DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
-plaščansku udolinu, razdvojenu vojnovačkim uzvišenjem na ogulinsko-oštarijsko- josipdolski i plaščanski dio. Ona je prema sjeveroistoku, Tounju i Mrežnici, omeđena usporednim no znatno nižim kosama niskih Dinarida: ogulinsko-oštarskim Krpeljom (Jalvice 606 m, Bogdanov vrh 512 m) i južno od Skradničkih vrata Radošićem (606 m), Brezovipom i istaknutim stošcem Huma (863 m) te Pištenikom (800 m), koji s jugoistoka zatvara polja Plaščanske doline. Povišenom kotlinom povremenog jezera Begovac kod Blata, Plaščanska udolina je povezana s ličko-jeseničkim poljima, na koja se nadovezuje visoravan Saborsko (550—700 m) omeđena prema sjeveroistoku Sivnikom (782 m) i Bršljanovicom (865 m), a Titrom (1003 m) i već spomenutim Jelenskim vrhom (1028 m) prema jugu. Cijeli Ogulinski kraj je izrazito krški i odlikuje se raznolikošću geološke građe, reljefa, vrsta tala, vodnih prilika, podneblja i vegetacije. Zbog njihove općenite životne i gospodarske važnosti, ti su ekološki činitelji detaljnije opisani u posebnim poglavljima ove publikacije. Uprkos obilnih padalina i gorovita terena područje je siromašno vrelima i tekućicama. Radi propusnosti vapnenačko-dolomitne podloge oborinske vode poniru i tek u dodiru s nepropusnim vodonosnim dolomitima i dolomitiziranim naplavima u poljima, javljaju se na površini kao manja ili veća vrela i vodotoci. Svojevrstan je fenomen da davnina voda ciielog Ogulinskog kraja otiče Kunom. Savom i Dunavom u 1150 km udalieno Crno more, a samo neznatan dio Gackom u Jadran udaljen nekoliko desetaka kilometara. Još je jedna osobitost krških voda na ogulinskom području. To su malena ali duboka jezerca iz kojih otiču kratki vodotoci, npr.: iezero kod Ponikavn i jezero kod Plavca Drape, vrelo Vrniike te jezera kod Partizanske Drežnice. U Ogulinskom zagoriu ima više takvih zatvorenh iezeraca (»gorska oka«), a posebno je poznato Šmitovo jezero kod zaseoka Ivanci. Šumarstvo je glavna gospodarska grana u Ogulinskom kraju, a šumama gospodare ovih sedam tamošniih šumarija: Brinje, Gomirje, Jasenak. Josipdol, Ogulin, Partizanska Drežnica i Plaški. Niihov noložaj (prema sekcijama Ogulin. Karlovac, Senj i Gospić, u mjerilu 1:100.0001 vidi se na karti (s.342). Susiedna su šumska područia nacionalnog parka Plitvička iezera na jugoistoku, Karlovca na istoku, Vrbovskog na sjeveru, Delnica i Senja na zapadu te Gospića na jugu. Po upravno-teritorijalnoj podjeli najveći dio opisivanoga Ogulinskog kraja pripada općini Ogulin, područje Šumariie Brinje u sastavu je općine Otočac, a šumarija Gomirje u granicama je općine Vrbovsko. Cjelokupna površina Ogulinskog kraja je oko 1.467 km2 sa 44.000 stanovnika (prema podacima iz g. 1978.). Zahvaljujući povoljnom prometnom i križišnom položaju te razmjerno prostranim i bogatim svojim poljima nastalo je nekoć važno feudalno središte okupljanja Modruš. Razaranjem Modruškog naselja po Turcima 1493. godine i izgradnjom ogulinske kule oko 1.500 godine, Ogulin postupno preuzima mjesto Modruša formirajući se kao vodeće naselje Ogulinsko-plaščanske udoline pa i znatno šireg područja. 318 |