i ostalih
plinova koji dospijevaju u atmosferu iz industrijskih ložišta, dimnjaka termo-
elektrana i ispušnih cijevi automobila narušava plodnost tla: ugibaju bakterije i
drugi mikroorganizmi važni za prirodne procese fermentacije zemljišta. U Svdcar


268