DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 152     <-- 152 -->        PDF

nuti. Povećanjem površine rasadnika Oštarije mogla je biti organizirana intenzivna
mehanizirana proizvodnja dovoljne količine kvalitetnih sadnica uz mogućnost
držanja dijela površina na ugaru.


Izvršeno je unutarnje razdjeljenje novih površina, trasirani su i izrađeni
putovi i staze, zasađeni vjetrobrani pojasevi i izgrađeni bazeni za vodu, a
od Planinskog su dobra preuzete gospodarske i upravna zgrada. Nabavljena
je i potrebna mehanizacija za obradu:


— traktor Ferguson sa priključcima,
— plugovi, tanjurače, freze,
— plug Martinelli za vađenje biljaka,
— petoredna sadilica Accord,
— dvije leđne prskalice i
— druga potrebna proizvodna sredstva.
Sam rasadnik udaljen je 1,5 km od mjesta Oštarije, leži sa obje strane
ceste Oštarije — Sabljaci — Ogulin na n/m visini od 325 m. Teren je polo-
žit, skoro vodoravan, a tlo podzolasto, glinasto-ilovasto i duboko, prije obilno
prihranjivano za poljoprivredne kulture. Zemljište je ispitao Šumarski institut
Jastrebarsko. Institut stalno prati stanje tla, savjetuje o vrsti i količini gnojiva
koje treba primjenjivati za uzgoj pojedinih vrsta sadnica, kontrolira
zdravstveno stanje sadnica i preporuča mjere zaštite, a u skladu s ugovorenom
dugoročnom suradnjom i drugim ugovorima, među ostalima i o isporuci klijanaca
Rasadniku.


U izvještaju o kontroli plodnosti tla i supstrata Rasadnika Oštarije za 1984.
godinu sa preporukama o gnojidbi Šumarski institut Jastrebarsko utvrđuje
vrlo pogodnu kiselost tla (pH) za uzgoj svih vrsta četinjača usprkos primjene
mineralnih fosfornih i NPK gnojiva, te zadovoljavajući odnos dušika i humusa
u tlu. Institut preporuča redovito stavljanje površine na ugar i primjenu
zelene gnojidbe nakon dvije do tri godine uzgoja sadnica, te pribranu sadnica
fosfornim gnojivima, koja su još uvijek deficitarna, dok opskrbljenost tla
kalijem zadovoljava. Lijehe je potrebno prihranjivati kompleksnim NPK gnojivima.


Ni ovaj rasadnik nije bio pošteđen različitih šteta od bolesti i štetočina,
koje su uzrokovale sad veće sad manje gubitke. Ipak stalnom preventivom
i u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko, štete su svedene na podnošljivu
mjeru, te preživljavanje sadnica iznosi sasvim zadovoljavajućih oko
85% posljednjih nekoliko godina, što je uspjeh za dvanaestak zaposlenih.


U vremenu od 1963—1972. godine u rasadniku se godišnje proizvodilo pola
milijuna sadnica niže navedenih vrsta:


— smreka 2 + 2 350.000 kom
— obični bor 2 + 2 50.000 „
— borovac 2 + 2 50.000 „
— duglazija
— ariš
2 + 2
1 + 2
30.00020.000


Ukupn o 500.000 kom


Proizvodnja od 500.000 kom sadnica pokazala se vremenom nedovoljna za
pokriće troškova Pogona rasadnika Oštarije, počelo se poslovati s gubitkom te