DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 136 <-- 136 --> PDF |
sječom. Smatrano je naime, da svaka sječa treba da je u prvom redu šumskouzgojnog i zaštitnog karaktera, a tek zatim eksploatacijskog, pa se pravilno provedena sječa u prebornim šumama sa šumsko-uzgojnog gledišta smatrala jednom radnjom . Obilježavanju stabala za sječu pridavala se velika važnost, a mogli su ga obavljati u praksi provjereni šumarski stručnjaci. Osim sanitarnih i stabala zrelih za sječu predviđalo se obilježavanje i tanjih bukovih stabala lošije kvalitete u svrhu oslobađanja vrijednoga jelovog podmlatka u mješovitim šumama bukve i jele te i proređivanje mladih dijelova sastojine. Nastali razni prijelazni oblici šume uvjetovani gospodarskim postupcima u prošlosti i uočena pogrešnost identificiranja načina gospodarenja sa sječom u prebornim šumama nalažu potrebu za elastičnije gospodarenje i primjenu uzgojnih mjera koje proizlaze iz različitosti sastava, uzgojnih oblika, načina i toka pođmlađivanja, oblika smjese, razvojnog stanja sastojine i biološko-uzgojnih zahtjeva pojedinih vrsta drveća. Kultura bijelog bora »Suhodol« kod Gojaka (A. Horvat, M. Anić, B. Pešut) Snimio: P. Nežić Radi uspješnije regeneracije šuma, boljeg razvitka podmlatka i boljeg čišćenja stabala od grana u svrhu podizanja vrijednosti šuma razvija se ideja o primjeni oplodnih sječa s dužim podmladnim razdobljem u bukovim šumama i provedbi sječa u grupama i skupinama na boljim staništima i dubljim tlima u mješovitim šumama bukve i jele, što nalazi mjesto i u šumsko-uređajnim elaboratima između posljednja dva rata. Nažalost u operativi primjenjuje se tek poslije II. svjetskog rata, kada se u prebornim šumama uvodi tzv. grupimično i skupinasto gosopdarenje. |