DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast smreke Tablica 4. tretiranja vilsina 1974. 1976. cm prsni promjer 1974. 1976. cm zapremina deblovine 1974. 1976. m3/ha suha tvar nadzemnog dijela smreke 1974. kg/ha negnojeno 273 356 31 50 7,0 15,8 12633 KP 366 493 46 66 13,9 30,5 21286 NK 392 504 5,1 71 17,4 39,1 25977 NP 452 557 62 80 23,2 50,4 30625 NPK 484 605 64 86 27,4 52,9 34565 NPKMg 488 621 68 90 28,9 64,2 34631 Aplikacija NPKMg-gnojiva pozitivno je utjecala na visinski, debljinski i volumni rast, kao i na produkciju ukupne biomase (tab. 4). Gnojidba dušikom i fosforom, te drugim hranivima odrazila se i na porast njihove koncentracije u biljci, posebno iglicama. Podaci o rastu smreke i koncentraciji hraniva u asimilacijskim organima pokazuju da se stanje ishrane kulture mijenja sa starošću, i to pozitivno. Iz tog je razloga primjena mineralnih gnojiva na proučavanim i sličnim staništima posebno važna pri osnivanju i u prvim godinama nakom osnutka kultura. Vrlo je zanimljiv podatak da je u dobi između dvanaest i četrnaest godina smreka gotovo udvostručila potrošnju hraniva u usporedbi s prijašnjim razdobljem. To pokazuje da je smreki u proučavanim uvjetima potrebno puno više hraniva u toj fazi razvitka. Zanimljiv je i podatak da je primijenjena gnojidba utjecala na preraspodjelu biomase bujadi i vrišta u korist bujadi (tab. 5). Količina suhe tvari prizemnog rašća na netretiranim parcelama i NPKMg-tretiranju (kg/ha) Tablica 5. 0 — kontrola NPKMg — tretiranje vrišt 5.100 1.300 bujad 1.100 4.170 ostalo 2.380 2.640 Ukupno 8.580 8.110 U 12. godini smreki na NPKMg-tretiranju potrebno je godišnje hraniva koliko u prizemnoj vegetaciji. Rezultati naših daljih proučavanja u faktorijalnom pokusu ishrane u Tuločniku (Komlenović 1973, 1976) pridonose boljem razumijevanju opisanih rezultata. Proizlazi da se u prvim godinama nakon osnutka kultura smreke na proučavanim staništima primjenom samo dušika ili fosfora postižu mali efekti. Međutim, aplikacijom obaju hraniva utjecaj gnojidbe na visinski rast vrlo je velik. 412 |