DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 211 <-- 211 --> PDF |
DRVNA INDUSTRIJA OD 1945. GODINE DO DANAS Vjekoslav TOMlClC» UVOD Tijekom II. svjetskog rata industrija za preradu drva na ogulinskom području potpuno je uništena, jer su pilane bile popaljene ili porušene sa izuzetkom pilane u Ogulinu, dok je pilana u Partizanskoj Drežnioi bila u dva maha osposobljavana za prorez rezane građe za potrebe NOV i obnovu popaljenih kuća. Stoga se odmah po Oslobođenju prišlo osposobljavanju pilana važnih za obnovu zemlje ali i za preradu što veće količine rezane građe za izvoz u svrhu namicanja sredstava za industrijalizaciju zemlje. (»20 godina Drvno-industrijskog poduzeća Ogulin«). Mjerama Savezne vlade i nadležnih republičkih organa Hrvatske tražili su se najpogodniji oblici organizacije za što efikasniji rad privrede. Stoga su razumljive česte reorganizacije drvne industrije kao i šumarstva da se pronađu forme i organizacija za što bolje korištenje šuma i snabdijevanje pilana dovoljnom količinom potrebne pilanske oblovine a pučanstva građom i ogrijevom. VRIJEME DO OSNIVANJA DRVNO INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA OGULIN 1950. GODINE Neposredno po Oslobođenju eksploataciju obavljaju šumarske organizacije, u prvo vrijeme uglavnom čišćenje šuma od oborenih stabala i zaostalih izrađenih a neizvezenih sortimenata od okupatora. Kada je studenog 1945. godine osnovano Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske (ZESUMPOH) sa zadatkom vršenja sječe, izrade, vuče i prijevoza drvnih sortimenata do javnih saobraćajnica i pilana, šumarije prestaju s radovima iskorišćivanja šuma krajem 1945. godine a preuzimaju ga područna poduzeća. Za dio Ogulinskog područja, uz Gorski Kotar i Primorje, to je »Goransko-primorska industrija drva« (GOPRID), dok korišćenje šuma na području Šumarija Modruš (Josipdol) i Plaški preuzima ispostava ZEŽUMPOHA U Gospiću. Takove organizacije djeluju do kraja 1947. godine, kada je korištenje republičkih šuma povjereno tada osnovanim poduzećima za iskorišćivanje šuma (PODIŠ), u Ogulinu Drvnoj industriji »Klek« Ogulin, koja počinje radom 1. I 1948. godine. Poduzeće »Klek« objedinilo je svu drvnu industriju Kotara Ogulin, kao i korišćenje šuma republičkoga značaja. Formiranjem direkcije Drvne industrije Hrvatske za sjeverni i južni bazen početkom 1949. godine prestaje postojati poduzeće »Klek« Ogulin, a na ovom području stvaraju se šumsko industrijska poduzeća (SlP-ovi) u sklopu * Vjekoslav Tomičić, dipl. inž. šum., Ogulin 517 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 212 <-- 212 --> PDF |
Direkcije za južni bazen: Drvna industrija Ogulin, ŠIP-Vrhovine, ŠIP »Ljubica Gerovac« Josipdol i ŠIP Plaški. DRVNO INDUSTRIJSKO PODUDZECE OGULIN DO 1970. GODINE Drvno industrijsko poduzeće Ogulin počelo je djelovati 1. VII. 1950. godine, kada su dotadanja pojedinačna državna privredna poduzeća ponovno spojena u novo privredno poduzeće republičkog značaja pod nazivom »Drvno-industrijsko poduzeće Ogulin«. Ono je odoljevalo svim promjenama dugog i često burnog razdoblja razvitka društva i privrede sve do danas, te je i danas nosilac industrijske prerade drva na ogulinskom području. Predmet poslovanja poduzeća utvrđen registracijom je: eksploatacija šuma, pilanska prerada drva i sandučara. Za vršenje gornje djelatnosti poduzeće je bilo organizirano u slijedeće organizacijske jedinice — pogone: a) šumska radilišta — Bjelsko, Jasenak, Drežnica, Plaški. Gomirje, Jurković Poljana, Modruš i Rudopolje, b) pilane — Josipdol, Jasenak, Drežnica, Plaški, Ogulin i Brinje. c) sandučara — Ogulin, d) pogon motornih vozila Ogulin e) građevna uprava u Ogulinu. Slijedećih godina DIP Ogulin, kao i ostala privreda, rastao je i razvijao se uz značajne organizacijske i druge promjene. Svibnja 1956. godine pripojeno mu je Stolarsko poduzeće »Jablanovo« Ogulin, a krajem iste 1956. godine i pilana