DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ki od modaliteta zaštite koja su na snazi u Španjolskoj. O n a i n d i a, Miren: Proučavanje distribucije higrofilnih biljnih zajednica u rijekama Biskaje Autor je nastojao načiniti sintezu o zajednicama higrofilne vegetacije u rijekama Biskaje, koje se do sada nisu tretirale na specifičan način već samo općenito u okviru proučavanja širokih zona. Unutar akvatične ili higrofilne vegetacije mogu se razlikovati: formacije drveća koje reprezentiraju uglavnom johe i vrbe i formacije nedrvenastih vrsta, u pravom smislu riječi akvatične, kako nad vodom tako i pod vodom. Svrha je ovog rada upoznavanje distribucije svake od tih zajednica duž riječnih bazena koji čine higrografsku mrežu Biskaje. Santa Regina, I.; Gali a rđo, J. F.: Produkcija listinca u tri šume planinskog lanca Bejar (Salamanca) Određivana je produkcija listinca u tri šumska ekosistema (klimaksna hrastova šuma, paraklknaksna kestenova šuma i disklimaksna borova šuma). Ukupna produkcija iznosi 8,6 tona po hektaru godišnje u hrastovoj šumi {Quereus pyre n a i c a) od čega na samo lišće otpada 65% (ostalo su sitne grančice, plodovi, lišajevi i dr.); 5,9 tona/ha godišnje u kestenovoj šumi (lišća 60%); 8,8 tona/ha godišnje u borovoj šumi (iglice 46%», češeri 33%). Cur ras, R.; Laguna, E.: Prilog poznavanju kalcifilne flore na stijenama Iznose se podaci o postojanju »džepova « mekanog materijala u unutrašnjosti vapnenastih i dolomitnih stijena, gdje se razvija rupikolna flora u Barranco Real (Sierra de Caballön, Valencia). Dati su i edafski podaci o analizi takvih »džepova«. Moya, J. L.: Formacija vlažnih područja na jugu pokrajine Cördoba. Analizirani su faktori koji uvjetuju formaciju i dinamiku vlažnih područja u južnim dijelovima pokrajine Cordoba. Gumuzzio, J.; Polo, A.; B at 11 e, J., i Jimenez Ballesta, R.: Problematika tala pod utjecajem soli u regiji Castellano-Manchega Proučavani su faktori koji uvjetuju prisutnost zaslanjenih tala u regiji Castellano- Manchega. Date su karakteristike najvažnijih tipova tala: Torriorthents, Canborthid, Gypsiorthid i Salorthid. Evidentiran je utjecaj prirode soli sastavljenih uglavnom od sulfata i klorida kalcija i magnezija. Ističe se važnost razine saliniteta u odnosu na tla i prisutnost jako zaslanjenih vodenih slojeva u blizini površine. Lucio, A.; Purroy, F. J.: Demografija velikog potrka (Otis tarda) u Leonu Proučavanja je populacija velikog potrka (Otis tarda) u španjolskoj pokrajini Leon u periodu 1981—1986. Obavljeno je 12 brojanja populacije koja nastanjuje površinu od 1300 km-. Tabela 1 prikazuje broj promatranih ptica, broj mužjaka, ženki, pilića, primjeraka neodređene starosti i spola. Globalne brojke oscilirale su između minimuma od 213 primjeraka u rujnu 1982. i maksimuma od 413 u travnju 1984. godine. Demografska varijabilnost raznih sektora (tab. 2) potvrđuje mobilnost vrste u bazenu rijeke Duero. Budućnost te marginalne jezgre u Leonu ugrožena je zbog niske produktivnosti (0,18 potomaka po ženki u rujnu 1985.), znatne smrtnosti antropogenog porijekla i, kao faktora prvorazrednog značenja, gubitak potencijala habitata u kritičnom trenutku reprodukcije zbog drastičnog smanjenja površina sa spontanom i ruderalnoni vegetacijom. Unatoč šest godina totalne zaštite leonska populacija velikog potrka zadržava stabilnost bez primjetnog porasta brojnosti. |