DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ukupno drvna masa hrastovine (lužnjaka i kitnjaka) veoma je značajna s 8,57% od ukupne drvne mase, tj. oko 97,3 mil. m3. Procjenjuje se da prirast hrastovine godišnje iznosi 2,6 do 3 mil. m3, tj. nešto je viši od prosječnog prirasta listača jugoslavenskih šuma. 1982. godine ukupna sječa bruto mase hrastovine, lužnjaka i kitnjaka, iznosila je oko 2,9 mil. m3 i posljednjih godina uglavnom se kreće u tim veličinama. Hrastovina kao drvo za finalnu preradu drva, posebno za izradu namještaja i u unutrašnjoj arhitekturi, predstavlja najveću vrijednost koju Jugoslavija ima u svojim šumama. Dok ostale vrste drva manje ili više trpe od stanovitih pomodarskih trendova, hrastovina je u tražnji veoma konstantna i oscilacije u tražnji, do kojih povremeno dolazi, rezultat su konjunkturnih a ne modnih mijena. S obzirom na značajnu drvnu masu i veliku vrijednost te drvne mase gospodarsko značenje hrastovne za cjelokupno narodno gospodarstvo Jugoslavije također je veoma veliko. Značenje hrastovine za narodno gospodarstvo moguće je međutim utvrditi tako, ne ulazeći u njezin doprinos općem narodnom bogatstvu sadržanog u stojećoj drvnoj masi, da pretpostavimo kao da nestane godišnji etat kao input u cjelokupnom narodnom gospodarstvu i da tim nestakom utvrdimo posljedice koje bi on u međuzavisnom djelovanju proizveo na cjelokupno narodno gospodarstvo. METODOLOGIJA I ISTRAŽIVANJA Narodno bogatstvo sadržano u stojećoj drvnoj masi svih jugoslavenskih šuma predstavlja, što dakako ovisi o metodologiji računanja, veoma visok postotak ukupnoga narodnog bogatstva. U resursima narodno bogatstvo jugoslavenskih šuma najvrednije je. Uzme li se u obzir činjenica da je to još k tomu obnovljiv resurs, značenje je još veće. Hrastovina ima u tom bogatstvu veoma visok udio, koji se kreće u visini preko 10%». U istraživanjima gospodarskog značenja hrastovine nismo međutim procjenjivali vrijednost hrastovine u ukupnom narodnom bogatstvu,, već smo istraživanjima željeli utvrditi utjecaj koji hrastovina vrši na cjelokupan gospodarski bitak zemlje. Istraživanja gospodarskog značenja usmjerena su dakle gospodarsko dinamički : što bi se desilo da, ceteris paribus, hrastovine nestane kao inputa. Istraživanje gosopdarskog značenja hrastovine prema cilju koji smo si postavili jest analiza međuzavisnosti. Međuzavisnost najbolje opisuje input-output analiza. Nažalost, posljednje tablice jugoslavenskoga narodnog gospodarstva odnose se na daleku 1978. godinu, pa su u beznadnom zakašnjenju. Na temelju podataka o društvenim bilancama, svodnim bilancama cjelokupnoga narodnog gospodarstva, input-output tablica iz 1978. te procjena i usklađivanja za potrebe naše analize izveli smo šest-sektorski model input- ouput tablica Jugoslavije za 1982. godinu. Ovako visoko agregiran model sigurno ne može zadovoljiti potrebe detaljnog planiranja ili poslužiti za analizu gospodarske politike, ali on može dati veoma precizan odgovor koliko nam pojedina vrsta drva vrijedi za cijelo na 198 |