Gomirje, a u Brinju osnovan je pogon za iskorišćivanje šuma i pilansku preradu. Istovremeno se početkom 1957. godine izdvojio Pogon motornih vozila kao samostalno Autotransportno poduzeće. Još prije, 1954. godine izdvojio se i Građevinski pogon u samostalno poduzeće »Građevinar« Ogulin. Godine 1959. registrirani su finalni pogoni građevne stolarije i pokućstva u Ogulinu, Plaškom i Drežnici, dok je početkom 1960. godine u Srpskim Moravicama osnovana Tvornica ploča iverica i ravnih vrata »Iverokal«. U popisu pilana 1960. godine ne spominje se pilana Vrhovine, koja se u međuvremenu izdvojila, ali je proradila građevna stolarija i stolarija pokućstva u Brinju. Značajan datum za razvitak drvne industrije, ali i šumarstva, je 1. 7. 1960. godine, kada je temeljem ranije donijete odluke NOK-a Ogulin počelo s radom Šumsko gospodarstvo Ogulin, kojem je povjereno i korišćenje šuma. Krajem 1960. godine DIP Ogulin predaje neiskorišćene .sječine Šumskom gospodarstvu i posvećuje se osnovnom zadatku unapređenja prerade drvne sirovine. Čitavo slijedeće desetljeće vrijeme je ispitivanja i istraživanja proizvodnih programa, koji će biti prhvaćeni na tržištu. Teži se specijalizaciji pojedinih radnih jedinica i ukidanju nerentabilne proizvodnje, donose se odluke o rekonstrukciji i modernizaciji pojedinih postrojenja i pogona. Tako je već 1960. godine ukinuta kao nerentabilna sandučara u Ogulinu i preorijentirana na proizvodnju montažnih kuća. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 213 <-- 213 --> PDF |
Godine 1961. osnovana je u Josipdolu Tvornica galanterije, koja je međutim već 1963. preorijetirana također na proizvodnju montažnih kuća za izvoz, da bi 1964. godine počela proizvodnju prozora. Po izgradnji Tvornice celuloze i papira u Plaškom ukinuta je, u drugoj polovici 1963. godine, pilana i stolarija u Plaškom, a samo pet godina po osnivanju, svibnja 1967. godine likvidirana je i Tvornica »Iverokal« u Srpskim Moravicama radi neodgovarajućeg programa rada. Početkom 1963. godine obustavila je rad i Stolarija u Brinju. U vremenu od 10 godina dok su korištene šume proizvedene su slijedeće količine drvnih sortimenata: — jelovi pilanski trupci — bukovi pilanski trupci — ostala lOblovina četinjača — celulozno drvo četinjača — celulozno drvo bukve 623.100 m3 prosječno god. 542.240 „ 46.900 „ 234.380 prm 181.830 „ 62.310 54.224 4.690 23.438 18.183 m:< ,, ,, prm M — ogrijevno drvo bukve 781.440 „ 78.144 " Ukupno : 2,409.890 jed. 240.989 jed. U desetljeću 1950—60. g. izrađivano je prosječno godišnje 67.000 m3 jelove oblovine i 17.000 m3 celuloze, odnosno ukupno 84.000 m3 neto sortimenata, što odgovara prosječnom etatu od 100.000 m3 totalne drvne mase uz postotak korišćenja od 85%». Izrađeno je 54.000 m3 bukove oblovine, te 54.600 m3 bukovog prostornog drva, odnosno ukupno 108.600 m3 korisne mase, što odgovara etatu od 150.000 m3 totalne mase uz postatak korištenja od preko 70%. U dvadesetgođišnjem razdoblju 1951 — 1970. prerezano je rezane građe i proizvedeno drugih proizvoda: Za broj Prosječno Vrsta proizvoda Ukupno Jed. mjere godina godišnje 1. 2. jelove rezanebukove rezane građe građe 20 20 842.160 330.667 42.108 16.533 nv´ m3 3. vrata 12 202.585 16.882 kom 4. prozora 12 168.277 ,14.023 kom 5. sanduka 13 7.532 5.038 ma 6. montažni objekti 8 71.470 7.941 m2 7. ploče iverice 5 24.500 4.900 m:´ 8. namještaj 7 150.000 21.428 kom U istom vremenu od proizvedenih količina izvezeno je na vanjsko tržište : — jelove rezane građe 29% — bukove rezane građe 64°/° — sanduka 10% — namještaja 700/i> — montažnih kuća 26% — prozora 13% |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 214 <-- 214 --> PDF |
