DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 97     <-- 97 -->        PDF

moupravljanja i delegacija, aktivnosti u
radu društveno-političkih i društvenih organizacija,
društveni standard i radni uvjeti,
protupožarna zaštita i sportski život.
Tekstovni dio završava se podacima


o dobivenim odlikovanjima i priznanjima
te kako će biti »Naše sutra ...«, a cijela
publikacija fotografijama dosadašnjih i
sadašnjeg generalnog direktora Kombinata
i Popisom zaposlenih radnika (koji
je, međutim, ispao u kazalu sadržaja).
Publikacija sadrži niz crnobijelih i kolor
fotografija, nekoliko grafikona i »preglednu
kartu DIK-a »Spačva« Vinkovci«.


Uobičajeno obilježavanje (proslava) uzastopnih
godišnjica ima puno opravdanje
u slučajevima, ako se istodobno i javno
prezentira rad odnosne organizacije (proizvodne
ili druge) tiskanom publikacijom
kao što i ova. Ne samo za širu javnost
nego i za radnike vlastite radne organizacije,
pogotovo, kada ih je preko 2000
(kao što ih je u DIK »Spačva«) i na radu
u raznim tvornicama, pa i mjestima. Zacijelo
će svaki radnik s ponosom svojoj
okolini pokazivati, npr., sliku inter hotela
»Panorama« u Oberhofu, DR Njemačka,
koji je kompletno opremljen hrastovim
prozorima i vratima izrađenih u DIK-u
»Spačva«, a u dragoj uspomeni ostat će
šio je zapisano njegovo ime i tako spašeno
anonimnosti i zaboravu, itd.


Od detalja naglašavam, da »Spačva«
praktički sa 100s/« iskorištava sirovinu,
jer otpad (piljevinu, blanjevinu i si.) što
ne može potrošiti energana (energane)
briket i ra se kao ogrjevni materijal ili usitnjava
(topolovina) i otprema u tvornicu
papira u Belišou (otpad koji ostaje u
šumi ne smijemo računati kao potpuni
gubitak, jer je on »gnoj šume«, dakle
iskorišten je u proizvodnji drvne mase).


Konačno, takve publikacije, pa i ova, u
današnjici su dokumentacija rada a u
budućnosti izvori za povijest naše zemlje.


Oskar Piškorić


BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL,
DE ECOLOGIA, BR. 30, Madrid, 1986.


G an du lio, L. M.; Munoz, L. A.:
Karta potencijalne primarne neto produktivnosti
španjolskih ekosistema


Proučavani isu rezultati istraživanja o
valorizaciji primarne neto produktivnosti
raznih terestričkih ekosistema, a izvedeni
zaključci konkretizirani su u seriji formula
koje dozvoljavaju široke mogućnosti
izbora za iskorišćivanje biotopa u šumarstvu
i stočarstvu (pašarenju).


Analiza raznih modela za računanje primarne
neto produktivnosti u funkciji ambijentalinih
parametara dozvoljava zaključak
da je Rosenzweigov model najpogodniji
za upotrebu u zemljama umjerene
klime. Izložena je metodologija za računanje
stvarne maksimalne evapotranspiracije.
Konkretizirani su upotrebljeni materijal
i metode za izradu karte potencijalne
primarne neto produktivnosti španjolskih
ekosistema.


M ontoya O., J. M.: Ekologija i borove
šume


U radu se analizira uloga borova i borovih
šuma u inicijalnoj prirodnoj sredini
(klimaks i potencijalna vegetacija), njihova
prostorna i vremenska dinamika te
njihov odnos prema aktivnosti čovjeka.
Osim toga iznose se zapažanja o vjerojatno
negativnom učinku borovih šuma na
tlo.


Herr a uz, J. M.: Endemski i ibero-afrički
florni elementi u flori okruga Alcaraz
(Albacete)


U radu se daju horološke i ekološke
reference 114 iberijskih i 63 ibero-afričkih
taksona u okrugu Alcaraz (Albacete)
uz naznaku njihove situacije u koordinatama
UTM u kvadratima od 1 km x 1
km. Četrnaest od njih po prvi puta se citiraju
za pokrajinu Albacete. Ističe se
ekološko značenje enklave »Los Chorros
Y Calar del Mundo« i predlaže za nju ne


287




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 98     <-- 98 -->        PDF

ki od modaliteta zaštite koja su na snazi
u Španjolskoj.


