DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 230 <-- 230 --> PDF |
Gospodarstvenog ureda Ogulinske imovine općine, koji su tražili dozvolu lova na srnjake vrebanjem od 1. travnja, i županijskog šumarskog nadzornika Matizovića, koji je dokazivao da brojno stanje srna u lovištu Ogulinske imovne općine ne dozvoljava odstrel. Nakon ugroženosti broja srneće divljači 1923. godine od vukova stanje se popravlja i Z. Turkalj 1933. godine izvješćuje, da u lovištu Ogulinske imovne općine štand srna iznosi 300 komada s godišnjim priplodom od 150 komda i mogućnošću odstrela 30 komada. Broj medvjeda ocjenjen je s 30 komada s mogućnošću odstrela dva komada. Odstrelna taksa za srnjaka iznosila je u prosjeku 200 dinara a medvjeda 2000 dinara (ondašnje vrijednosti). O prisutnosti i broju divljači u Ogulinskom kraju možemo zaključiti i iz objavljenih statističkih podataka. Tako je u lovištima Ogulinske imovne općine 1905. godine (prema L. - r. vjesniku 1906. str. 20) odstreljeno: srna 46 komada divljih golubova 23 komada zaoeva 60 komada divljih pataka 30 komada divljih svinja 4 komada lještarki 29 komada lisica 25 komada prepelica 29 komada divljihkuna mačaka 512 komada komada trča´ka šljuka 12 komada 7 komada Neobično je, da se u toj statistici ne nalazi ubijen ni jedan medvjed ni vuk, dok je istovremeno u državnim lovištima ubijen jedan medvjed i pet vukova i samo jedna lisica i jedna kuna. Prema «-Statističkom godišnjaku« za 1910. godine u općini Brinje i Ogulin u 29 lovišta ubijeno je: srnjaka i srna 110 komada divljih mačaka 7 komada zečeva 546 komada divljih pataka 107 komada medvjeda 7 komada lještarki — jarebica 48 komada lisica 77 komada jastrebova 32 komada kuna 21 komad orlova 11 komada U statističkim podacima ne spominje se odstrel tetrijeba gluhana iako su njegova pjevališta zabilježena u navedenim časopisima. Tako su 1893. zabilježena pjevališta na Smolniku i Bjeloj kosi, a 1911. godine Z. Turkalj opisuje više pjevališta na području Šumarije Brinje, Modruš i Plaški. Prema istraživanjima Zl. Turkalja, a rezultate kojih je objavio 1977. godine u Šumarskom listu, to je posebni soj velikog tetrijeba, jer se razlikuje od normativneg evropskog tetrijeba te finskog i švedskog soja. 2. LOVSTVO OD 1945. GODINE DO DANAS Stupanjem na snagu prvih propisa narodne vlasti po završetku rata 1945. god. regulirani su radovi oko uzgoja divljači, zabrane lovljenja prorijeđenih vrsta, tamanjenje grabežljivaca, borba protiv krivolova i količina odstrela divljači. Ovim propisima regulirana su prava vlasništva gospodarenja lovištima. Tako su izdvojena dva modela lovišta i to: |