Posljednjih godina razdoblja u izvozu na konvertibilno područje — tržište postizavano je 1,200.000 US dolara. Pod kraj sedamdesetih godina (1968) struktura proizvodnje DIP-a Ogulin u oblovini bila je: jela bukva Ukupno nr´ Pilana Ogulin 16.820 21.771 44.034 JO´sipdol 12.062 7.400 21.312 „ Brinje 4.269 4.832 ,10.309 „ Gomirje 7.130 7.130 „ Jasenak 4.870 4.870 Drežnica 3.743 3.743 Sveukupn o 48.885 34.003 91.389 Opaska : U koloni ukupno bukovi pilanski trupci svedeni su na jelove pilanske trupce faktorom pretvorbe 1,25. Finalna proizvodnja 1968. g.: vrata prozori u >ntažne kuće kom kom m- Stolarija Ogulin 19.841 Stolarija Josipdol 900 24.863 Tvornica montažnih kuća Ogulin 560 7.500 Ukupn o 21.301 24,863 7.500 Posljednjih godina razdoblja 1950—70. g. proizvodnja rezane građe smanjena je prema prosjeku, dok je povećana finalna proizvodnja prozora i montažnih kuća. U skladu sa organizacijskim promjenama, izdvajanjem pojedinih djelatnosti i pogona iz sastava poduzeća, te uvođenjem modernih strojeva u proizvodnju broj zaposlenih stalno se smanjivao. Godine 1950. DIP zapošljava 2591 radnika, dok najvišu točku zaposlenih od 2757 dostiže 1957. godine, da bi taj broj (nakon izdvajanja korištenja šuma) 1961. pao na 1110 zaposlenih i 1970. godine na samo 900 radnika (»20 godina Drvno industrijskog poduzeća Ogulin«). Glavne karakteristike proizvodnje DIP-a Ogulin u proteklom 20-godišnjem vremenu bile su: veliki broj sortimenata piljene građe, niska produktivnost i tehnološka zastarjelost. VRIJEME INTENZIVNOG RAZVITKA NAKON 1970. GODINE Još 1967. godine u DIP-u Ogulin pokrenuta je inicijativa a i postupna modernizacija pilana, koje su od rata do tada, sa manjim dopunama novih |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 215 <-- 215 --> PDF |
Pilano Ogulin — stovarište trupaca i rezane građe. Snimio: J. Rožan strojeva, proizvodile piljenu građu bukovu i jelovu na zastarjelim predratnim i do temelja dotrajalim osnovnim i pomoćnim strojevima uz težak fizičkim rad na unutarnjem transportu, skladištima oblovine i piljene građe uz ručni prijenos i utovar odnosno istovar. Glavne smjernice modernizacije bile su: — uvođenje nove tehnologije izmjenom starih pila jarmača i pomoćnih strojeva za automatizirane tračne pile i pomoćne strojeve, — uvođenje mehaničkog transporta u pilanskoj hali putem transportera, — uvođenje mehanizacije za transport na skladištima putem autodizalica, portalnih dizalica (kranova) i viličara. Svrha modernizacije bila je prvenstveno humanizacija teškog fizičkog rada, proizvodnja kvalitetnije piljene građe, naročito bukovine, postizanje većeg iskorišćivanja oblovine za cea 5°/» na račun propiljka, te postizanje povećanja produktivnosti rada. Sve to je odmah nakon uhodavanja proizvodnje pokazalo znatno bolje financijske rezultate. Modernizacije su izvršene u slijedećim razdobljima: 1. Pilana Ogulin od 1968 — 1970. g. 2. Pilana Josipdol potpuno je izgorjela 5. 9. 1969. g. ali se odmah pristupilo gradnji nove pilane koja je puštena u rad 1970. godine. 3. Pilana Gomirje 1974. g. 4. Pilana Brinje 1977. g. 5. Pilana Jasenak 1980. g. 6. Pilana Drežnice 1980. g. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 216 <-- 216 --> PDF |
Modernizacijom nisu znatno povećani kapaciteti već su ostali u okviru raspoloživog etata i plana raspodjele oblovine sa teritorija Šumskog gospodarstva Ogulin. Sve ove pilane do danas su OOUR-i u radnoj organizaciji DIP Ogulin, osim pilane Brinje koja se izdvojila iz DIP-a Ogulin i prešla u GRO »Industrogradnja « Zagreb 1979. godine. Godišnja proizvodnja u ovako moderniziranim pilanama kretala se kako slijedi: Pilanska proizvodnja u m1 je l oblovine m3 o v i n e pilj. građe m3 bu k oblovine o v i n e pilj. građe m 3 Pilana Ogulin 18000 12560 43000 23650 „ Josipdol 15000 10150 13000 6860 „ Gomirje 8500 5720 700 380 „ Jasenak 11500 7850 — — Drežnica 5000 3860 6000 3,120 Ukupno : 58000 40140 62700 34010 Nakon sedamnaestogodišnjeg rada zbog dotrajalosti postrojenja i građevinskog objekta pilane u Ogulinu u toku je preseljenje iste u novu zgradu sa predviđenim puštanjem u rad do kraja 1987. godine. Također se zbog dotrajalosti