DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 110 <-- 110 --> PDF |
čjem podrazumijevamo geografski određenu cjelinu koju karakteriziraju makroklimatske i geološke karakteristike značajne za rast i razvoj određenih vrsta drveća, te određeni način gospodarenja. Cijela Hrvatska razdijeljena je na tri područja, kojima su dane oznake rimskih brojeva i to: I Dinarsko područje, II Panonsko područje, III Eumediteransko i submediteransko područje. Pod zonom (regijom) podrazumijevamo određene cjeline unutar područja sa sličnim ekološkim i gospodarskim karakteristikama, važnim za uspijevanje pojedinih vrsta drveća. Za 11 utvrđenih zona predviđeno je obilježavanje velikim početnim slovima abecede. Ekološko-gospodarski tip obuhvaća određenu površinu šuma ili šumskog zemljišta podjednakih ekološko-bioloških i gospodarsko-ekonomskih značajki o kojima ovisi način gospodarenja šumama, a označava se arapskim brojevima. Ekološko-gospodarski podtip šume je određena površina šuma ili šumskog zemljišta koja se izdvaja s obzirom na pojedine, za gospodarenje važne, ekološke ili gospodarske značajke. Za označavanje podtipova uzeta su mala slova abecede (a, b, c, d, itd.)«. i U Ogulinskom kraju prva tipološka istraživanja provedena su u niskim šumama, šikarama i bujadnicama gospodarskih jedinica Veljun, Tržička šikara i Zalije. U njima se želilo proučiti pojedine ekološko-biološke i šumsko-gospodarske značajke, formirati ekološko-gospodarske tipove i odrediti meliorativne zahvate. Istraživanja su obavljena u nešto reduciranom opsegu. Na fitocenološka i pedološka istraživanja nastavilo se utvrđivanje drvnih masa i prirasta na ranije unesenim četinjačama u Veljunu i Zalijama, a kao usporedba i dopuna poslužili su i rezultati analize stabala iz odrasle kulture Bosiljevo. Rezultati tih istraživanja, objavljeni u prvom svesku publikacije »-Radovi«, po ocjeni M. Anića (1965)... mogu poslužiti kao dobar primjer rješavanja problema melioracije degradiranih šumskih terena na bazi primjene fitocenologije i ekologije .., a zapaženi su i povoljno ocijenjeni i u širem krugu stručnjaka2. Uz opisani rad provodili su se, prema ustaljenoj metodici i programu, različiti pripremni poslovi i rekognosciranja terena za sistematska tipološka istraživanja i kartiranja cijeloga Ogulinskog kraja, u intezitetu obrade i mjerilu karata 1 :100.000. U razdoblju od 1968. do 1972. godine ekipe Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu provele su sve terenske i uredske radove i priredile prethodne rezultate istraživanja u 5 svezaka elaborata pod naslovom »Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin«. Na osnovi rezultata svih ekoloških, gospodarskih i ekonomskih istraživanja te njihove sinteze, definirani su ekološko-gospodarski tipovi šuma i dati u elaboratu »Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin«. Dosljedno prema podacima u tom institutskom elaboratu dajemo sažet opis karakteristika utvrđenih ekološko-gospodarskih tipova i podtipova (EGT) i kartu njihove rasprostranjenosti u Ogulinskom kraju. EGT I-A-10 karakterizira zajednica bora krivulja (Pinetum mughi croaticum Ht.). Obrasta neznatne površine na vrhu Bjelolasice i ima izrazito zaštitno značenje. Tu se fragmentarno javlja i klekovina bukve (Fagetum croaticum sufruticosum Ht.), EGT I-I-20. 2) S. Radulović (Šumarstvo 1—2, Beograd 1967), M. Piskernik (Gozdarskl vestnik XXV, Ljubljana 1967), L. Risin (Referativni žurnal 56, Lesovedenie i lesovttdstvo 10, Moskva 1967). 416 |