DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Na kraju knjige otisnuto je kazalo znanstvenih područja i detaljno stvarno
kazalo s više od 10.000 pojmova.


U ovoj je knjizi, s obzirom na alfabetski redoslijed, prikazana šumska d drvna
privreda SR Slovenije, SR Srbije i AP Vojvodine. Tu je prikazana povijest šumarstva
i drvne industrije, njihovo sadašnje stanje, organizacija i nivo proizvodnje,
zaštita prirode, nauka i nastava, a poimenično su navedeni i znanstveni radnici
tih republika. Neočekivano velike površine prirode zaštićene su i veoma je
velik broj zaštićenih lokaliteta karaktera prirodne baštine. Tako je npr. u SR
Sloveniji zaštićeno više od ltf´/o republičkog teritorija; tu su Triglavsk; nacionalni
park, Martuljška kočna, Robanov kot, Topla, Rakov Škocjan (pokrajinski parkovi),
zatim su tu prirodni rezervati (Mala Pišnica, Kukla, Donačka gora, Krakovski
gozd, Notranjski Snežnik) i dr. U SR Srbiji bez pokrajina trebalo bi biti do
2000. godine zaštićeno 490 prirodnih objekata različitih kategorija (oko 7,5ö/<* površine);
među njima su i veća područja kao što su Krčajske i Valjevske planine,
Zlatar Golija, Goč-Željin, Jastrebac, Stara planina i dr. U SAP Vojvodini je do
1985. god. zaštićeno 205 objekata prirode (oko 7,5% površine); ovamo spadaju Fruška
gora (nacionalni park), Deliblatska peščara i 8 regionalnih parkova. Uz prikaz
SR Srbije, SR Slovenije i SAP Vojvodine priložene su i po 2 stranice slika u boji
nekih zaštićenih prirodnih objekata, prirodnih ljepota i prirodnih rijetkosti, kako
je to učinjeno i uz prikaze ostalih republika i SAP Kosovo u I. i II. knjizi,


U ovoj III. knjizi došli su na red brojni važni stručni članci iz područja šumarske
struke. To su: PODMLAĐIVANJE, POSUMLJAVANJE, PRAŠUMA, PREBORNA
SUMA, PRIRAST, RASADNIK, RITSKE SUME, SASTOJINA, SEMENARSTVO,
SUŠENJE ŠUMA, ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTA2E, ŠUMSKE ZAJEDNICE
JUGOSLAVIJE, TIPLOGIJA ŠUMA i TLO. Tu spadaju i suvremeni
prikaz nekih dendrometrijskih sredstava kao što su PROMJERKA, RELASKOP
i VISINOMJER. Više navedenih članaka je nanovo obrađeno zbog razvoja tehnologije
i zbog novih spoznaja u proteklih dvadesetak godina nakon prvog izdanja
Šumarske enciklopedije (1963. god.). To se naročito odnosi na članke POSUMLJAVANJE,
SEMENARSTVO, SUŠENJE ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTAŽE,
ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO. Posebno je mnogo pažnje posvećeno
novoj obradbi članaka ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO, Članku
Šumske zajednice Jugoslavije dato je veoma mnogo prostora: tekst s ilustracijama
iznosi 58 enciklopedijskih stranica, od kojih su neke u sitnom slogu. Šuma,
naime, nije više tolika nepoznanica, »knjiga sa sedam pečata« kako se to ranijen
u šumarskoj znanosti govorilo, pa je novim spoznajama u vegetacijskim odnousima
i procesima u našim šumama dato opravdano toliko prostora. Tu je materiju
obrađivala ekipa naših znanstvenih radnika iz svih naših republika i pokrajina.
To je prvi detaljni, sveukupan uvid u šumske fitocenoze Jugoslavije, sabran
i obrađen na jednom mjestu. Članku TLO dato je također mnogo prostora,
20 enciklopedijskih stranica; i taj je članak obrađivala ekipa poznatih naših znanstvenika.
Uz opći prikaz postanka i svojstava tala, više je prostora posvećeno
šumskim tlima, odnosima vegetacije i tla, proizvodnosti šumkih tala, utjecaju načina
šumskog gospodarenja na tlo i ulozi šuma u zaštiti tla.


Za eksploataciju šuma tu su noviji i važniji članci PROCESOR, PUT, TRAKTOR,
TRANSPORTNI SUSTAVI, ZlCARE i dr. Neka od eksploatacijskih sredstava
prije nisu postojala, ili nisu postojala u današnjem obliku.


U III. knjizi postoje i neki važniji članci za drvnotehnološku struku: PROIZVODI
ZA GRAĐEVINARSTVO, SEKUNDARNE SIROVINE, SUŠENJE DRVA, SU


270