DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 108 <-- 108 --> PDF |
TIPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I EKOLOŠKO-GOSPODARSKI TIPOVI SUMA Nikola VUCELIC* Kako je poznato istraživanja botaničara I. Horvata na ličkoj Plješevici smatraju se začetkom biljnosociološkog proučavanja i opisa vegetacije u našoj zemlji ali i novim polazištem za tipologiju šuma na florističkoj, odnosno fitocenološkoj osnovi. Horvat (1938, 1950) se zalaže da se što prije istraže naše biljne zajednice detaljno pedološki, a zatim da se upravo te jasno određene biljne zajednice ispitaju i u šuskogospodarskom pogledu. Mnogobrojni fitocenološki radovi Horvata i ostalih istraživača utrli su put i stvorili uvjete za provedbu sistematskih tipoloških istraživanja šuma, kako ih je sadržajno i metodski u nas prvi predložio S. Bertović (1959, 1961) te organizirao i sa suradnicima proveo unutar znanstvenoga zadatka »Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa». Prema toj osnovnoj koncepciji i shemi odnosno metodici tipoloških istraživanja, kako se dosad provode u Hrvatskoj, nastoji se što detaljnije proučiti pojedine šumske fitocenoze poredbenim ekološko- biološkim i šumsko-gospodarskim istraživanjima; zatim definirati i klasificirati regionalne i lokalne ekološko-gospodarske tipove šuma te dati smjernice za njihovo optimalno i razumno iskorišćivanje s jednog ili više gospodarskih gledišta .Pri tom se kao regionalni ili lokalni ekološko-gospodarski tip(ili podtip) smatra svaka ona klimatskozonska ili paraklimaksna zajednica (asocijacija ili njena niža sistematska jedinica — subasocijacija, varijanta, subvarijanta, facijes), koja se odlikuje osobitim ekološko-biološkim ili gospodarsko- ekonomskim značajkama, važnim za racionalno gospodarenje (Bertović 1970, 1983; Bertović, Glavač 1963, 1987). Prilikom sustavne provedbe tipološkog istraživanja šuma, za svaki pojedini vegetacijski tip redovito se tretiraju uobičajenim redoslijedom, opisno i kartografski, ove najvažnije ekološko-biološke i šumsko-gospodarske komponente (problemi) istraživanja: 1. litološka građa, 2. orografske jedinice i parametri reljefa. 3. klimatske (bioklimati, mikroklima) i fenološke prilike, 4. fitocenološka karakterizacija, 5. pedološke i ostale edafske osobitosti; 6. šumsko- uzgojno karakterstike, 7. dendrometrijske i šumskouređajne značajke i 8. ekonomski faktori. U uzgoju i uređivanju šuma oduvijek se uvažavalo ekološke prilike i njihovu ulogu u šumskim staništima i sastojinama, a njihovo je proučavanje i solidno poznavanje osobito važno u šumskoj tipologiji zbog njezine višestruke znanstvene i praktične primjene. Petrografska građa je prva ekološka komponenta a istražuje se zbog međuovisnosti različitih stijena s obličjem terena, hidrografskim prilikama, vrstama tla i vegetacije. Reljef, o Nikola Vucelić, dipl. inž. šum., Ogulin |