DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 230     <-- 230 -->        PDF

Gospodarstvenog ureda Ogulinske imovine općine, koji su tražili dozvolu lova
na srnjake vrebanjem od 1. travnja, i županijskog šumarskog nadzornika Matizovića,
koji je dokazivao da brojno stanje srna u lovištu Ogulinske imovne
općine ne dozvoljava odstrel. Nakon ugroženosti broja srneće divljači 1923.
godine od vukova stanje se popravlja i Z. Turkalj 1933. godine izvješćuje,
da u lovištu Ogulinske imovne općine štand srna iznosi 300 komada s godišnjim
priplodom od 150 komda i mogućnošću odstrela 30 komada. Broj medvjeda
ocjenjen je s 30 komada s mogućnošću odstrela dva komada. Odstrelna
taksa za srnjaka iznosila je u prosjeku 200 dinara a medvjeda 2000 dinara (ondašnje
vrijednosti).


O prisutnosti i broju divljači u Ogulinskom kraju možemo zaključiti i iz
objavljenih statističkih podataka. Tako je u lovištima Ogulinske imovne općine
1905. godine (prema L. - r. vjesniku 1906. str. 20) odstreljeno:


srna 46 komada divljih golubova 23 komada
zaoeva 60 komada divljih pataka 30 komada
divljih svinja 4 komada lještarki 29 komada
lisica 25 komada prepelica 29 komada
divljihkuna
mačaka 512
komada
komada
trča´ka
šljuka
12 komada
7 komada


Neobično je, da se u toj statistici ne nalazi ubijen ni jedan medvjed ni
vuk, dok je istovremeno u državnim lovištima ubijen jedan medvjed i pet vukova
i samo jedna lisica i jedna kuna.


Prema «-Statističkom godišnjaku« za 1910. godine u općini Brinje i Ogulin
u 29 lovišta ubijeno je:


srnjaka i srna 110 komada divljih mačaka 7 komada
zečeva 546 komada divljih pataka 107 komada
medvjeda 7 komada lještarki — jarebica 48 komada
lisica 77 komada jastrebova 32 komada
kuna 21 komad orlova 11 komada


U statističkim podacima ne spominje se odstrel tetrijeba gluhana iako su
njegova pjevališta zabilježena u navedenim časopisima. Tako su 1893. zabilježena
pjevališta na Smolniku i Bjeloj kosi, a 1911. godine Z. Turkalj opisuje
više pjevališta na području Šumarije Brinje, Modruš i Plaški. Prema istraživanjima
Zl. Turkalja, a rezultate kojih je objavio 1977. godine u Šumarskom
listu, to je posebni soj velikog tetrijeba, jer se razlikuje od normativneg evropskog
tetrijeba te finskog i švedskog soja.


2. LOVSTVO OD 1945. GODINE DO DANAS
Stupanjem na snagu prvih propisa narodne vlasti po završetku rata 1945.
god. regulirani su radovi oko uzgoja divljači, zabrane lovljenja prorijeđenih
vrsta, tamanjenje grabežljivaca, borba protiv krivolova i količina odstrela divljači.
Ovim propisima regulirana su prava vlasništva gospodarenja lovištima.
Tako su izdvojena dva modela lovišta i to: