DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Usprkos visoke stope prirodnog priraštaja od 15 promila 1910. godine i
vjerojatno podjednakog u kasnijem razdoblju, stanovništvo od 1900. do 1931.
godine stagnira radi znatnog iseljavanja, a smanjuje se u poratnom razdoblju
usljed ratnih gubitaka, iseljavanja i konačno niže stope prirodnog priraštaja.


Područje Ogulina i Brinja izrazito je emigracijsku područje. Po statističkim
podacima iz 1910. godine vodilo se kao privremeno odsutnih 12.324 stanovnika
ili 19,5°/o ukupnog broja. Izvan Evrope nalazilo se 8.029 stanovnika


— najviše u Americi. Dakako da je daleko najveći dio ovih posljednjih trebalo
smatrati trajnim iseljenicima. Iseljavali su većinom muškarci sposobni
za rad, te se udio žena u populaciji stalno povećavao — od 96:100 muškaraca
1880. godine do 114:100 1910. godine.
»Uzrok tolikom napuštanju rodne grude je škrta prirodna osnova opstanka,
koja, bez rudnog bogatstva, uz ograničene poljoprivredne površine
i ekstenzivno obrađivane, sa nerazvijenom prerađivačkom i tercijalnom djelatnosti
nije bila u stanju prehranjivati sve više stanovnika. Stoga su neradne
godine ili druge gospodarske nedaće tjerale višak stanovništva na ekonomsku
emigraciju, u potragu »trbuhom za kruhom« (Gorska Hrvatska). Naši
ljudi najčešće se zapošljavaju na najtežim poslovima u rudnicima, kao šumski
radnici ili mineri diljem crno — žute carevine, Evrope i Amerike.«


Uz velike ratne gubitke (1303 poginula i 4169 žrtava fašizma) prvih poratnih
godina smanjuje se stanovništvo radi znatnog iseljavanja u Vojvodinu
i u druge krajeve, pa mnoga enklavirana naselja u šumama i zaseoci izvan
važnijih cesta opustješe sa tendencom daljnjeg pražnjenja, a koncentracijom
pučanstva u većim naseljima Ogulinsko — plaščanske udoline te duž
ceste Ogulin — Josipdol — Plaški i Josipdol — Tounj — Karlovac. Stoga i
stanovništvo Ogulina stalno se povećava. Godine 1857. Ogulin broji 3765
stanovnika, 1880. godine 4829 stanovnika, 1900. godine 5801 i 1931. godine
6941 stanovnika, 1971. — 9885 i danas oko 12000 stanovnika. Istovremeno
Plaški sve više poprima izgled gradskog naselja sa znatnom koncentracijom
ljudi, dok se stanovništvo Brinja kreće u granicama od oko 1000 ljudi. Tounj
i Josipdol u najnovije vrijeme stvaraju svoje gradsko jezgro.


I danas je ekonomska emigracija Ogulinskog kraja znatna. Godine 1970.
vodilo se oko 1300 radnika na privremenom radu u raznim evropskim zemljama.


Danas na površini od 1484 km2 cijelog područja živi 44500 stanovnika,


— 30 po km2 prema četrdesetak 1910. godine, a za područje Brinja jedva
25 ljudi po km2 prema 52 godine 1910.
2.2 Gospodarske prilike
U dugoj povijesti, i sve do nedavno, poljoprivreda je bila osnovno zanimanje
i temelj opstanka i života područnog pučanstva.


U predtursko doba modruškii se feud knezova Frankopana očituje, u
uvjetima i okviru feudalnog poretka, kao primjerno organiziran i ekonomski
razvijen. »Urbar« daje dobru sliku prilika modruških podložnika — seljaka,
dok ne spominje ostalo pučanstvo — trgovce, plemiće, svećenstvo.


322