DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 94 <-- 94 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Posebno izdanje 2 Zagreb, 1986. Drugi svezak Posebnog izdanja Glasnika za šumske pokuse izdan je pod naslovom »Uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva SRH« u opsegu 359 stranica teksta. Svezak je izdan »povodom 125. godišnjice nastave šumarstva u Hrvatskoj« i prvi dio donosi četiri referata održana u sklopu obilježavanja (proslave) te obljetnice. U drugom dijeki objavljeni su referati i zaključci Simpozija »Gospodarenje mediteranskim šumama SR Hrvatske «, održanom na Rabu od 8. do 11. listopada 1985. godine, a u treći dio ubrajamo priloge raznog sadržaja. 1. U prvom dijelu nalaze se tekstovi: 1. B. Ljulj ka: »125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u SR Hrvatskoj « — izlaganje autora, u svojstvu dekana Šumarskog fakulteta, na Akademiji proslave održane 17, (a ne 18, kako stoji, u Glasniku) prosinca 1985. Izlaganje je objavljeno i na engleskom jeziku; 2. M. V i d a k o v i ć : Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje; 3. A. Krstinić : Istraživanja aktualnih problema u šumarstvu; 4. M. Figurić : Znanstvena istraživanja u drvnoj industriji. Ova su predavanja održana na plenarnoj sjednici Savjetovanja održane 18. prosinca 1985. godine na Šumarskom fakultetu, za koju su bila i umnožena i podijeljena učesnicima. Referat B. Ljuljke objavljen je već u Šumarskom listu (br. 3—4/1986), a iz ostala tri tek po koja misao. »Nauka se može podijeliti na tri osnovna područja: fundamentalna, primjenjena i razvojna istraživanja«, konstatira M. Vidaković, ali »uvijek nije moguće lučiti fundamentalna istraživanja od primjenjenih «. Međutim, »važno je naglasiti da temeljna istraživanja imaju veliko značenje u razvoju primjenjenih istraži1vanja «. Analogna je konstatacija i M. Figurica naglašavajući, da je »vrlo teško, gotovo i nemoguće, povući oštru granicu između fundamentalnog istraživanja, primjenjenog istraživanja i razvojnih istraživanja (ali su) fundamentalna istraživanja osnova privrednog i društvenog napretka « (str. 51). »Biologija se (danas) brzo i intenzivno razvija i zbog toga se smatra da čovječanstvo ulazi u znanstvenu revoluciju prirodnih nauka«, odnosno genetsko inženjerstvo. Kao primjer Vidaković navodi proizvodnju klonova E u c a 1 i p t u s gr an d is, posađenih u kulturama u Aracruzu (Brazil) koji imaju »značajna poboljšanja u obliku debla, otpornosti na bolesti, svojstvima drva i u rastu« — prirodni godišnji prirast od 34 m3/ha povećan je na 64 m3/ha (str. 32). Treba naglasiti i, irekli bismo, zahtjev autora, da »treba obrazovati stručnjake širokog profila, koji uz minimum dodatnog napora mogu prelaziti iz jednog tipa proizvodnje na drugi« (str. 27). Time, dakako, nije isključeno trajno praćenje rezultata tekućih istraživanja, pa i onih temeljnih, jer bez dobra temelja nema ni sigurne kuće! A. Krstinić naglašava, da se napredak u istraživanjima očituje i u povećanom broju objavljenih radova, kako u tuzemstvu tako i u inozemstvu. Broj u inozemstvu objavljenih radova ima značaj naše znanosti na svjetskom planu, ali za unutrašnje potrebe, smatramo da bi sva |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ki autor trebao pripremiti širi sažetak za domaće stručne časopise (Šumarski list i dr.). M. Figurić je naglasio potrebu kritičnijeg odnosa za uvoz strane tehnologije kao negativnost u ekonomskom pogledu, jer takav uvoz »više koristi razvijenijim zemljama koje prodaju tehnologiju, nego (kupcima« ... (str. 50). Ali da se vlastiti istraživački radovi mogu provoditi potrebno je specifičan način njegovog financiranja sa strane banaka, kod odobravanja investicija davati prednosti projektima temeljenim na vlasititim rezultatima znanosti i tehnološkog razvoja, te »ukidanjem neopravdanih uvoznih ograničenja i omogućavanja uvoza neophodne znanstvene opreme i repromaterijala za znanstvenoistražvački rad, uvoza inozemne i stručne literature, te ukidanja ograničenja na putne troškove uz terenski dio znanstvenoistraživačkog rada« (str. 51). 2. Sa Simpozija »Gospodarenje mediteranskim šumama SR Hrvatske« objavljeni su radovi (prema redosljedu u Glasniku) : I. Trinajstić: Fitogeografsko raščlanjivanje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja — polazna osnovica gospodarenja mediteranskim šumama, B. Prpić: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svjetlu, M a t i ć, S. i Rauš, Đ. : Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika, A. Krstinić i M. Vidaković: Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem, Ž. Borzan : Gitotaksonomske značajke kariotipova nekih borova, D. K1 e p a c : Zapisi sa seminara o alepskom i brucijskom boru u Tunisu (15—21. IV. 1985), M a t i ć, S.: Šumske kulture alepskog bora i njihova uloga u šumarstvu Mediterana, A. Tomašević: Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem u SR Hrvatskoj, Š. Meštrović: Različite uloge mediteranskih šuma, A. Pranjić i IN. Lukić: Oblični broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilex L-), U. Golubović: Postotak prirasta vrijednosti drvne mase u sastojina alepskog i ornog bora, Đ. Rauš: Uloga šuma i parkova u prostornom i privrednom planu otoka Raba, M. Glavaš : Važniji uzročnici sušenja borovica, K. O p a 1 i č k i : Zaštita šuma na kršu, J. Š i m i č i ć : Ugroženost šuma otoka Raba od šumskih požara, Zaključc i Simpozija »Gospodarenje mediteranskim šumama SR Hrvatske « održanog na Rabu od 8. do 11. listopada 1985. godine (i na engleskom jeziku). Nakon, uglavnom, dendroloških i dendrosocioloških istraživanja na Kraškom području profesora Šumarskog fakulteta (M. Anića, J. Balena i J Petračića) sada imademo i stanovite rezultate istraživanja o uzgoju i zaštiti tamošnjih šuma. Iako se ne mora prihvatiti sve iznijeto, jer je istraživanja potrebno provesti i na širem području i u .različitim klimatskim (godišnjim) prilikama, ipak svi članci neophodno su štivo za svakog radnika na mediteranskom području našeg Kraškog područja, a osobito onih, koji po prvi put dolaze tamo na rad. Iako su mlađi i za vrijeme studija mnoge činjenice saznali, ponavljanje ne će biti na ođmet. 3. U treći do ubrajamo priloge (po redosljedu u Glasniku): 285 |