DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Informacija o šumskim požarima
vi 1985. godini,


S. M a t i ć : Nastavni i pokusni šumski
objekti u Zagrebu,
B. P r p i ć : Nastavno-pokusni šumski
objekti Lipo vi jami,
R. Križanec: Nastavno-šumski pokusni
objekt (NPŠO) Zalesina,
A. Vranković: Nastavno-šumski
objekt »Velika«.
Đ. R a u š : Nastavno-pokusni šumski
objekt Rab (s istovjetnim tekstom na
njemačkom jeziku),


Đ. Rauš i P. Đurasović: Specijalni
rezervat šumske vegetacije — otok
Loikrum,


Đ. Rauš i J. Vu´kelić: Bibliografija
radova istraživača Zavoda za istraživanja
u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu
za razdoblje 1981—1985.


Informacija o šumskim požarima u
1985. godini je informacija Inspektorata
za šumarstvo i lovstvo Republičkog komiteta
za poljoprivredu i šumarstvo SR
Hrvatske, dakle za godinu u kojoj je bilo
izuzetno velika površina opožarena na
primorsko-otočnom našem području. Uz
ostale uvjete koji su pogodovali širenju
požara naveden je i vjetar. I s pravom,
jer je vjetar onaj činilac s kojim se čovjek
ne može boriti i on omogućuje vatri
da su u 1985. godini opožarena i po
preko 2000 ha suvisle površine. To nije
samo stanje kod nas nego općenito, pa
i u ovom broju Glasnika (na str. 122) čitamo
da su »ljetna suša i vjetar dva klimatska
faktora koji se smatraju kao osnovni
parametri u borbi protiv šumskih
požara, a zatim dolazi čovjek — poljoprivrednik,
pastir, turist i si. (R. Velez,
dr ing., iz Forest Fire Service IOONA u
Madridu).*


* Prije nekoliko godina vrlo brzo svladanje napredovanje
vatre u makiji kod Lumbarde na otoku Korčuli
postignuto je bacačem plamenal
Oskar Piškorić


SPAČVA 30
1956/1986.


»Spačva 30 — 1956/1986« naslov je ukusne
publikacije, koju je »u povodu 30. godišnjice
nastanka i razvoja« izdala Radna
organizacija »SPAČVA« Vinkovci.


U publikaciju nas uvodi »Slavonska šuma
«, odlomak iz istoimene pripovijesti
Josipa Kozarca uz fotografiju mlađe sa


stojine sa starim stablom hrasta promjera
u prsnoj visini oko 200 cm. Slijedi
uvodnik Josipa Filipovića, dipl. inž. šum.,
geralnog direktora i pisca uvodnika »Naših
30 godina«. U uvodni dio možemo uvrstiti
i kratke tekstove (25—30 redaka) o
Drvno industrijskom kombinatu »Spačva«
Vinkovci na njemačkom te na talijanskom
jeziku.


Pod naslovom »U znaku slavonskog hrasta
« dana je skica o počecima industrijskog
korištenja spačvanskog šumskog
bazena i razvoja do 1961. godine, kada
je, 1956. godine osnovano poduzeće, »Slavonski
hrast« drvna industrija Vinkovci
uključena u Šumsko-poljoprivredno-indu


st rij ski kombinat »Spačva« Vinkovci. Nakon
osam godina zajedničkog rada razvrgava
se ova zajednica u posebne radne
organizacije poljoprivrede, šumarstva i
drvne industrije. Tako od 1970. godine
drvna industrija opet djeluje samostalno
pod nazivom Drvno industrijski kombinat
»Spačva« Vinkovci. Kombinat stoga, što
Radna organizacija danas uključuje:
pilansfcu preradu drva


(u Vinkovcima i u Županji),


tvornicu parketa,


tvornicu plemenitog furnira,


tvornicu građevinske stolarije,


tvornicu ambalaže i blind furnira, te


stolariju.


Za proizvodnju se brinu Pogon za održavanje
i energetiku, Radna zajednica i
»Spačva — trgovina«.


U nastavku prikazan je plasman proizvoda,
kadrovska osnova, rad organa sa