DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 151 <-- 151 --> PDF |
RASADNICKA PROIZVODNJA Josip CAZIN* Rasadnička proizvodnja na ogulinskom području nema dugu tradiciju. Prvi rasadnik, površine 1 k. j., nalazio se u Plaškom, a spominje se 1893. godine u Izvješću o izletu članova Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Ogulin i na Plitvička jezera. U tom rasadniku proizvodile su se jelove, smrekove i ariševe presađenice za potrebe pošumljavanja, kako je u izvještaju navedeno, »gajišta« Ogulinske imovne općine, te je zabilježeno, da je općini Ogulin 1895. godine dodjeljeno iz Senja besplatno 5000 sadnica, a općini Gomirje 18000 sadnica crnog bora. Godine 1900. poslano je iz Senja 40000 sadnica smreke za potrebe Ogulinske imovne općine, a kako se u to vrijeme vršena znatna pošumljavanja smrekom u »Titri« u Saborskom, to je vjerojatno da je rasadnik u Plaškom tada još postojao. No on se, kao niti neki drugi rasadnici na ovom području, više ne spominje. Pedesetak godina kasnije, 1948. godine osnovala je Šumarija Modruš — danas Josipdol, rasadnik u Josipdolu veličine 3,60 ha u kome su se uzgajale smrekove, jelove i borove sadnice uz ručnu obradu nekvalificirane radne snage. Godišnje se proizvodilo 250 — 300.000 dvo- i trogodišnjih neškolovanih sadnica za potrebe Šumskog gospodarstva »Javornica« Ogulin. Ta količina, kao niti proizvodnja priručnog rasadnika »Gorica« u Ogulinu od 0,40 ha osnovanog 1953. godine, nisu bile dovoljne da podmire potrebe u sadnicama Šumskog gospodarstva »Javornica« Ogulin, pa se dio sadnica nabavljao sa strane (iz Čepića u Istri). Na inicijativu Šumarskog inspektorata Narodnog odbora kotara Ogulin osnovan je 1956. godine rasadnik »Veljun« u Oštarijama, površine 2,60 ha. Ova površina, koju je šumarstvu prepustilo Planinsko dobro Oštarije, trebala je služiti kao sjemenište i pikiralište. Rasadnik je ograđen žičanom ogradom, a izgrađena je vodovodna mreža i bazeni za grijanje vode. Godišnja proizvodnja kretala se od 200 — 250.000 sadnica (školovanih) godišnje. Šumsko gospodarstvo Ogulin osnovalo je 1961. godine samostalni »Pogon šumskih rasadnika Oštarije« u svrhu objedinjavanja rasadničke proizvodnje do tada rascjepkane po Šumarijama. Novi pogon koji je preuzeo sva tri postojeća rasadnika trebao je osigurati po OOUR Šumarijama dovoljno količine kvalitetnih sadnica. Kako je danom 30. IV 1963. godine ukinuto Planinsko dobro Oštarije a njegove površine dodjeljene Šumskom gospodarstvu Ogulin u svrhu osnivanja plantaža četinjača, Odlukom organa upravljanja ŠG Ogulin proširena je površina Rasadnika Oštarije na 20 ha ukupne površine, a ostali rasadnici su uki * Josip Cazin, šum. tehn. i dipl. oec, Ogulin 457 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 152 <-- 152 --> PDF |
nuti. Povećanjem površine rasadnika Oštarije mogla je biti organizirana intenzivna mehanizirana proizvodnja dovoljne količine kvalitetnih sadnica uz mogućnost držanja dijela površina na ugaru. Izvršeno je unutarnje razdjeljenje novih površina, trasirani su i izrađeni putovi i staze, zasađeni vjetrobrani pojasevi i izgrađeni bazeni za vodu, a od Planinskog su dobra preuzete gospodarske i upravna zgrada. Nabavljena je i potrebna mehanizacija za obradu: — traktor Ferguson sa priključcima, — plugovi, tanjurače, freze, — plug Martinelli za vađenje biljaka, — petoredna sadilica Accord, — dvije leđne prskalice i — druga potrebna proizvodna sredstva. Sam rasadnik udaljen je 1,5 km od mjesta Oštarije, leži sa obje strane ceste Oštarije — Sabljaci — Ogulin na n/m visini od 325 m. Teren je polo- žit, skoro vodoravan, a tlo podzolasto, glinasto-ilovasto i duboko, prije obilno prihranjivano za poljoprivredne kulture. Zemljište je ispitao Šumarski institut Jastrebarsko. Institut stalno prati stanje tla, savjetuje o vrsti i količini gnojiva koje treba primjenjivati za uzgoj pojedinih vrsta sadnica, kontrolira zdravstveno stanje sadnica i preporuča mjere zaštite, a u skladu s ugovorenom dugoročnom suradnjom i drugim ugovorima, među ostalima i o isporuci klijanaca Rasadniku. U izvještaju o kontroli plodnosti tla i supstrata Rasadnika Oštarije za 1984. godinu sa preporukama o gnojidbi Šumarski institut Jastrebarsko utvrđuje vrlo pogodnu kiselost tla (pH) za uzgoj svih vrsta četinjača usprkos primjene mineralnih fosfornih i NPK gnojiva, te zadovoljavajući odnos dušika i humusa u tlu. Institut preporuča