postrojenja predviđa rekonstrukcija pilane Josipdol u istom objektu. Raspolažući sa razmjerno velikom količinom piljene građe u razdoblju od 1971. godine do danas nastojalo se što više rezane građe preraditi unutar radne organizacije DIP-a Ogulin u finalne i polufinalne proizvode, što je kod jelove piljene građe i ostvareno u većem obimu, dok se je na veću preradu bukove piljene građe, uz manje povremene pokušaje, moralo čekati duže vrijeme zbog nemogućnosti ostvarenja izgradnje preradbenih kapaciteta za bukovu piljenu građu. Tako se na bazi jelove piljene građe u čitavom razdoblju vrši proizvodnja građevinske stolarije u Stolariji Ogulin i Stolariji Josipdol koje su uz izmjene i dopunjavanje programa stabilizirale proizvodnju zadnjih desetak godina i to: stolarija Ogulin na 56000 kom prozora sa termoizolacijskim staklom, a stolarjia Josipdol na 48000 kom prozora za obično staklo — »krilo na krilo-«. Predviđa se preselenje Stolarije Ogulin sa izdvojene lokacije »Zegar« na zajedničku lokaciju pilane Ogulin, za što je sagrađena proizvodna hala, dok druga infrastruktura postoji; u očekivanju su nabavke novog strojnog parka za kapacitet od 100.000 komada — jedinica građevinske stolarije. Predviđa se također modernizacija stolarije u Josipdolu na istoj lokaciji za kapacitet od 100.000 kom građevne stolarije. Jelovu rezanu građu prerađuje i Tvornica montažnih kuća u Ogulinu sa kapacitetom od 50.000 m2 montažnih objekata razne vrste i namjene u dvije smjene, koji kapacitet se ne koristi u cijelosti zbog tržišnih prilika. Pored toga dio jelove piljene građe finalizira i Tvornica ambalaže u Josipdolu na lokaciji pilane Josipdol koja je puštena u rad 1976. godine sa kapacitetom od 60.000 komada paleta i sanduka. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 217 <-- 217 --> PDF |
Na bazi bukove piljene građe a na lokaciji pilane Ogulin izgrađena je i puštena u probni pogon 1983. godine Tvornica masivnog bukovog namještaja sa glavnim proizvodima (bukovi elementi za namještaj i stolice, komadni namještaj, garniture namještaja i stolice). Za planiranu proizvodnju utroši se godišnje 15.000 m^ piljene građe bukovine. Dio lošije piljene bukove građe kvalitete srčanice i kratku robu prerađuju već spomenute Tvornice ambalaže u Josipdolu. Za napomenuti je da su prilikom rekonstrukcija pilana u Ogulinu i Josipdolu planirane i građene nove energane za proizvodnju pare za tehnologiju i grijanje na bazi piljevine i usitnjenih otpadaka kao pogonske energije. Ostale male pilane u Gomirju, Jasenku i Drežnici tijekom rekonstrukcije preinačene su na pogon elektroenergijom iz javne mreže umjesto dotrajalih parnih kotlova kao izvora pogonske energije. Osim rješavanja energije u pogonima gdje su izgrađene finalne tvornice, izgrađene su i moderne sušionice za drvo te druga infrastruktura, kao prometnice, skladišni prostori za piljenju građu na otvorenom, skladišta za finalne proizvode, kao i požarno-zaštitni uređaji. Na kraju treba spomenuti da je tokom modernizacije i izgradnje novih objekata pored humanizacije nekada teškoga fizičkoga rada u pogonima drvne industrije za 2071 danas zaposlenih radnika u OOUR-a i RZ Zajedničkih službi združenih u radnu organizaciju DIP-a Ogulin rješavan i društveni standard gradnjom modernih restorana društvene prehrane pri svakom OOUR-u i RZ-i, a odmor radnika organiziran je u vlastitom radničkom odmaralištu u Rovinju. Danas je zaposleno u: — pilanskoj proizvodnji 773 radnika — finalnoj proizvodnji 944 radnika — ostalim djelatnostima i trgovini 354 radnika Ukupno zaposlenih 2071 radnika Napred spomenute modernizacije i rekonstrukcije pilanskih postrojenja u Ogulinu i Josipdolu, te uvođenje pojedinačnih automtizacija u ostalim proizvodnjama iziskivati će u bližoj budućnosti znatna investicijska sredstva, te DIP Ogulin neće moći ulaziti u veće nove investicije bez eventualnog povezivanja s drugim nosiocima razvoja. |