O n a i n d i a, Miren: Proučavanje distribucije
higrofilnih biljnih zajednica u
rijekama Biskaje


Autor je nastojao načiniti sintezu o zajednicama
higrofilne vegetacije u rijekama
Biskaje, koje se do sada nisu tretirale
na specifičan način već samo općenito u
okviru proučavanja širokih zona. Unutar
akvatične ili higrofilne vegetacije mogu
se razlikovati: formacije drveća koje reprezentiraju
uglavnom johe i vrbe i formacije
nedrvenastih vrsta, u pravom
smislu riječi akvatične, kako nad vodom
tako i pod vodom. Svrha je ovog rada
upoznavanje distribucije svake od tih zajednica
duž riječnih bazena koji čine higrografsku
mrežu Biskaje.


Santa Regina, I.; Gali a rđo, J. F.:
Produkcija listinca u tri šume planinskog
lanca Bejar (Salamanca)


Određivana je produkcija listinca u tri
šumska ekosistema (klimaksna hrastova
šuma, paraklknaksna kestenova šuma i
disklimaksna borova šuma). Ukupna produkcija
iznosi 8,6 tona po hektaru godišnje
u hrastovoj šumi {Quereus pyre
n a i c a) od čega na samo lišće otpada
65% (ostalo su sitne grančice, plodovi,
lišajevi i dr.); 5,9 tona/ha godišnje u kestenovoj
šumi (lišća 60%); 8,8 tona/ha godišnje
u borovoj šumi (iglice 46%», češeri
33%).


Cur ras, R.; Laguna, E.: Prilog poznavanju
kalcifilne flore na stijenama


Iznose se podaci o postojanju »džepova
« mekanog materijala u unutrašnjosti
vapnenastih i dolomitnih stijena, gdje se
razvija rupikolna flora u Barranco Real
(Sierra de Caballön, Valencia). Dati su i
edafski podaci o analizi takvih »džepova«.


Moya, J. L.: Formacija vlažnih područja
na jugu pokrajine Cördoba.


Analizirani su faktori koji uvjetuju formaciju
i dinamiku vlažnih područja u južnim
dijelovima pokrajine Cordoba.


Gumuzzio, J.; Polo, A.; B at 11 e, J.,
i Jimenez Ballesta, R.: Problematika
tala pod utjecajem soli u regiji
Castellano-Manchega


Proučavani su faktori koji uvjetuju prisutnost
zaslanjenih tala u regiji Castellano-
Manchega. Date su karakteristike najvažnijih
tipova tala: Torriorthents, Canborthid,
Gypsiorthid i Salorthid. Evidentiran
je utjecaj prirode soli sastavljenih
uglavnom od sulfata i klorida kalcija i
magnezija. Ističe se važnost razine saliniteta
u odnosu na tla i prisutnost jako
zaslanjenih vodenih slojeva u blizini površine.


Lucio, A.; Purroy, F. J.: Demografija
velikog potrka (Otis tarda) u Leonu


Proučavanja je populacija velikog potrka
(Otis tarda) u španjolskoj pokrajini
Leon u periodu 1981—1986. Obavljeno
je 12 brojanja populacije koja nastanjuje
površinu od 1300 km-. Tabela 1 prikazuje
broj promatranih ptica, broj mužjaka,
ženki, pilića, primjeraka neodređene
starosti i spola. Globalne brojke oscilirale
su između minimuma od 213 primjeraka
u rujnu 1982. i maksimuma od 413
u travnju 1984. godine. Demografska varijabilnost
raznih sektora (tab. 2) potvrđuje
mobilnost vrste u bazenu rijeke Duero.
Budućnost te marginalne jezgre u Leonu
ugrožena je zbog niske produktivnosti
(0,18 potomaka po ženki u rujnu 1985.),
znatne smrtnosti antropogenog porijekla
i, kao faktora prvorazrednog značenja,
gubitak potencijala habitata u kritičnom
trenutku reprodukcije zbog drastičnog
smanjenja površina sa spontanom i ruderalnoni
vegetacijom. Unatoč šest godina
totalne zaštite leonska populacija velikog
potrka zadržava stabilnost bez primjetnog
porasta brojnosti.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Arroyo, B.; Garza, V.: Proučavanje
položaja surog orla (Aquila chrysaetos) u
središnjem dijelu Španjolske