redovito stavljanje površine na ugar i primjenu zelene gnojidbe nakon dvije do tri godine uzgoja sadnica, te pribranu sadnica fosfornim gnojivima, koja su još uvijek deficitarna, dok opskrbljenost tla kalijem zadovoljava. Lijehe je potrebno prihranjivati kompleksnim NPK gnojivima. Ni ovaj rasadnik nije bio pošteđen različitih šteta od bolesti i štetočina, koje su uzrokovale sad veće sad manje gubitke. Ipak stalnom preventivom i u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko, štete su svedene na podnošljivu mjeru, te preživljavanje sadnica iznosi sasvim zadovoljavajućih oko 85% posljednjih nekoliko godina, što je uspjeh za dvanaestak zaposlenih. U vremenu od 1963—1972. godine u rasadniku se godišnje proizvodilo pola milijuna sadnica niže navedenih vrsta: — smreka 2 + 2 350.000 kom — obični bor 2 + 2 50.000 „ — borovac 2 + 2 50.000 „ — duglazija — ariš 2 + 2 1 + 2 30.00020.000 „ „ Ukupn o 500.000 kom Proizvodnja od 500.000 kom sadnica pokazala se vremenom nedovoljna za pokriće troškova Pogona rasadnika Oštarije, počelo se poslovati s gubitkom te |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 153 <-- 153 --> PDF |
je pogon ukinut 1970. godine, a rasadnička proizvodnja povjerena OOUR Šumariji Vrbovsko. Šumarija Vrbovsko učinila je dosta na modernizaciji rasadničke mehanizacije, te je ubrzo po preuzimanju rasadnika nabavila: — traktor Fergusson 2 km, — stroj — priključak za traktor za pikiranje klijanaca, — samohodni stroj za međuredno i površinsko tretiranje, prihranjivanje i prašenje, prskanje biljaka, — stroj-priključak na traktor za vađenje biljaka. Prišlo se također ugovaranju višegodišnje proizvodnje školovanih sadnica za potrebe susjednih šumskih gospodarstava, te je ugovorena odnosno utvrđena godišnja potreba sadnica za: — Šumsko gospodarstvo Karlovac 350.000 kom sadnica — Šumsko gospodarstvo Senj 100.000 kom sadnica — Šumsko gospodarstvo Ogulin 550.000 kom sadnica Ukupn o 1,000.000 kom sadnica U količini sadnica za Šumsko gospodarstvo Ogulin za Šumariju Vrbovsko bilo je predviđeno 150.000 kom sadnica a 400 000 kom za ostale Šumarije. No, šumska gospodarstva u najviše slučajeva nisu preuzimala sve ugovorene količine, te je kapacitet rasadnika u tom razdoblju često bio korišten sa 50 — 60% proizvodnih mogućnosti. U rasadniku »Oštarije« (prihrana biljaka). Snimio: J. Rožan |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 154 <-- 154 --> PDF |
460 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 155 <-- 155 --> PDF |
Danom 1. V. 1976. godine, Rasadnik Oštarije sa svim zaposlenima i osnovnim sredstvima preuzima od Vrboskog OOUR-a Šumarija Josipdol i od tada je poslovanje rasadnika u nadležnosti te Šumarije. Rad je nastavljen uhodanim tokom, a dotadanji korisnici potvrdili su ugovore o isporuci sadnog materijala. No od 1977. godine stalni korisnici sadnog materijala smanjuje ugovorne količine sadnica na svega 550.000 biljaka, te je rasadnik bio prisiljen tražiti plasman sadnica i izvan republičkih granica. Podaci o nabavljenim i isporučenim sadnicama 1978. do 1983. godine nalaze se u priloženoj tablici. Iz tablice je vidljivo da je sa strane, pretežno od Instituta za četinjače Jastrebarsko, nabavljeno klijanaca za 50°´o kapaciteta rasadnika, a realizirano oko 70% nabavljenih količina. Posebno niska realizacija biljaka bila je 1975. godine. U prodanim količinama udio smreke iznosio je preko 60°/o!, ariša 150/°, običnog bora 8%>, te ostalih četinjača 14%. U 1984. god. isporučena je rekordna količina sadnica od 1,465.000 kom, od čega smreke 70%. Od 1978. godine u rasadniku se proizvodi i oko 50.000 kom klijanaca smreke u Dunneman-lijehama površine 100 m2. Sjeme smreke nabavlja se sa strane a ne u vlastitim sjemenskim bazama, što se smatra velikim propustom. Jiffi lončići za uzgoj sadnica nisu korišćeni. U posljednje vrijeme proizvode se i manje količine ukrasnog sadnog materijala za lokalne potrebe kao tuja, pačempres, javor, lipa i breza te nešto cvjećarica. Potražnja za sadnicama ovog rasadnika znatno je porasla 1984. godine. To je posljedica propisa novog Zakona o šumama kojim su osigurana stalna i dosta obilna sredstva za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma. Povećanim osnivanjem novih šuma doći će do izražaja prava vrijednost i značenje rasadnika Oštarija kako za ogulinsko tako i šire goransko-primorsko te karlovačko šumsko-privredno područje. |