Populacija surog orla u središnjem dijelu
Španjolske sastoji se od 48 pari. Gustoća
populacije iznosi 1 par na 150 km2,
a razdaljina između parova 8,7 km. Glavne
jezgre nalaze se u planinskim lancima
Gredos i Ayllön. Posljednjih 20 godina
broj parova smanjio se za 30%>. Strukturu
populacije karakterizira mala brojnost
solitarnih individua i prisutnost nezrelih
oblika, većinom ženki, u 42°/o parova. Diskutira
se o glavnim problemima populacije,
koji proističu iz stalnog direktnog
lovljenja, promjene biotopa gnijezđenja i
degradaciji ambijenta. Ukazuje se na mjere
zaštite i nužnost da se one što prije
počnu provoditi.


Rodriguez, J.; Torres, J. A.: Gniježđenje
vrapčarki: faktori koji utječu na
okupaciju umjetnih gnijezda


Proučavana je globalna okupacija umjetnih
gnijezda od vrsta vrapčarki u
planinskom lancu Cordoba (37° 55´35" N,
4" 50´50" W) u 1981., 1982. i 1984. godini.
Postotak okupiranih gnijezda varirao je
između 30, 44 i 10%>. Po brojnosti je na
prvom mjestu bila velika sjenica (P a
rus major), zatim živični strijež
(Troglodytes troglodytes) i plavetna
sjenica (Parus caeruleus).
Na uspjeh okupacije najviše su utjecali
smještaj umjetnih gnijezda na terenu i
uvjeti prirodnog okoliša.


De Paz, O.; Fernandez, R.; Ben-
z a 1, J.: Prstenovanje netopira u središnjem
dijelu Iberijskog poluotoka u periodu
1977—1986.


Od siječnja 1976. do svibnja 1986. godine
prstenovano je oko 11.400 primjeraka
netopira, koji su pripadali skupini od
17 vrsta. Ukupno je kontrolirano 1.805
primjeraka, od kojih je kod 192 (10,63°/o)
utvrđena promjena mjesta od markiranja
do kontrole; od toga je kod 23


(11,97´°/») razdaljina bila veća od 100 km,
a razdioba je bila slijedeća:
Rhinolophus ferrumequixium
1 kontrola sa više od 100 km
Myotis b 1 y t h i
1 kontrola sa više od 600 km


M y o t i s myotis
1 kontrola sa više od 390 km
2 kontrole između 170 i 180 km


Miniopterus schreibersi
1 kontrola sa više od 25 km
2 kontrole između 190 i 200 km
3 kontrole između 160 i 170 km
6 kontrola između 120 i 130 km
5 kontrola između 110 i 120 km
1 kontrola između 100 i 110 km
Valja ukazati na razdaljine koje je prevalila
jedna ženka Rhinolophus
ferrumequinum (180 km), prstenovana
u Ramacastafias (Avila) i kontrolirana
u Tamajonu (Guadalajara), zajedno
s jednim mužjakom Myotis blythi,
prstenovanim u Tarifi (Cadiz) i kontroliranim
na lokalitetu Ciempozuelos (Madrid),
prešavši razdaljinu veću od 600 km,
što su maksimalne do sada poznate udaljenosti
za te dvije vrste. Isto se tako
mogla utvrditi privrženost ljetnim zim


skim skloništima i dokazati sjedilački ka


rakter većine iberijskih hiroptera. Samo


3 vrste, Myotis ´myotis, Myotis


blythi i Miniopterus Schrei


bers ! pokazuju uočljivije migratorno


ponašanje.


Prikazana su također i oštećenja na po


jedinim primjercima netopira, što su ih


do sada uzrokovala 3 modela prstena.


Oštećenja su, prema jačini, -razvrstana u


4 grupe. Najmanje su štetni prštenovi


tipa »X«. Autori ne preporučuju upotreb


ljene modele za vrste roda Rhinolo


phus, niti za vrste Myotis myotis


i M. blythi. Za ostale vrste mogu se


upotrebljavati uz potreban oprez dok se


ne pronađe pogodniji materijal za izradu


prstenova.


I. Mikloš